Na današnjem predstavljanju izbornog programa Srđ je Grad i Možemo na gradskoj razini i županijskog izbornog programa koalicijske liste Srđ je Grad / Možemo! / Nova ljevica / Zaokret sudjelovali su kandidat za gradonačelnika Đuro Capor, kandidat za dogradonačelnika Nikša Selmani, kandidat za župana Marko Giljača, kandidatkinja za dožupanicu Igra Šain Kovačević te Sandra Benčić, zastupnica političke platforme Možemo u Hrvatskom saboru.
Nikša Selmani predstavio je osnove programa pod nazivom „3 O“ koji stavlja akcente na tri osnovna aspekta funkcionalnog grada 21. stoljeća – Otpornost, Otvorenost i Održivost. Ovaj program budućnost Dubrovnika vidi u razvoju digitalnih tehnologija i inovacija kao temelja transparentnosti, komunikacije i kohezije lokalnih usluga i gospodarstva, vidi snažnije sudjelovanje zajednice u donošenju javnih politika, dizajniranja i pružanja javnih usluga te konačno teži da se postigne društveni i gospodarski napredak bez štete za okoliš u okvirima uzajamne održivosti.
U nastavku je gradonačelnički kandidat Đuro Capor iznio nekoliko okosnica programa „3 O“ govoreći konkretno o pitanjima otvorenog proračuna, stambene politike Grada Dubrovnika te turizma kao dominantnoj gospodarskoj djelatnosti.
Govoreći o otvorenom proračunu Capor je naglasio kako je javnost mora dobiti jasnu predodžbu proračuna, te da je Srđ je Grad i napravio i prezentirao jednostavan alat za njegovo pretraživanje na svojim web stranicama. Capor je rekao da će Srđ je Grad učiniti jednako transparentnim i pregled stanja javnih ustanova te komunalnih i trgovačkih društava. Jednaku će transparentnost tražiti i kod poslovanja Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Uz ovo, učinit će javnim transparentan registar ugovora i objaviti dokumentaciju koji prati javne natječaje ne samo grada nego i javnih poduzeća i ustanova. Stavljen je naglasak na transparentnost financija političkih stranaka i nezavisnih lista gdje je Srđ je Grad javno prezentirao svoje financiranje tijekom izborne kampanje što se također može naći na njihovim web stranicama.
Govoreći o stambenoj politici Capor je naglasio da će u njegovom fokusu biti javna i neprofitna izgradnja odnosno razvoj gradskog stambenog fonda jer ovo je jedan od gorućih problema koji jako opterećuje naše sugrađane. U nastavku je rekao kako je u Dubrovniku 50% teže riješiti stambeno pitanje nego u Splitu, a čak triput nepovoljnije i teže nego u Zagrebu. Javni stambeni fond nužno je povećavati svake godine, a krajnji cilj je približiti se brojci od 15% stambenog fonda u vlasništvu Grada, što odgovara prosjeku zemalja EU. Povećanjem javnog stambenog fonda i kroz dugoročni najam Grad je u poziciji sprečavati špekulacije nekretninama i kontrolirati cijene najma za stanovanje.
Vezano uz turizam Capor smatra da se potrebno odmaknuti od dosadašnjih modela neplanskog i neodrživog turističkog razvoja koje se temeljio na iskorištavanju prostora i onih vrijednosti koje su stvorene davno prije.
-Turizam nije poticao razvoj gospodarstva i proizvodnje već je opterećivao i prostor i zajednicu. S COVID krizom dogodila se globalna promjena na strani turističke potražnje te se i naša ponuda mora mijenjati u smjeru razvoja održivog i odgovornog turizma s konkretnim turističkim proizvodom prilagođenim točno određenom segmentu gostiju gdje će biti prepoznatljiv kulturni, sportski, ruralni, nautički i zdravstveni turistički proizvod, prateći visoke higijenske i epidemiološke standarde. Dubrovačkom turizmu je potrebna digitalna transformacija – praćenje pokazatelja, zarade, navika gostiju, ekonomskih učinaka koji ostaju lokalnoj zajednici da bi se mogao voditi destinacijski menadžment, kazao je Capor te zaključio da će Srđ je Grad poticati politiku “od polja do stola”, gdje ulogu grada vidi kao onoga koji stvara uvjete za povezivanje lokalnih proizvođača i hotelskog i ugostiteljskog sektora.
