Ove nam zime više nego ikada treba ekstra djevičansko maslinovo ulje, između ostalog i za podizanje imuniteta kako bismo se obranili od strašnih virusa.
Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana. Imunološki odgovor kod ljudi i životinja može biti uzrokovan upravo nekim esencijalnim nutrijentima. Tijekom posljednjih godina, epidemiološka, klinička i eksperimentalna istraživanja potvrdila su potencijal nekih vrsta masnih kiselina iz hrane (prvenstveno višestruko nezasićenih i mononezasićenih masnih kiselina) kao modulatora imunološkog sustava. Rezultati tih istraživanja još jednom ističu Mediteransku prehranu kao model zdrave prehrane budući se ona temelji na visokom unosu ribe (izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina) i maslinovog ulja kao glavnog izvora masnoće (izvor oleinske kiseline, mononezasićene masne kiseline).
Dobre statistike
Još od 1950. godine statistike pokazuju da mediteranske zemlje imaju najnižu stopu oboljenja od kroničnih bolesti te životni vijek koji je među najdužima u svijetu. Zanimljivo je da Eskimi imaju vrlo nisku stopu upalnih oboljenja i nisku stopu smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava i to usprkos prehrani koja je posebno bogata masnoćama i kolesterolom. Odgovor se krije upravo u vrsti masnoća koje unose svojom prehranom, a to su već spomenute višestruko nezasićene masne kiseline, tzv. omega-3 i omega-6 masne kiseline, koje se nalaze u plavoj ribi, ali ih u dovoljnoj mjeri sadrži i maslinovo ulje.
Imunološki sustav je prilično kompleksan sklop komponenti koje zajedno pružaju otpor bolestima, infekcijama i raznim patogenima. Zdrav imunitet lako identificira patogene organizme kao strano tijelo i uništava ih. U slučaju kada imunološki sustav prepoznaje komponente u organizmu kao strane i napadne sam sebe, javljaju se autoimuni poremećaji, npr. reumatoidni artritis. U krvi i u limfnoj tekućini plivaju milijuni stanica koje predstavljaju zaštitu organizma: citokini (proteini koji reguliraju rast i diferencijaciju limfocita i aktiviraju i reguliraju stanice koje sudjeluju u upalnom odgovoru), fagociti (vrsta leukocita koji uništavaju i uklanjanju mrtve tjelesne stanice), prirodne ubilačke stanice tzv. NK («natural killer») stanice koje sudjeluju u obrani organizma od virusa, bakterija i tumorskih stanica. Stanice imunološkog sustava visoko su specijalizirane tako da jedne služe prepoznavanju neprijatelja, druge alarmiranju, a treće uništavanju uzročnika.
Kako molekule masnih kiselina, sastavnih komponenti masnoća u čovjekovoj prehrani, mogu djelovati na tako kompleksan sustav poput imunološkog? Istraživanja pokazuju da masne kiseline utječu na imunološki sustav putem više mehanizama; uzrokuju smanjenje proliferacije (nekontroliranog rasta) limfocita, smanjenje sinteze citokina, povećanje aktivnosti fagocita, promjenu aktivnosti NK stanica… Interleukin-2 (IL-2) je važan citokin odgovoran za proliferaciju T-limfocita (stanice koje aktiviraju NK stanice).
