Dana 6. rujna 2022. godine, na sastanku premijera i nekoliko ministara sa predstavnicima sindikata, poslodavaca i umirovljenika, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske zatražili su da se što hitnije ukinu stare krizne mjere bivše premijerke Jadranke Kosor, a što je premijer prihvatio s odobravanjem.
U međuvremenu je ministar Marin Piletić započeo proces ukidanja propisa kojim se zakidalo za do 10 posto umirovljene branitelje i neke druge umirovljenike prema posebnim propisima, ali nije pokrenuto ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovinu, a što je obveza Ministarstva financija kroz izmjene Zakona o doprinosima.
SUH i MUH podsjećaju da je 2009. na snagu stupila izmjena Zakona o doprinosima, kojom je uveden dodatni doprinos za zdravstvo u iznosu od jedan i tri posto mirovine, s time da viši iznos plaćaju umirovljenici s mirovinom iznad prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine. Obvezu podmirenja doprinosa u iznosu od jedan posto za mirovine branitelja te mirovine niže od prosječne plaće preuzela je država.
Točnije, takav je doprinos obračunat na mirovine za prosinac 2022., s isplatom u siječnju 2023., za 1.025.818 korisnika mirovina, a doprinos od tri posto skinut je s mirovina 32.966 korisnika mirovina. Kažnjavanje umirovljenika koji su tijekom svog poduljeg radnog staža iz visokih plaća izdvajali visoke doprinose i za zdravstveno i za mirovinsko osiguranje, doista je neprimjereno i diskriminatorno, a donekle se moglo prihvatiti kao kratkotrajna mjera za vrijeme krize nakon 2008. godine. Međutim, neshvatljivo je i to da se obračunava na cijeli iznos mirovine, a ne samo na manji dio koji prelazi propisani cenzus.
Svojedobno smo u više navrata tražili da se doprinos obračunava na razliku visine prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine umjesto na cijelu mirovinu, o čemu smo kao nelogičnom rješenju krajem 2019. godine upozorili i premijera Plenkovića u prigodi pregovora za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje.
Držimo da treba ukinuti takav dodatni doprinos od jedan i tri posto, jer tako nešto ne prakticiraju druge europske zemlje, a do konačnog ukidanja oba iznosa doprinosa, kako bi se rasteretilo umirovljenike i javni proračun, ponavljamo zahtjev za novi način izračuna dodatnog zdravstvenog doprinosa samo na razliku iznad cenzusa od neto plaće, pa stoga apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da pokaže socijalnu pravednost i uvaži zahtjeve umirovljeničkih udruga, kako nam je i najavljeno.
Ustrajemo u našim zahtjevima osobito u ovim kriznim vremenima kada je umirovljenicima svaka kuna nužna, jer umirovljenici kao osobe starije životne dobi imaju i pojačane potrebe i troškove (hrana, lijekovi, potrepštine itd.) osobito u uvjetima ubrzane inflacije.
