Čak 89 liječnika tužilo je dubrovačku opću bolnicu u posljednjih pet godina. Posljedica je to njihovog višegodišnjeg akumuliranog nezadovoljstva zbog neisplate prekovremenih sati i ostalih različitih naknada koje im pripadaju. Sve je više sudskih presuda u korist liječnika, a jedna takva, prvostupanjska i nepravomoćna donesena je u veljači ove godine. Prema njoj bi dubrovačka bolnica oštećenom liječniku trebala isplatiti preko 125 tisuća kuna sa zateznim kamatama kao i sudske troškove u iznosu od preko sedam tisuća kuna.
Učinkovit zdravstveni sustav grade kvalitetni, sposobni i zadovoljni zdravstveni djelatnici, koji onda mogu imati i opušteniji i susretljiviji odnos prema pacijentima. Svatko na svijetu želi biti adekvatno i pravično plaćen za svoj rad, ali ukoliko se ne poštuju ni postojeći Kolektivni ugovori, zdravstveni djelatnici imaju debelog razloga za nezadovoljstvo i gube sentimentalnost koja ih drži u našoj domovini, gradu, javnom zdravstvu. Hrvatskim liječnicima, dobro obrazovanim i stručnim, širom su otvorena vrata u Europi i to nije nikakva tajna. O tome bi se u hrvatskom zdravstvu trebalo voditi puno više računa.
Tužba koju je dobila liječnica u OB Dubrovnik također se odnosi na neisplatu prekovremenih i noćnih sati, radila je nedjeljom i blagdanima, radila je i u otežanim uvjetima i za to sve nije dobila naknadu. Općinski sud u Dubrovniku donio je nepravomoćnu presudu u kojoj stoji kako sve ono što je liječnica zaslužila svojim radom bolnica će morati i isplatiti kada presuda postane pravomoćna, a radi se o iznosu od 125.315,03 kn i to za period od 2014. do 2019. godine.
Ovo ne promatramo kroz pojedinačni, osobni slučaj, već tek kao “uzorak” problema nagomilanih u našemu zdravstvu i stvaranja dugova koji nisu bili potrebni da se poštovalo sve ono što je zakonski propisano za rad liječnika.
Tako se u obrazloženju nepravomoćne sudske presude spominje i neisplata punog iznosa naknade za godišnji odmor korišten u utuženom razdoblju kao i to kako je liječnici uskraćeno pravo na puni iznos naknade za privremenu odsutnost s posla odnosno bolovanje do 42 dana u visini od 85% plaće. Opisuje se i kako je liječnica radila u posebnim uvjetima rada kao i da je provela dvije trećine radnog vremena u operacijskoj dvorani na što ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 25%.
U obrazloženju suda stoji i kako odredbe Kolektivnog ugovora propisuju da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi liječnici medicine i liječnici dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 12% od osnovne plaće odnosno 10% za razdoblje od 1. prosinca 2013. do 1. listopada 2015. Također, sud obrazlaže kako ukoliko je liječnica voditelj odjela ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 12%, a što u ovom slučaju također nije ispoštovano.
No, sudski spor ide dalje, jer je, doznajemo od glasnogovornika Općinskog suda Vlaha Boškovića, bolnica uložila žalbu na ovu nepravomoćnu presudu što je bilo i za očekivati jer je takva praksa prisutna i u ostatku Hrvatske gdje bolnice potpuno svjesno idu i na drugostupanjski sud. Praksa je pokazala da na kraju svoj zarađeni novac liječnici najčešće moraju dobiti putem ovrha, dok se Hrvatski liječnički sindikat pita po čijem naputku bolnice tako djeluju.
Svaka neplaćena odredba Kolektivnog ugovora obeshrabrit će liječnike i liječnice na daljnji rad kako u našoj bolnici tako i u bilo kojoj drugoj. Ovakve prakse treba zaustaviti pod svaku cijenu, jer ljudski životi nekad nemaju drugu šansu. Ne bi se smjelo dozvoliti da onaj “zlatni sat” koji povećava šanse za preživljavanje postane crni.
No, iz dubrovačke opće bolnice stiže službeni odgovor kako se od lani svim liječnicima isplaćuju sve naknade uredno i bez zastoja. To je dobra vijest jer bi trebala značiti kako dubrovački liječnici više nemaju razloga za pokretanje tužbi protiv svog poslodavca.
-Od 1. travnja 2020. plaćanje liječnika odvija se uredno uz isplatu naknada sukladno izmjenama Kolektivnog ugovora – stoji u njihovom odgovoru.
Kako se uopće financira Opća bolnica Dubrovnik?
Često smo svjedoci različitih medijskih objava kako Grad Dubrovnik, županija ili pojedine općine daju potporu dubrovačkoj bolnici, financijsku ili materijalnu u vidu darovanja različitih uređaja pa se s pravom može postaviti i pitanje, kako nema novaca za plaće zdravstvenih djelatnika. Iz Opće bolnice Dubrovnik kazali su nam kako se ona isplaćuje u stopostotnom iznosu od HZZO-a, dok Ministarstvo zdravstva plaća u interventnim situacijama, a posljednji slučaj je bio popravak magneta. Iz bolnice su nam još pojasnili kako županija Dubrovačko-neretvanska, kao osnivač, plaća subvencije za stanarine za medicinske djelatnike koji su doselili u Dubrovnik, a dolaze izvan Dubrovačko-neretvanske županije.
Uz to, županija Dubrovačko-neretvanska i Grad Dubrovnik u pojedinim slučajevima, a na zamolbu Opće bolnice Dubrovnik sufinanciraju nabavku pojedinih uređaja kao što su npr. UZV uređaji, respiratori, anesteziološki uređaji ili rendgenski uređaji. Osim toga, navode i druge izvore financiranja, kao što su brojne udruge, zaklade i pojedinci, ali i općine te institucije, posebno izdvajaju Zakladu Blaga djela koja je na početku pandemije COVID-19 za potrebe Opće bolnice Dubrovnik kupila uređaj za testiranje na virus COVID-19).
Opća bolnica Dubrovnik u prosjeku, mjesečno, isplaćuje 15 milijuna kuna bruto iznosa za plaće. Od tog iznosa 12.5 milijuna kuna u bruto iznosu odnosi se na medicinsko osoblje, dok se 2.5 milijuna kuna bruto odnosi na isplate plaća za nemedicinsko osoblje.
