Prije malo više od godinu dana na lokalnim izborima u Dubrovačkom primorju dogodila se mala revolucija ili možda, bolje rečeno, evolucija. Nakon desetljeća vlasti jedne stranke u Općinskom vijeću, većinu je osvojila oporba. Kandidacijska lista građana birača sastavljena od mladih, dotad u politici potpuno neiskusnih, ljudi uz jednog vijećnika DDS-a formirala je većinu najavljujući velike promjene. Godinu dana iza s predsjednikom Općinskog vijeća i nositeljem Liste Vlahom Mozarom razgovarali smo o proteklom razdoblju njihovog političkog djelovanja, rezultatima i planovima za budućnost.
Na lokalnim izborima 2021. osvojili ste veliki broj mandata u Općinskom vijeću i uz potporu DDS-a postali predsjednik Općinskog vijeća. Nakon godinu dana sudjelovanja u vlasti, kako ocjenjujete svoj dosadašnji rad?
Prije svega veliki pozdrav čitateljima DubrovnikNet portala. Uz pomoć STVARNIH stanovnika Općine napravili smo revoluciju, među ostalim i dokazali smo da najveće, najmoćnije stranačke utvrde padaju, kao kule od karata, pred dobrom organizacijom i čistim srcem. Što se tiče ocjene, nikada se ne smijemo upustiti u ego klopku koja se zove ocjenjivanje vlastitog rada. Pojam “vlast” također pokušavamo izbaciti, taj naziv su određena „gospoda“ izmislila, iako se radi o običnim službenicima i namještenicima čija je svrha služiti, a ne vladati. Stvarnu ocjenu našeg rada dat će narod naše općine, možda i županije, kada za to dođe vrijeme. Uložili smo izrazito puno truda, vremena, volje i novca u sve ovo. Sjeme je posijano. Rezultati ne mogu „niknuti“ odmah, ali mislim da smo na dobrom putu.
Na što ste posebno ponosni, a gdje vidite mjesta za daljnji napredak?
Cijeli tim je izrazito ponosan što smo nekoliko ključnih tema trudom i zalaganjem uspjeli podići na razinu RH, pa čak i Europske unije. Primjeri takvih tema su fiktivni birači, nabave, korupcija, sve teme koje možemo do određene razine rješavat sami – ali za ultimativno rješenje trebamo pomoć s viših razina. Mjesta za daljnji napredak rada našeg tima uvijek ima, ipak smo svi u ovom svega godinu dana. Čitanje zakona i propisa, učenje gdje što pronaći i kako što funkcionira (pogotovo u domeni povlačenja EU sredstava), komunikacija, upoznavanje, samo su neke od stvari gdje se traži aktivni i kontinuirani napredak. Napredak traži i guranje JOT-a Javno, otvoreno, transparentno koncepta, koji nikako ne smije ostati na lokalnoj razini već svoj put mora tražiti sve do vrha države, a onda još dalje. Srećom, entuzijazma ne nedostaje!
Kakve su reakcija stanovnika Primorja na Vaš rad?
U razgovoru s ljudima uglavnom nailazim na odobravanje i podršku, a takav dojam imaju i moji kolege. Naravno, uvijek postoje ljudi kojima se naš način rada ne sviđa, ali tu odnos ne završava – svakoga treba saslušati i pokušati otvorit dijalog. Rješenje skoro svakog sukoba se krije u razgovoru, zato smo vrlo često po Primorju i na račun toga dolazi i puno pozitivnih reakcija.
Projekt koji ste, među ostalim pokrenuli, je uklanjanje nepostojećih birača s izbornih lista. To je jedan zahtijevan projekt, koji se teško provodi i na području države.
Ono što su članovi jedne stranke napravili stanovnicima Primorja na dan izbora je bilo jako gnjusno i nepošteno. Čovjeku koji je odlučio obitelj podići u Primorju, mjestu bez vode, bez signala, bez autobusne povezanosti, doveli su na stotine fiktivnih birača da mu oni odlučuju o sudbini. Ljude koji žive van Općine, ili čak van RH, se pozivalo da dođu na izbore za sitnu nagradu. Oni koji nisu htjeli, njima se prijetilo da će ih se odjaviti, pa čak i gore. Tu ima obitelji koje je bolest ili druga životna nedaća natjerala da se prijave u Primorje, da bi se onda članovi te stranke igrali s njihovim sudbinama. Suze mi krenu kad vidim na što su spremni, ali to nam samo svima daje još veću snagu i motivaciju da privedemo kraju ovo nesretno razdoblje našeg Primorja.
