Gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „BESTIARIVM ANTIQVVM / Zvjerinjak antike“ otvorena je u srijedu, 18. rujna 2024. u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“.
Na izložbi, čije su autorice Hana Ivezić i Jana Kopáčková, predstavljeni su predmeti iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji uglavnom nikada nisu bili izlagani niti publicirani u stručnoj literaturi. Predmeti su predstavljeni kroz prizmu namjene, dekoracije, zoomorfnog simbolizma i šireg kulturno-religioznog konteksta, dok vizuali izložbe nude širi pogled na odnos antičkog čovjeka prema životinjama. Kustosi izložbe u Dubrovniku su viša kustosica pedagoginja Aleksandra Piteša i kustos pedagog dr. sc. Bruno Bijađija.
„Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama. One su bile sastavni dio njihove svakodnevice – od prehrane, rada i trgovine preko rata do književnosti i umjetnosti, sve do ljubavi. Osim što su bile radne, kućne ili pak divlje, životinje su mogle biti i svete, a redovito su i žrtvovane za potrebe vjerskih svetkovina. Rituali rimske državne religije kao i privatni kultovi zahtijevali su žrtvovanje životinja u čast bogova – bikovi, junice, ovce, svinje i koze su tako redovito bili predmetom žrtve. Izvan grada, no i u samim gradovima, pripitomljene životinje držale su se i uzgajale radi koristi i zarade, a divlje životinje lovile su se podjednako iz užitka i kao izvor hrane.“ – istaknula je autorica Hana Ivezić.
„Najočitija i najdalekosežnija razlika između života u drevnom svijetu i današnjem, mehaniziranom i tehnološki razvijenom modernom dobu vidljiva je u neusporedivo važnijoj i opsežnijoj ulozi koju su u antici imale životinje svih vrsta. Jedva da je postojao neki aspekt ljudske djelatnosti, bilo da je riječ o proizvodnji, kretanju, ratovanju pa čak i dokolici, u kojima životinje nisu trebale sudjelovati.“ – dodala je autorica Jana Kopáčková.
Izložbu je otvorila ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr. sc. Marija Šiša – Vivek, a svi posjetitelji mogu je pogledati do 15. listopada 2024. godine.
