Kako najbolje srediti đardin, koje cvijeće izabrati i koliko klimatske (ne)prilike utječu na poželjnu ili autohotnu floru koja više ne može preživjeti visoke temperature, pojasnila nam je Tajana Vulević, voditeljica Vrtlarovog Rasadnika u Zatonu.
-Na pitanje koja je razlika između sadnje u privatnim đardinima i javnim površinama, Vulević duhovito odgovara: Veoma često se ljudi odlučuju u svojim đardinima posaditi umjesto ukrasnih biljaka, pomadore, tikvice, kukumare, paprike, začinsko bilje… dakle odlučuju se za đardine koji lijepo izgledaju, ali je u njima dosta toga jestivog. U rasadniku u Zatonu imamo sadnice svega toga iz našeg sjemenja. Toga se mi, pri osmišljavanju javnih površina ne pridržavamo i to je osnovna razlika – kazala je, pri tome kod nas izazivajući asocijaciju što bi se događalo kad bi se na javnim površinama mogla ubrati pomadora, balančana, tikvica…
No, za nju nema ni dvojbe da Dubrovčani vole i uživaju u lijepo sređenim, ozelenjenim i cvijetnim javnim površinama, te na pitanje manjka li ipak ponekad sadnica koje se “presele” u privatne arle i đardine odgovara:
– Jednostavno ne želim vjerovati da naši građani otkopavaju sadnice s javnih površina, jer sam sigurna da žele da naše zelene površine budu uredne, budući su one ogledalo nas i našeg prelijepog grada. Sigurna sam da svi uživamo kad su zelene površine našeg grada lijepe i cvjetne.
Što je najzahtijevnije pri uređenju javnih površina u gradu?
-Svaka površina je zahtjeva na svoj način. Uvijek prvo moramo voditi računa o uvjetima na kojima se sadi, dakle, o tome gdje sadimo, koliko treba zalijevati, je li izloženo suncu ili je u sjeni ili polusjeni. To sve utječe na odabir sadnica i uređenje naših javnih površina.
Koliko napora Vrtlar ulaže kako bi uzgojio naše autohtono bilje te ga ponudio našim sugrađanima ili posadio na javne površine?
Mozemo se pohvaliti proizvodnjom velikog broja naših autohtonih biljaka.
Jedan od razloga zašto baš proizvodimo autohtone biljke je da poboljšaju naš lokalni ekosustav, prilagođene su lokalnim vremenskim uvjetima. Kad sadimo autothone biljke ne samo da ih čuvamo prirodnim putem, nego smanjujemo i mogućnost da invazivne vrste preuzmu područje.
Dodaje i što proizvode u Rasadniku u Zatonu:
-U Rasadniku imamo proizvodnju hortenzije, tradicionalne su i čerošpanje i tagetesi, a nezaobilazni su i dubrovački koralj, ruseliju koja izgleda kao koralj, a ima crvenu i bijelu boju. Treba spomenuti i lipiju, bella luigia, koja je također naša tradicionalna biljka.
Kamelije su jako lijepe, također cvjetaju u ovom razdoblju i traže hladovinu i kiselo zemljište. Svaka biljka mora imati svoje uvjete, ne treba je uzeti samo zbog toga što vam se sviđa. Većina biljaka traži propusno i bogato zemljište. Rahla zemlja, recimo, zadržava vlagu, što nije nebitno.
Iako može zvučati nelogično, naša sugovornica ističe kako je bolje manje zalijevati biljke, nego previše, jer to za njih može biti pogubno.
– Nitko vam točno ne može savjetovati koliko trebate zalijevati đardin, jer sve to ovisi o biljkama. Treba voditi računa o tome kakva je propusnost zemljišta, koliko je izloženo suncu, pa je najbolje rukom provjeriti zemlju. Jer, uvijek je bolje da ima manje, nego više vlage. Bolje je zalijevati više puta po manje, nego odjednom izliti veću količinu vode, jer može doći do truljenja korijenja. Biljka se lakše oporavi kad je bez vode, nego kad ima previše vode, upozorava.
A sve toplije zime unijele su i stanoviti “nered” u uvriježene navike vezane uz održavanje i sadnju biljaka, o čemu kaže:
-Blago vrijeme nam jest promijenilo raspored na koji smo bili naviknuli. Primjerice, naša tradicionalna, autohtona biljka bogumila bi u prvom i drugom mjesecu trebala biti za rezidbu, ona je bila u cvijetu, a inače se ne preporučuje rezati cvijeće koje je u cvijetu. To je samo jedan primjer – dodaje.
U ovo vrijeme neposredno pred ljeto, najviše idu ljetnice koje cvjetaju do kraja ljeta, a od trajnica se lijepo, primjerice, pokazala višegodišnja biljka mandevila koja cvijeta cijelo ljeto. Ne smije se zaboraviti niti na zimzelene biljke, ali i proljetno đardinsko cvijeće ili cvijeće koje ide u graste: begonije, fuksije, čerošpanje, hortenzije koje su više za hladovinu. Ako je riječ o jako osunčanom prostoru, odbari dobar su petunije, pelargonije, ciklame, impatijanse – doznajemo od voditeljice Rasadnika “Vrtlara” u Zatonu.
A, zaključno, posve je jasno da onaj tko želi i voli imati lijepi đardin treba za njega izdvojiti vrijeme jer koliko daš – priroda će vratiti.