Kako Vi to radite i zašto je bitno očistiti liste birača?
Projekt uklanjanja fiktivnih birača s liste je izuzetno zahtjevan i iscrpljujući. Bilo bi puno lakše kad bismo uživali podršku općinske uprave i načelnika, ali sada je jasno da njima to nikako nije u interesu.
Osim uređenja biračkih lista kako bi se omogućio pravedan izbor stvarnim stanovnicima, realno stanje populacije ima još jednu bitnu prednost. Naime, mi sada zbog lažnog stanja populacije imamo i nerealan indeks razvijenosti, zbog čega Općina troši više novaca prilikom sufinanciranja EU i RH projekata, ili ostvaruje manje bodovanje. Tu se radi o golemim novcima od kojih bi svi stanovnici imali koristi, na žalost, zbog interesa pojedinaca, taj novac se ostavlja na pladnju.
Nedavno ste najavili konačno održavanje Mjesnih izbora. Zašto je čak sedam godina trebalo da se ti izbori održe? Kakav je interes za te izbore po selima i zašto smatrate da su oni važni?
Mandati mjesnih odbora istekli su početkom 2015. Nakon isteka mandata Općina krši zakon i ne provodi nove izbore – upravo smo dobili dopis ministarstva u kojem se traži očitovanje načelnika o neprovođenju izbora. Naselja su izuzetno zainteresirana, svjesni su koliko je mjesni odbor bitan za ostvarivanje prava i preživljavanje primorskog sela, a i dosta im je da netko drugi odlučuje što je bitno za njihovo selo. 2018. Općina je „na svoju ruku“ prekrojila Statut u kojem, umjesto 20, ima svega 8 mjesnih odbora raspoređenih po župama. Mještani jako negoduju radi tog, ali to ćemo popraviti. Veselim se trenutku kad će svako naselje, koje to želi, imati svoj odbor. To će nas i bitno rasteretiti, jer će postojati tijela koja će poslušati svoje mještane i djelovati, umjesto da mi posredujemo u svim pojedinačnim slučajevima.
Je li Općina primorje tijekom Vašeg mandata počela otvorenije raditi? Donose li se odluke transparentnije?
Općinsko vijeće je poprimilo potpuno novu dimenziju rada. Ljudi su svjesni da Vijeće uopće postoji, znaju što se tu događa i radi, čemu vijeće služi. To više nije nekakav usputni korak u donošenju odluke gdje podobnici dignu ruke po nalogu svog šefa, već mjesto gdje se raspravlja, propitkuje, istražuje, sve u svrhu objektivne i kvalitetne odluke.
Kako vi tome doprinosite?
Izravnim prijenosom omogućujemo sudjelovanje svima i odstranjujemo svaku mogućnost manipulacije. Nevjerojatno koliki su tada otpor prema izravnom prijenosu pokazali načelnik i HDZ-ovi vijećnici. Suradnja uprave s vijećem nije za pohvalu, materijali stižu prekasno ili se ne prosljeđuju, na upite se ne odgovara, komunikacija je vrlo loša. Mogu Vam dati primjere gdje po 3, 4 puta tražimo odgovor i podsjećamo, umjesto da sve odmah prijavimo nadležnim tijelima. Sve više stječem dojam da se neke stvari rade namjerno.
Trudimo se zadržat pristojne odnose, ali nekad mora eskalirati da se zaštitimo. Sjednice najavimo na društvenim mrežama i prikupimo pitanja mještana. Narod može pronaći odluke i materijal sa sjednica na internetu, to sad izgleda toliko banalno, ali evo to se prije nije moglo. Sva važna pitanja i teme prenosimo mještanima putem društvenih mreža, to smatramo iznimno važnim. Želja nam je da Općina otvoreno funkcionira i bilo bi nam drago kad bi općinari svoj rad tako iznosili. Jasno da to uzima puno vremena, podložno je kritikama i propitkivanju – ali mi od toga ne bježimo, dapače. Na žalost svi naši apeli, zaključci i preporuke ne nailaze na plodno tlo. Poštuje se samo ono za što postoji kaznena odredba u zakonu, tj. udaranje po džepu. Tu i tamo se nešto trzne, pomislimo da ima nade, ali onda brzo uslijedi povratak na staro.
Općina Dubrovačko primorje trenutno nije članica LAG-a, koji, ako se dobro oformi poprilično bitan dionik u razvoju poljoprivrede i privlačenju europskih sredstava. Zašto je tome tako?
