U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik otvorena je izložba Zadrži dah. Autori umjetničkih djela su Anamarija Bezek, Maja Kovačević i Valter Kožul. Kustosica izložbe je dr.sc. Jadranka Sulić Šprem, viša kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.
Na otvorenju uvodnu je riječ imala ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, Ana Čučević, a nekoliko riječi o izložbi i procesu stvaranja djela uputili su i sami umjetnici. O konceptu izložbe i radu umjetnika govorile su autorice teksta kataloga Jadranka Sulić Šprem i Andrea Batinić Ivanković. Izložbu je svečano otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu dr.sc. Julijana Antić Brautović.
More kao izvor umjetničke inspiracije seže u daleku prošlost ljudskih početaka umjetničkog izražavanja. Evolucijski i civilizacijski razvoj stvarali su uvjete u kojima su nastala brojna umjetnička djela s temom života u moru i uz more. U svojim djelima Anamarija Bezek, Maja Kovačević i Valter Kožul istražuju dubinu mora, ali i sebe same. Naglašavaju ranjivost dragocjenih ekosustava i samih organizama. Prema moru kao izvor života odnose se s poštovanjem jer osim ljepote morskih dubina prikazuju i njegovu ranjivost – preopterećenost otpadom. Kao rezultat različitih aktivnosti na kopnu otpad u velikoj mjeri završava u moru. Plastika koja pluta i koju gutaju ili se u nju zapliću morski organizmi tek je dio problema jer otpad koji pluta po površini čini samo 15-tak posto ukupnog otpada u moru. Ostatak se taloži na morskom dnu. Plastika se na dnu raspada i lomi na sitne djeliće i postaje mirkoplastika koja na sebe privlači viruse, bakterije i teške metale u većim koncentracijama. Mediteran kao zatvoreni bazen akumulira plastični otpad i procjena je da se na četvornom kilometru taloži između tisuću i tri tisuće tona. Upravo zbog količine plastike Jadransko more je proglašeno jedinim od tri najzagađenija europska mora – navela je u katalogu Sulić Šprem.
Valter Kožul i Maja Kovačević na svojim su platnima izgradili podmorski svijet plavičastih svjetala; svijet iz druge vizure koji se pretače i prelijeva iz prostorije u prostoriju. Pogled na Majine radove otkriva dominaciju naglih, energičnih, brzih i uglavnom višebojnih poteza po plohi. Približavanjem ili pak udaljavanjem od platna dinamika obojenih dijelova na trenutke se intenzivira ili pak smiruje, ovisno o osobnom doživljaju promatrača. Već pri površnu promatranju lako je zapaziti najosnovnije karakteristike i kvalitete Kožulova slikarstva: ekspresivnu figuraciju, intenzivan kolorizam i začudnu potentnost suvereno realiziranih slikarskih gesti. Kontrastnom odnosu crvene i crne boje, kao simbola različitih životnih energija, Valter na svojim slikama pridružuje meditativnu komponentu rasprsnutih polja smirenijih plavih i zelenih nijansi. Keramičke skulpture Anamarije Bezek imaju zajedničke točke u morskom ritmiziranju; ona nam je ponudila hvatanje morskih valova i njihovo zamrzavanje, projekciju amplituda valova te prijenos oblika koje nam odaju krijeste valova kada se povlače morskom površinom i nestaju. Strujanje prostora kroz skulpturu te varijacije koje se postižu različitim kutovima gledanja ne samo da daju strukturu skulpturama nego i prostoru u kojem se nalaze.
Tematska izložba Zadrži dah praćena je ekspresivnim oscilacijama između sugestivne figuracije i aluzivne stilizacije, između narativne bujnosti i apstrahirane sažetosti. Umjetnici su se ovom izložbom prihvatili svojstva osloboditelja: u zatočenom slučaju intimne igre prirode darovali su slobodu i „udahnuli riječ“ svojim radovima – navela je u katalogu Batinić Ivanković.
Izložba ostaje otvorena do kraja rujna 2022.
