Tijekom proteklog tjedna potvrđen je prvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca na području grada Opuzena. Riječ je o karantenskom štetniku na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije, koji je u Hrvatskoj prvi puta utvrđen 2012. te je tada adekvatnom provedbom mjera iskorijenjen.
Ovaj je štetnik prvi puta u proizvodnim nasadima (mandarine) zabilježen u Konavlima 2018. godine, a od tada se proširio prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije te prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske).
Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta, pa je tako do sada u Hrvatskoj ovaj štetnik osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).
U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance), pri čemu se pozitivni lokalitet Opuzen nalazi izvan demarkiranih područja.
Zbog važnosti proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve, nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca na novozaraženom području, na kojem će Ministarstvo poljoprivrede u nadolazećem periodu povećati broj pregleda.
Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova, dok su neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice što za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Izrazito napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.
Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka. Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka suzbijanje se obavlja i primjenom kemijskih insekticida ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.
Zbog gospodarske važnosti i rizika koje štetnik predstavlja za domaću poljoprivredu, nad njime se od 2015. provodi sustavni nadzor. U nadzor su uključeni administrativni, stručni, znanstveni i materijalni resursi Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Nadzor se financira iz Državnog proračuna, a za cilj ima brzo i pravovremeno otkrivanje štetnika, kako bi se provele mjere njegova iskorjenjivanja i sprečavanja širenja. HAPIH je tijekom 2022. godine na program nadzora štetnih organizama utrošio 1,2 milijuna kuna, pri čemu je nadziran 71 organizam te je jedan od nadziranih organizama i Aleurocanthus spiniferus.
Uz spomenute aktivnosti, od prvog nalaza štetnika u Hrvatskoj također se sustavno radi na edukacijama poljoprivrednika i stručnjaka te na javnim kampanjama.
U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog štetnika Aleurocanthus spiniferus u nasadu obratiti se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375-100, czb@hapih.hr 01/2311-640.
foto: Ministarstvo poljoprivrede