Ovo pitanje zvuči kao namješteno, jer baš zadnjih dana jače pišemo o toj problematici. Uvjeravam čitatelje da nismo imali utjecaja na novinarska pitanja! Kao što ste već rekli, LAG je izuzetno bitan čimbenik – uredovni dani, direktni natječaji, aktivna savjetodavna potpora, dodatne radionice, razvijanje poduzetničke svijesti…Sve su to benefiti članstva u LAG-u. Općina je izašla iz LAG-5 iz određenih razloga, vjerojatno opravdanih. Ali nema opravdanog razloga da od 2015. nismo član nekog drugog LAG-a, ili ako nije postojao, da se ranije ostvari suradnja sa drugim općinama i formira novi LAG. U idućem EU financijskom razdoblju 2021-2027 LAG-ov će imati još jaču ulogu u pristupanju EU sredstvima.
Hoćete li pokrenuti inicijativu organiziranja ili možda priključivanje nekom od postojećih LAG-ova?
Nadam se da smo upornim propitkivanjem i guranjem ove teme u javnost i sami utjecali da se sve pokrene i ubrza, riješe određene prepreke pri Ministarstvu, jer je 2015. godina davno bila i smatramo da je općina trebala ovo pitanje i ranije gurati i rješavati. Ostvarili smo odličnu suradnju s razvojnom agencijom DUNEA-om, njihova podrška će biti ključna u ostvarenju ovog cilja, konačan rezultat bi trebao biti novi LAG koji obuhvaća Konavle, Župu dubrovačku, okolicu Dubrovnika i konačno samu Općinu Dubrovačko primorje.
Prošle je godine grupa entuzijasta plivala maraton od Slanoga do Dola, sela koje još nema vodovod, a u njemu živi popriličan broj ljudi. Ima li na tom planu nekih pomaka?
Vjerujem da je to bio posljednji maraton za Dole, ali i da će nam maratonci pomoći ostvariti i vodu za cijelo Primorje. Ovaj put u vodi nema politike već samo iskrena namjera da voda zaista tamo stigne. Pokazalo se da je u prošlosti bilo određenih šumova u komunikaciji, upravo zato smo se i potrudili okupiti sve pod isti krov, da se dokaže da svi zajedno možemo funkcionirati i surađivati. Ostvarili smo odličnu suradnju sa svima uključenima u ovaj projekt – od samih mještana, Zaklade braće Mihanović, Općine, Komunalnog društva Dubrovačko primorje, Vodovoda Dubrovnik, pa sve do Hrvatskih Voda. Ovdje moram istaknuti izuzetnu podršku Valentina Dujmovića i Hrvatskih Voda koji su na svakom koraku savjetovali i pomagali. Projekt ove dionice je uspješno predan na natječaj, nadamo se čim prije pozitivnoj informaciji o odobrenju financiranja projekta.
Kako Vi vidite da bi se u Primorju mogla poboljšati kvaliteta života i tako privući mlade obitelji i stručnjake te oživjeti ovaj kraj? Trenutno je Slano uistinu lijepo mjesto za život, ali svi ostali dijelovi znatno zaostaju.
I prije osamostaljenja RH, ali i desetljećima nakon ovaj kraj, koji je toliko dao u Domovinskom ratu, sada je prepušten propadanju pod 30-ogodišnjom palicom gotovo iste postave. Nevjerojatno je da čak i župan Dubroslavić, kojem je ovo rodni kraj, konstantno zaobilazi temu propadanja Primorja. Na posljednjem popisu stanovništva ni on, ni načelnik se nisu očitovali o katastrofalnim podacima demografskog stanja. Novi županijski plan razvoja do 2027. jedva dotiče primorski kraj.
Nakon desetljeća propadanja, ovo pitanje više nije jednostavno pitanje nego zamršeno klupko problema. Ljudima prije svega treba osigurano radno mjesto. Moje osobno mišljenje je da je to prioritet broj jedan. Zbog tog stalno kopamo i tražimo, pokušavamo na sve strane privući moguće investitore i poduzetnike koji bi to osigurali. Nakon toga dolazi hrpa problema. Prometna izoliranost, nema autobusa, nema vode, nema signala, ljudi nemaju gdje graditi, OPG-ovi i gospodarstva prepuštena sama sebi…sve to tvori jedan truli sustav koji ne možete popraviti nekakvom mjerom. Dovesti vodu, kome više? Dovesti autobus, kome više? Dat ljudima zemlju, tko je lud doći bez vode i autobusa. Čak i da se sve to osigura, ako nema radnog mjesta… Iskreno se nadam da nije pređena točka nakon koje nema povratka. Ovdje imamo puno dublje analize i strategije, rezultat stotina sati razgovora i istraživanja, a koje ćemo pokušati realizirati kroz 2023. godinu.
