Kako se bliži ovogodišnji Međunarodni dan žena, pravo je vrijeme da ponovno otvorimo temu rodne ravnopravnosti u svijetu rada, s posebnim naglaskom na razlike u plaćama između muškaraca i žena. Jedan od ključnih aspekata borbe za jednakost jest osiguranje jednakih primanja za jednak rad.
Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznata kroz brend MojPosao, već dugi niz godina provodi istraživanja o prosječnim primanjima muškaraca i žena, analizirajući razlike s obzirom na industriju, dob i druge relevantne čimbenike.
Žene i dalje slabije plaćene, najmanje razlike među mladima
Prema najnovijim podacima servisa MojaPlaća, žene u Hrvatskoj u prosjeku i dalje zarađuju 14% manje od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca tijekom protekle godine iznosila je 1.498 eura, dok su žene u prosjeku zarađivale 1.289 eura.
Detaljna analiza pokazuje da je jaz u primanjima značajno manji kada se usporede muškarci i žene koji obavljaju iste poslove, no razlika je i dalje prisutna te iznosi oko 9% u korist muškaraca.
Najmanje razlike u plaćama primjećuju se među najmlađim radnicima.
U dobnoj skupini od 17 do 24 godine žene zarađuju 13% manje od muškaraca, dok se u dobi od 25 do 34 godine ta razlika povećava na 14%.
Najizraženiji jaz primjećuje se u skupini od 35 do 44 godine, kada su muškarci plaćeni čak 21% više od žena. Ovi podaci potvrđuju tezu da se razlika u plaćama produbljuje u razdoblju kada žene češće uzimaju pauzu od karijere zbog obiteljskih obveza i rodiljnog dopusta, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati u karijeri.
Podaci ukazuju kako se rodni jaz u plaćama u kasnijim fazama profesionalnog života – u dobi od 45 do 54 godine iznosi 19% u korist muškaraca, a kod radnika starijih od 55 godina pada na 12%.
Veće iskustvo – veći rodni jaz
Osim dobi, važan faktor u razlikama plaća je i radno iskustvo. Muškarci s manje od godinu dana iskustva zarađuju 10% više od svojih ženskih kolegica, dok se kod zaposlenika s tri do pet godina staža ta razlika povećava na 16%. Među onima s više od šest godina iskustva, jaz u plaćama doseže 19%.
Podaci pokazuju da postoje značajne razlike u primanjima muškaraca i žena ovisno o regiji.
Najveće razlike u korist muškaraca zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj (muškarci su 23% više plaćeni od žena), Međimurskoj (+23%) i Ličko-senjskoj županiji (+22%), dok su najmanji jaz pokazale Virovitičko-podravska (+5%) i Koprivničko-križevačka županija (+4%).
U Gradu Zagrebu muškarci zarađuju 17% više od žena, što je malo iznad nacionalnog prosjeka.

Rodni jaz najprisutniji u prodaji i IT sektoru
Promatrajući razlike po sektorima, najizraženiji jaz u plaćama prisutan je u prodaji (+22%), IT sektoru (+19%) te turizmu i ugostiteljstvu (+18%). S druge strane, najmanje razlike u plaćama muškaraca i žena zabilježene su u sektorima proizvodnje, distribucije energije, vode i otpada (+8%), proizvodnje i zanatskih usluga (+10%) te zdravstva i socijalne skrbi (+11%).
U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 16% manje, dok u domaćim privatnim kompanijama ta razlika iznosi 13%. U državnim poduzećima jaz je nešto manji i iznosi 8%, dok najmanju razliku u plaćama bilježe radna mjesta u javnoj i lokalnoj upravi, gdje žene zarađuju 3% manje od muškaraca.
Promatrajući pojedinačne radne pozicije, najizraženije razlike u plaćama prisutne su na sljedećim radnim mjestima: Carinski deklarant (gdje muškarci imaju 41% višu plaću), Voditelj objekta (+39%), Voditelj hotela (+39%), Šef kuhinje (+38%) i Direktor proizvodnje (+36%).
S druge strane, postoje zanimanja u kojima su žene u prosjeku bolje plaćene od muškaraca i to na pozicijama Knjigovođe gdje muškarci u prosjeku imaju 47% nižu plaću od žena, Medicinske sestre gdje muškarci imaju 44% nižu plaću, Revizora (-11%), Sanitarnog inženjera/tehničara (-10%), Asistenta u marketingu (-9%), Knjižničara (-8%) i Stomatologa (-7%).
Uzroci rodnog jaza u plaćama
Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je niza čimbenika.
Diskriminacija svakako igra ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada također pridonose ovom problemu – žene su češće zastupljene u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i uslužnih djelatnosti.
Rodiljni dopust i obiteljske obveze dodatno usporavaju karijerni napredak žena, često rezultirajući manjim primanjima u kasnijim fazama karijere.
Osim toga, rodni stereotipi i društvena očekivanja često odvraćaju žene od karijera u bolje plaćenim sektorima, poput STEM-a i menadžmenta.
Nedostatak transparentnosti u plaćama također omogućava nastavak diskriminacije, otežavajući ženama pregovaranje o početnoj plaći i povišicama.
Uz to, istraživanja pokazuju da žene rjeđe i manje asertivno iniciraju pregovore o većim plaćama u odnosu na muškarce, što dugoročno doprinosi produbljivanju jaza.
Unatoč određenim pozitivnim pomacima, podaci pokazuju da je rodna neravnopravnost u plaćama i dalje prisutna te zahtijeva kontinuirane napore kako bi se osiguralo pravednije i transparentnije tržište rada za sve.
MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 38.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.