Predstavljajući županijski programa Marko Giljača je uvodno rekao da želi razvijati regiju novih ideja, temeljenu na zelenim politikama okrenutim prema građanima i za građane juga Hrvatske. Na županijskoj razini nude viziju konkretnih mjera koje su sastavni njihovog programa pod nazivom „Plan za jug“ i koji se sastoji od tri grupe mjera: Zeleni plan, Plavi dogovor i Crveni odgovor.
O prvoj skupini Giljača je rekao kako ona donosi niz mjera koje se oslanjaju na zelene politike kojima je ekologija i zaštita prirode na prvom mjestu. Govorio je o donošenju Deklaracije o eko županiji kojom bi se smjer razvoja i djelovanja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji snažno usmjerio prema zelenim politikama, energetskoj transformaciji, većoj otpornosti na očekivane klimatske promjene i ekološki očuvanom prostoru. Giljača smatra da energetska i prehrambena samodostatnost, očuvanje kvalitete zraka, vode, mora i tla, smanjenje ekološkog otiska u skladu sa europskim smjernicama i ciljevima, snažna orijentacija prema ekološkom uzgoju hrane, vlastitim sortama sjemene i primjena politike “od polja/mora do stola”, zelena javna nabava od lokalnih dobavljača, poticanje zelenog i plavog poduzetništva, poduzetništva razvijenog na ponovnoj upotrebi sirovina dobivenih recikliranjem i kvalitetnim sustavom kružnog gospodarstva i upravljanja otpadom i povećanje otpornosti na buduće izazove klimatskih promjena i mogućih kriznih situacija, trebaju postati načelo, točka preokreta i novi smjer razvoja Dubrovačko – neretvanske županije.
Govoreći o dijelu programa pod nazivom Plavi dogovor Giljača je objasnio da se tu radi o podizanju kvalitete upravljanja najvećim resursom koji raspolažemo, morem i javnim pomorskim dobrom. Smatra da je upravo dogovor načelo kojim će u suradnji s građanima riješiti gorući problem komunalnih vezova, objaviti javno i otvoreno sve dosadašnje korisnike i osigurati ono temeljno pravo svakog čovjeka koji živi uz more, pravo da ima barku i da je ima gdje vezati. U nastavka je rekao da će raditi na tome da se upiše granice javnog pomorskog dobra i da će u partnerstvu s građanima i koncesionarima izraditi novi Pravilnik o koncesijama i korištenju javnog pomorskog dobra, čime će se uvesti red u prostor i točno znati i prava, ali i obveze svih korisnika ovog iznimno vrijednog prostora. Konačno, Giljača je potvrdio da će se nastavit zalagat za povratak dužobalne brodske linije Rijeka – Korčula – Mljet – Dubrovnik, kao cjelovitog turističkog koncepta, ali i prometne žile kucavice za razvoj naših otoka, kao i za konačno uvođenje dugo očekivane dnevne direktne linije Lastovo – Dubrovnik.
Govoreći o trećem dijelu programa, Crveni odgovor, Giljača je rekao da će s dolaskom na mjesto župana donijeti hitnu odluku i pokretanju novog trasiranja podzemnih vodenih tokova u Lučinom razdolju.
Kao kandidatkinja za dožupanicu Igra Šain Kovačević predstavila je članove županijske liste od Neretve, preko Pelješca, Korčule, Lastova i Mljeta do Dubrovnika, Župe i Konavala, koji su se okupili kako bi zajednički bili dio promjene koja je potrebna kako bi se pokrenuli procesi zelene transformacije i novog smjera razvoja DNŽ. Rekla je da je smisao ove suradnje u tome da zajedno grade prijateljstvo, solidarnost i povezanost, kao osnovu budućeg kvalitetnijeg života građana županije
Naposljetku se medijima obratila i Sandra Benčić, saborska zastupnica političke platforme Možemo, koalicijskog partnera na gradskoj i županijskoj razini. Ona je naglasila da je osnova suradnje u prepoznavanju zajedničkih politika posebice vezano uz pitanja jačanja otpornosti demokratskih zajednica te zelenih politika koje postaju dominantna tema europske stvarnosti. Benčić je naglasila da se i kroz ovu suradnju Možemo, Srđ je Grad, Nove ljevice i Zaokreta jasno može vidjeti os koja cjelovito povezuje kotarsku, gradsku, županijsku te konačno i nacionalnu razinu. Zaključila je da nekoć razdvojeni lokalni politički subjekti danas imaju prepoznatljivu formu ozbiljne lijevo – zelene nacionalne alternative.
