U Hrvatskoj je kolektivnim ugovorima pokriveno oko 55 posto radnika, a situacija je posebno nepovoljna u privatnom sektoru gdje granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu i ugostiteljstvu, piše Novi list.
U svim državama članicama Europske unije čak bi 80 posto radnika moralo biti pokriveno kolektivnim ugovorima, ali u 19 od njih 27 to nije slučaj. Među državama u kojima je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima niža od tog praga je i Hrvatska gdje kolektivni ugovori pokrivaju oko 55 posto radnika. Kako bi se postigla kvota od 80 posto pokrivenosti, što je propisano europskom Direktivom o primjerenim europskim plaćama, države moraju u sljedeće dvije godine usvojiti akcijski plan za ispunjavanje te kvote.
Loša pozicija
Početna pozicija s koje Hrvatska kreće posebno je nepovoljna u privatnom sektoru gdje, prema podacima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, postoje samo dva granska kolektivna ugovora, u graditeljstvu i ugostiteljstvu. Kolektivno pregovaranje na kućnoj razini, odnosno na razini pojedinačnih poduzeća, odvija se kod više od 500 poslodavaca, ali bez jasnih obrazaca i koordinacije. Kako to promijeniti i što znači nova direktiva, razgovaralo se jučer na konferenciji »Sektorskim kolektivnim pregovaranjem do Hrvatske zadovoljnih radnika« u organizaciji SSSH-a i Zaklade Friedrich Ebert (FES).
Torsten Muller, istraživač s Europskog sindikalnog instituta kaže da nova europska Direktiva ima socijalne ciljeve poput smanjenja ekonomskih nejednakosti i smanjenja siromaštva, a to je siromaštvo, naglasio je, prisutno i kod ljudi koji imaju posao. Kaže on i da je u EU-u kolektivno pregovaranje sada postalo politički stabilan i inkluzivan element gospodarskog razvoja i to nakon što je politika štednje u EU-u, koja uvijek najjače pogađa radnike, dovela do jačanja populističkih i euroskeptičnih struja. On smatra i da bi dodatni poticaj kolektivnom pregovaranju dala i klauzula za sve javne natječaje, po kojoj bi samo ona poduzeća koja su pokrivena kolektivnim ugovorima mogla pobijediti na tim natječajima.
Nova direktiva, ustvrdio je sociolog Dragan Bagić, znači potpunu promjenu retorike, ali i poretka unutar Europske unije. On ističe da se prije desetak godina u EU-u inzistiralo na tome da kolektivno pregovaranje treba sa sektora spuštati na razinu pojedinačnih poduzeća.
Zasad hrvatski radnici, istaknuo je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel, biraju odlazak iz Hrvatske, jer je ta odluka racionalan izbor između uređenog sustava u Europi i neuređenog sustava u Hrvatskoj. Posljedica je to, među ostalim, navodi Novosel, i činjenice da Vlada ne prihvaća sindikalne zahtjeve za pojačanim nadzorom u sektorima gdje radnici nisu pokriveni kolektivnim ugovorima. U situaciji kad ne postoji nadzor i zaštita, a cijela Europa treba radnike, to za Hrvatsku znači odlazak mladih ljudi čije je školovanje financirala.
Više pročitajte OVDJE.