Kako komentirate aferu s nepostojećim plantažama mjendula u Vašoj općini, za koju je stanovita gospođa iz Rijeke dobivala znatne poticaje?
Ne smijem puno komentirati jer sam potpisao određene dokumente u PU Dubrovačko-neretvanskoj. Ono što je već javno dostupno, to smijem. Prije svega treba nas bit sram da EU postupa na našem području, jer sami nismo znali i nismo htjeli. Sredstva EU služe da bi se „ubrizgala“ likvidnost u sustav i na taj način pokrenulo gospodarstvo i privreda. Ako netko ta sredstva na ilegalan način izvadi u samom startu, tada više nema novca za radnike, za usluge, za strojeve…sve se gasi, sve se zaustavi. To se dogodilo ovdje.
Tu se trebalo obrađivati 30 000 stabala na stotinama tisuća metara kvadratnih. Spomenuo sam maloprije koliko se grčevito borimo za svako radno mjesto, a zamislite koliko ih je ovdje propalo. Jako me naljutilo što su članovi određene stranke tvrdili na ništa ne znaju i da za ništa nisu nadležni, iako su isplivali dokumenti koji dokazuju da su sve znali i općinski načelnik, i pročelnik, i tajnik, i direktor komunalca, prošli saziv Općinskog vijeća od kojih su neki dio sadašnjeg saziva. Svi su znali, zašto onda nije postojao interes da se ovo riješi? Koliko još ima takvih slučajeva gdje su uništeni industrija, gospodarstvo, radna mjesta? Puno je tu pitanja, ali naš posao je sada ovdje gotov i preuzeo ga je Ured europske tužiteljice, sigurno će imati pune ruke posla.
Koje vlastite programe i projekte gurate unutar Općine?
Mi smo jako oprezno ušli u cijeli sustav planiranja i proračuna. Nismo htjeli biti kao neki loši primjeri iz drugih jedinica, gdje se sve ruši i briše da bi se gurala neka druga agenda. Za 2022. nismo dirali predloženi proračun, već djelujemo isključivo kao korektiv i poticaj za bržu realizaciju. Bilo nam je od iznimne važnosti da u javnosti ne stvorimo percepciju rušitelja, već da djelujemo konstruktivno i u duhu suradnje. Rezultat toga je, kao što ste imali prilike pratiti na našim društvenim stranicama, da se pokrenulo puno toga. Ovu godinu će označiti teme kao što su: voda, aerodrom, mjesni odbori, komunalni redar, transparentnost. Kad tu dokažemo da možemo, tada ćemo imati i podršku i povjerenje javnosti da krojimo proračun.
Borite li se još uvijek protiv Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje?
Naravno, samo smo shvatili da na lokalnoj razini ne možemo puno napraviti. Tražili smo određene mjere, dokumente i jamstva i od Općine i od Županije, ali oni ne poštuju niti Vijeće, niti volju naroda Dubrovačkog primorja. Zbog toga smo bitku premjestili na razinu EU. Doduše, kako stvari stoje, EU nam niti neće trebati pomoći – mogućnost da se CGO ostvari je sve manja zbog same nestručnosti ljudi kojima ni 15 godina nije bilo dovoljno da savladaju posao. Vjerujem i da nitko neće riskirati ugled i potpisati financiranje nečega što je bazirano na onako nestručnom, navodno čak i lažiranom, trasiranju. Volio bih da jednom popričamo samo o ovoj temi, jer je preširoka za jedan odjeljak.
Koji su vaši idući koraci?
Što se tiče našeg tima, sljedeći korak je osnivanje Nezavisne liste Dubrovačko primorje. Tako dobivamo pristup brojnim alatima, kao npr. Sudjelovanje u biračkim odborima, što je ključno u sprječavanju izbornih manipulacija.
U Općini planiramo uvesti registar ugovora, tj. evidenciju ugovora i sadržaj svih ugovora potpuno otvorene javnosti. Nakon toga nas čekaju velike pripreme za izbore za mjesne odbore, potrebno je i izmijeniti Statut općine kako bi se svim naseljima omogućio vlastiti mjesni odbor.
Također, odavno smo najavili tematsku sjednicu o radu naših komunalnih društava. Komunalac je vrlo bitan faktor u svim aspektima jedne općine, zato se svi moramo dobro upoznati s načinom rada komunalca i vidjeti ima li tu mjesta za poboljšanja. Naravno to je samo mali dio naših planova, ali moramo nešto ostaviti i za idući razgovor.
