Danas je posljednji dan predizborne kampanje na izborima za 8. hrvatskog predsjednika, kojeg ćemo birati u nedjelju.
Dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora 29. prosinca traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, odnosno do zatvaranja biračkih mjesta kojih će u Hrvatskoj i u inozemstvu biti otvoreno 6755.
Dok je na snazi šutnja, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Zabranjeno je i objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Neodlučnih je sve manje
Zoran Milanović i dalje je uvjerljivo prvi odabir većine birača. Još pet njegovih godina mandata na Pantovčaku želi 39,3 posto ispitanika.
U finišu utrke raste podrška Draganu Primorcu, ali i dalje je s 24,3 posto daleko od vodeće pozicije. Marija Selak Raspudić posljednjih mjeseci čvrsto se drži na 3. mjestu s 10 posto podrške, javlja Net.hr.
Afera “kava” okrznula je Ivanu Kekin. S početka mjeseca kada je u istraživanju RTL-a imala više od devet posto pala je na osam posto.
Miro Bulj ima svoje vjerne birače – njegova konstanta je 3,8 posto podrške.
Od ostalih kandidata jedino Branka Lozo prelazi dva posto.
Broj neodlučnih sve manji, ali ne i zanemarivih gotovo 10 posto – koji mogu biti prevaga izbornog dana.
Prema istraživanju RTL-a – idemo u drugi krug, Milanović pobjeđuje, za njega glasa većina glasača Ivane Kekin i čak gotovo polovina Selak Raspudić.
Glasovi Buljevih birača više se prelijevaju HDZ-ovom kandidatu nego Milanoviću. Ipak, Milanović osvaja gotovo 54 i pol posto.
Ništa bolje u drugom krugu protiv Milanovića, prema istraživanju – ne bi prošla ni Selak Raspudić. Očekivano uzima većinu Primorčevih i gotovo 50 posto glasača MOST-a.
Istraživanje je za RTL provela Promocija Plus od 19. do 23. prosinca, na uzorku od 1000 ispitanika uz standardnu grešku uzorka + /- 2,7 posto i pouzdanost 95 posto.
Tko je potrošio najviše u kampanji?
Osmero kandidata na izborima za predsjednika Republike, koji će biti održani u nedjelju, podnijelo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) prva izvješća o financiranju i troškovima svojih kampanja.
Iz tih smo izvješća saznali da su za dodadašnju izbornu promidžbu najviše novca potrošila dvojica kandidata koji ujedno najbolje kotiraju u anketama i glavni su favoriti za ulazak u drugi izborni krug – Dragan Primorac kojeg podržava HDZ i aktualni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a.
Primorac je, prema izvješću koje je objavio DIP, na dosadašnju kampanju potrošio najviše – 774,400 eura, a Milanović 167.000 eura.
Kandidat Mosta Miro Bulj u financijskom smislu vodi najskromniju kampanju. On je do 21. prosinca na nju potrošio tek 6.200 eura. Od devet donatora – osam je fizičkih osoba i jedna tvrtka. Najveće donacije Bulju bile su dvije u iznosima od po 100 eura, a najmanja jedna od 10 eura.
Neznatno neskromniju kampanju od Buljeve do 20. prosinca, kada je podnijela izvješće, vodila je kandidatkinja stranke DOMiNO Branka Lozo, koja je potrošila 29.800 eura. No, od donatora je primila samo 1.030 eura. Točnije, od dvije donatorice od kojih joj je jedna uplatila 1.000, a druga 30 eura.
Aktualni predsjednik koji ide po drugi mandat na Pantovčaku potrošio je do 18. prosinca na predizbornu kampanju 166.956,48 eura. Donacije je primio od samo sedam osoba. Dvije od po maksimalno dozvoljenih 3.981 euro, a najmanju u iznosu od 20 eura koliko mu je uplatila jedna građanka.
Nezavisni kandidat Tomislav Jonjić prikupio je za svoju kampanju 19.274 eura donacija od 49 što fizičkih što pravnih osoba. Najveću, u iznosu od 5.000 eura, dobio je od tvrtke Importanne d.o.o. iz Zagreba. S druge strane, Jonjiću je jedan donator uplatio – jedan euro, i to još 14. kolovoza. Jonjić je dobio i jednu donaciju u iznosu od 5 eura.
Nezavisni kandidat i zagrebački poduzetnik Niko Tokić Kartelo na svoju je kampanju do 21. prosinca utrošio 77.896 eura, a od 23 donatora dobio je 35.260 eura. Najveće donacije uplatile su mu zagrebačke tvrtke Mario color (9.000 eura) i Majanto projekti (8.500 eura). Zanimljivo je da su čak 15 donacija fizičkih osoba Tokiću Kartelu bile u iznosu od 600 eura. Najmanju i ujedno jedinu dvoznamenkastu dobio je od jedne građanke koja mu je upatila 20 eura.
Kandidatkinja stranke Možemo Ivana Kekin do 21. prosinca prikupila je 39.104,25 eura od donacija za svoju kampanju. Iako to nije najveći iznos među kandidatima, Kekin uvjerljivo prednjači po broju pojedinačnih donatora jer je očito išla na male, ali brojne donacije. Čak 1309 fizičkih i pravnih osoba uplatilo joj je donacije, ali u pojedinačnim iznosima nitko ne više od 500 eura. Od troje donatora dobila je po jedan euro, od dvoje po 2 eura, a od jedne donatorice 3 eura.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić do 21. prosinca potrošila je na kampanju 103.958,57 eura, dok su joj donatori uplatili ukupno 70.295,67 eura. Od njenih 110 donatora, najizdašnije su bile tvrtka Marea Alta iz Makarske s 10.000 eura i zagrebačka tvrtka Spread sa 6.076 eura. Od fizičkih osoba četvero joj je uplatilo najveći dopušteni iznos od 3.980 eura. Najmanju, pak, donaciju dobila je od jednog građanina koji joj je uplatio 5 eura. Petoro donatora uplatilo joj je po 10 eura.
Kampanja Dragana Primorca iza kojeg stoji HDZ do 20. prosinca bila je financijski najskuplja, a njegovi donatori najizdašniji. Na Primorčevu kampanju potrošeno je 774.440,15 eura. Od donacija je dobio 314.223 eura. Donacije je dobio od 442 donatora među kojima su i najistaknutiji članovi HDZ-a poput predsjednika stranke Andreja Plenkovića (dao je 2.000 eura), tajnika stranke Krunoslava Katičića (1.000 eura) ili HDZ-ovih europarlamentaraca koji su se isprsili također s po 1.000 eura.
Najveću donaciju od pravnih osoba dobio je Primorac od križevačke tvrtke Radnik d.d. u iznosu od 20.000 eura. Najmanji iznos dobio je od jednog građanina koji mu je uplatio 20 eura, a od četvoro je dobio po 30 eura.
