Udruga DEŠA organizirala je proteklog petka događanje na temu “Hrvatski sustav ljudskih prava i besplatna pravna pomoć” s ciljem informiranja javnosti o načelima i mogućnostima ostvarenja besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj kao predstavljanja rada Pravna klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Razlog zašto je DEŠA odabrala ovu temu je u njihovom dugogodišnjem iskustvu u radu sa ranjivim skupinama iz kojeg su uvidjeli da mnoštvo građana ne poznaje postojanje ovakve usluge koja im može biti od velike važnosti te ne razumiju način na koji ovaj pravni institut funkcionira i da li postoji mogućnost da ostvari svoje pravo.
Besplatna pravna pomoć je koncept koji već dugo postoji u pravnoj civilizaciji, a u Republici Hrvatskoj uređuje ga Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Postavljanjem institucionalnog okvira za pružanje besplatne pravne pomoći, tim se zakonom nastoji omogućiti socijalno i ekonomsko ugroženoj kategoriji građana osiguranje stručne i učinkovite pravne pomoći. Više je vrsta pružatelja besplatne pravne pomoći kao i oblika u kojima pravna pomoć može biti pružena, no svrha ovog instituta je jedinstvena: ostvarenje jednakosti pred zakonom, osiguranje djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima. Ostvaruje se kao primarna ili sekundarna pravna pomoć. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji besplatne pravne pomoći predviđeni su: upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba, ovlaštene udruge, pravne klinike i odvjetnici. Prema tom uređenju prva tri pružatelja pružaju primarnu pravnu pomoć, dok odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć.
Na događanju su izlagale dr. sc. Ivana Mijić Vulinović koja se osvrnula na Hrvatski sustav ljudskih prava i besplatnu pravnu pomoć te izv. prof. dr. sc. Mateja Held, izvanredna profesorica na Katedri za upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je predstavila rad Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon izlaganja otvorena je i rasprava te su doneseni zaključci:
- Besplatna pravna pomoć je iznimno značajan institut kojemu je potrebno pridati više važnosti i unaprijediti ga u raznim segmentima posebice bolje informirati građane o njegovom postojanju.
- Građani se teško snalaze u različitim propisima pa često gube prava jer nisu na vrijeme i dovoljno jasno informirani.
- Postoje brojne diskrepancije između normativnog uređenja i prakse.
- Povećanjem sredstava nije dovoljno da se sustav besplatne pravne pomoći poboljša, potrebno je uzeti u obzir i različit geografski položaj županija te sustav prilagoditi potrebama građana.
- Otvorilo se pitanje i prava stranaca koji se nalaze u našoj državi na privremenom boravku, a kojima se sustavno krše ljudska prava te je potrebno omogućiti i njihovo informiranje na primjeren način uzimajući u obzir brojne barijere, primjerice, jezične, kulturne itd…
- Potrebno je provoditi sustavnu edukaciju službenika koje pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima.
- Potrebno je osigurati mobilne timove koji bi radili udaljenim dijelovima županije, otoci, dolina Neretve.
