Nakon raspisivanja i poništavanja natječaja, pa produžavanja mandata svako 6 mjeseci sad već bivšem direktoru Zračne luke Dubrovnik Franu Luetiću, s velikom je sumnjičavosti u javnosti dočekan novi natječaj na čiji se rezultat ponovno čekalo mjesecima. Ali, ovoga puta natječaj je i dovršen s izborom novog direktora. Na prijedlog Vlade, Skupština Zračne luke Dubrovnik je na svojoj posljednjoj sjednici dala jednoglasnu podršku imenovanju Viktora Šobera za novog direktora.
Tko je Viktor Šober, kakva je njegova vizija razvoja zračne luke u Čilipima i zašto se nakon 11 godina provedenih u Bruxellesu, odlučio na povratak doma?
“Pratio sam sve razvojne faze i aktivnosti zračne luke”
Jednoglasno ste podržani od strane svih dionika Skupštine dubrovačke Zračne luke za novog direktora što nosi i odgovornost, a osobito zbog veoma zahtijevnog vremena u kojemu živimo i koje je ispred nas. Koliko ste se, prije nego što ste se odlučili javiti na natječaj, upoznali sa situacijom u Zračnoj luci Dubrovnik?
–Prije svega zadovoljan sam činjenicom da sam dobio jednoglasnu podršku Skupštine Zračne luke Dubrovnik i ovim putem im se još jednom zahvaljujem na tome. Svjestan sam odgovornosti koje nosi mjesto direktora, posebice u kontekstu vremena u kojem živimo, međutim ovaj korak vidim kao veliki profesionalni izazov na koji sam u potpunosti spreman.
Što se tiče poznavanja situacije u Zračnoj luci Dubrovnik – mogu reći da oduvijek pratim sve razvojne faze i aktivnosti zračne luke, uvijek volim spomenuti činjenicu da se mogućnost financiranja zračne luke putem financijskih instrumenta EU omogućila i lobiranjem hrvatskih diplomata u Bruxellesu, naime tada je postojala svojevrsna prijetnja da financiranje zračnih luka bude izuzeto od dozvoljenog financiranja.
Inače, u ovom tranzicijskom razdoblju obavio sam prve razgovore s dijelom užih upravljačkih struktura tako da smatram da imam zadovoljavajući pregled trenutnog stanja. Naravno, u razdoblju koje dolazi posvetit ću više vremena tome.
Na što ćete staviti naglasak u svom poslovnom planu, u ovoj sezoni koja je na svom vrhuncu, zapravo ste naslijedili program svog prethodnika. Kad bi se mogli osjetiti prvi rezultati vaše poslovne politike?
Kratkoročni fokus je na uspješnoj provedbi sezone i odmah nakon toga krećemo u pripremu ključnih poslovnih ciljeva za 2023. ali i u buduća razdoblja.
Nešto konkretnije o ciljevima, sad kad je velika većina infrastrukturne izgradnje pri samom završetku, mada naglašavam to ne znači da ćemo se odmicati od daljnjeg razvoja infrastrukture, postoje planovi i projekti (garaža, terminal za low cost prijevoznike …) koje želimo razvijati, ali svakako želim potaknuti aktivnosti koji će biti usmjereni na tzv. korporativni matrix, a to je daljnje podizanje kvalitete naših usluga prema korisnicima i putnicima.
Također, ustrajno ćemo raditi i na povećanju broja zrakoplovnih operacija i putnika koje želimo uslužiti, nastaviti ćemo njegovati odnose s dosadašnjim partnerima, ali i raditi na novim partnerstvima te razvijati nova tržišta u mjeri koja nam odgovara. Svakako ćemo posvetiti dodatnu pažnju energetskoj neovisnosti i samoodrživosti u obujmu koji možemo provesti, zatim digitalizaciji naših poslovnih procesa, daljnjem razvoju cargo segmenta koji vidim postaje sve zanimljiviji, te poslovnom zrakoplovstvu.
Isto tako, moramo uzeti u obzir i regulatorne izazove koji nas očekuju narednom razdoblju, to se prije svega odnosi na uvođenje korištenja održivih alternativnih goriva, obveze oko zaštite okoliša, te pojedine obveze oko liberalizacije usluga koje mi kao zračna luka trenutno pružamo.
Pokazalo se da je zračni promet, naravno kao i turizam, dosta nepredvidljiva grana industrije, to je posebno bilo vidljivo u posljednje dvije “COVID godine” kad je pad prometa išao do 85%, možete samo zamisliti koji je to udarac na prihode i općenito funkcioniranje zračne luke – zahvaljujući Vladi RH koja nije povukla dobit iz 2018. i 2019. godine, zatim tzv. COVID mjerama Vlade RH koje su pripremljene za gospodarstvo, te dobroj reakciji upravljačkog tima zračne luke, taj teški period je uspješno prebrođen.
Zbog svega navedenog, morat ćemo staviti dodatni prioritet na jačanje otpornosti zračne luke u kriznim situacijama.
Iskoristio bi ovu priliku da se zahvalim svom prethodniku, gosparu Luetiću, imao je dosta zanimljivo razdoblje na čelu zračne luke, za njegovo vrijeme su ostvareni svojevrsni rekordi, ali nažalost prošao i jako teško razdoblje za vrijeme pandemije.
Zaista cijenim i poštujem sve što je napravio za Zračnu luku Dubrovnik, zaslužio je odmor nakon toliko uspješnih godina provedenih na različitim pozicijama u zračnoj luci, a ja ću svakako tu i tamo, u nekoj pristojnoj mjeri, zamoliti ga za neki savjet uzimajući u obzir njegovo neprocijenjivo iskustvo.
Molila bih vas i za Vaš životopis… a pogotovo osvrt na činjenicu da ste napustili život i rad u Bruxellesu i vratili se u Dubrovnik. Zašto ste se u ovom trenutku svog života odlučili na takav potez?
Završio sam Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu gdje sam stekao zvanje dipl. ing. zračnog prometa, i MBA – poslijediplomski studij poslovnog upravljanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Proveo sam i 6 mjeseci (2010. godine) na stručnom usavršavanju u Eurocontrolu (Europska organizacija za sugurnost zračne plovidbe) vezano uz upravljanje zračnim prometom. Moji radni počeci su vezani uz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Tamo sam zapravo započeo od najniže pozicije stručnog suradnika pa sve do mjesta načelnika u Upravi za zračni promet. Kako su se pregovori o pristupanju RH EU sve više intenzivirali polazala se potreba u tadašnjoj Misiji RH pri EU (danas je to Stalno Predstavništvo RH pri EU) za nekim tko bi pratio pregovore u jednom dijelu pregovaračkih poglavlja (Prometna politika i Informacijsko društvo i mediji), prihvatio sam taj izazov i prešao na radno mjesto u Bruxelles u kolovozu 2011. godine.
U Bruxellesu sam proveo punih 11 godina, tamo sam djelovao u okviru nekoliko diplomatskih zvanja, od prvog tajnika pa do ministra savjetnika. Iz današnje perspektive mogu reći da sam donio dobru odluku, sretan sam da sam sudjelovao u pregovaračkom procesu pristupanja RH EU i da sam nakon pristupanja aktivno zastupao nacionalne pozicije u Vijeću EU u dijelu zračnog i intermodalnog prometa, te telekomunikacija i informacijskog društva.
Također, ponosan sam da sam sudjelovao u pripremama i radu prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u ulozi glavnog koordinatora timova za promet, telekomunikacije i informacijsko društvo, te kibernetičku sigurnost, te kao predsjedatelj dvije Radne skupine Vijeća EU.
Već nekoliko posljednjih godina razmišljam o povratku, javio sam se na ovaj natječaj sa željom da budem izabran i da to bude taj trenutak povratka.
Dodatno, imam i nešto veću obitelj, supruga i troje djece, ja sam tu odrastao i uvijek je prisutna ta emocija i nostalgija prema rodnom gradu, a u konačnici Dubrovnik nam je u kontekstu života privlačniji.
Jeste li se već upoznali sa radnim kolektivnom i mislite li oformit svoj tim najbližih suradnika?
Kao što sam rekao u okviru prvog pitanja, s dijelom užeg tima sam već obavio prve razgovore, moji prvi utisci su jako dobri, iznimno sam zadovoljan stručnim kadrom zračne luke koje sam do sada upoznao, te svakako planiram sljedeći tjedan obaviti razgovore sa svima ostalima. Želim naglasiti da su mi svi djelatnici važni, jasno je da uspjeh ove zračne luke ovisi o svima nama, bez obzira na poziciju/e koju obavljamo u okviru sustava.
Obzirom da se svako malo kroz medije javlja strah od mogućih privatizacija zračnih luka, interesira me Vaše mišljenje bi li ih trebalo “sačuvati” kao stratešku imovinu RH ili je samo pitanje vremena kad će se privatizirati?
Očekujem nastavak pozitivnog poslovanja Zračne luke Dubrovnik i održavanja / poboljšanja njene profitabilnosti čime bi promjenu upravljanja ili vlasničke strukture zapravo učinili nepotrebnom.
Ajde moj Viktore neka Ti je sretno.