Uoči današnje sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o uvođenju novo režima prometa oko povijesne jezgre kao i prihvatnom kapacitetu povijesne jezgre priopćenje za medije poslali su iz stranke Srđ je Grad te se osvrnuli na obje točke dnevnog reda.
Mi bismo „nekako s proljeća“….
“Današnja sjednica Gradskog vijeća donosi točku Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila i zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika. Srđ je Grad je do sada u javnim nastupima i kroz javno savjetovanje isticao da je Odluka previše restriktivna prema našim sugrađanima, kao i građanima susjednih općina. Navedeno je osobito problematično s obzirom na to da nas se do danas kao javnosti nije prezentirao prometni elaborat na temelju kojeg je, između ostalog, donesena ova Odluka. Prometni elaborat pokazao bi nam koje vrste vozila i korisnika ponajviše doprinose prekomjernom prometu. Kao građani Dubrovnika, iz svakodnevnog iskustva možemo zaključiti da osobit pritisak kreće u proljeće kada se aktiviraju i iz drugih gradova „dosele“ taxi vozila, autobusi i transfer vozila. Međutim, kako je vidljivo prema ovoj Odluci, ona će se odnositi na sve sudionike prometa, bili oni privatni ili komercijalni. Stoga smo, da ublažimo situaciju, podnijeli amandman da se prometni sustav počne primjenjivati od 1. travnja do 30. studenog, umjesto u Odluci predloženog 1. ožujka, pozdravljajući ovaj pokušaj uvođenja bolje regulacije vozila, ali istovremeno poštujući brojne komentare sugrađana i građana susjednih općina u javnom savjetovanju koji su istaknuli da im je dostupno prometovanje u ovoj zoni potrebno iz raznih društvenih, kulturnih, zdravstvenih i administrativnih potreba.
Naime, gradski kotarevi Ploče – iza Grada i Grad na svom području, naglasimo, imaju osnovnu školu, glazbenu školu i četiri srednje škole, niz ustanova i prostora u kulturi kao i manifestacija koje koriste i posjećuju građani Dubrovnika i susjednih općina od najmlađe do najstarije dobi, pedijatrijsku ambulantu i dežurnu ljekarnu, između ostalog. Također, razdoblje veljače i ožujka mjeseci su koji se koriste za brojne građevinske i ostale radove, kako za sezonu, tako i za privatne potrebe održavanja nekretnina. Veća sezonska opterećenja u prometu, počinju tek nakon Uskrsa, odnosno tijekom travnja. Na ovaj način povećat ćemo dostupnost ovog područja svim navedenim akterima, ali istovremeno i smanjiti opterećenja rada Odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, osobito u članku 15. koji se tiče posebnih slučajeva ulaska u zonu prometnog režima”, poručili iz Srđ je Grad.
GRAĐANI GRADA – NEDEFINIRANE TOČKICE U DESTINACIJSKOM PROSTORU
“Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, pred vijećnicima će se naći Procjena prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a Starog grada Dubrovnika, autorskog tima Sveučilišta u Dubrovniku. Ova Procjena sastavni je dio Plana upravljanja, dokumenta koji je Srđ je Grad tijekom niza godina od pripreme do realizacije podupirao svojim stručnim, političkim i volonterskim djelovanjem s ciljem zaštite i daljnjeg razvoja Grada kao žive, urbane zajednice.
Ukoliko se vratimo na jednu od glavnih stavki Plana upravljanja, a to je očuvanje živog grada i kvalitete života stanovnika, nailazimo na veliki nedostatak ove procjene. Naime, ona inzistira na starom mitu da je broj stanovnika u Gradu vječna misterija ovoga grada. Međutim, to je samo mit. Podaci o broju stanovnika postoje.
Prvenstveno oni iz dobrovoljnog Internog popisa stanovništva 2016. godine koji je odrađen uz veliku pomoć građana Grada te bio temelj kvalitetne sociodemogafske studije, prve takve napravljene nakon 1980-ih. Drugi podaci postoje iz isto tako dobrovoljnog Internog popisa stanovništva 2022. godine, koji su također prikupljeni volonterskim radom sugrađana i na koji su se građani odazvali. Gradonačelnik do danas nije odobrio dodatno financiranje za obradu podataka i ti podaci su sada zaključani u Zavodu za obnovu Dubrovnika. Treći izvor je službeni, iz nacionalnog Popisa stanovništva 2021.
Međutim, ova Procjena vodila se tek nalazima kamera Dubrovnik Visitor servisa, tretirajući građane Grada kao nedefinirane točkice. Međutim, točkice ne mogu otkriti tko su ti ljudi, koje dobi, spola, zvanja, radnog statusa… A odokativni broj koji su dobili od odokativne metode brojanja točkica na kameri, problematičan je jer u Gradu, što je potvrdila i studija iz 2016., postoje sugrađani koji zbog svoje starosti i/ili invalidnosti ne izlaze iz svojih kuća. Kako su bili nevidljiv prije studije iz 2016., ostali su i nevidljivi i ovom procjenom, a posljedično time i njihove potrebe.
Naime, kako ni sami autori ne znaju tko živi u Gradu, dogodilo se da je prevladavajući profil u anketama koje su trebale zabilježiti potrebe, mišljenja i razinu osjetljivosti na trenutno stanje, onaj starije osobe muškog spola sa srednjim stupnjem obrazovanja, zaposlenog u javnom sektoru. Napomenimo samo da je sociodemografska studija iz 2016. godine koja je koristila nekoliko izvora podataka, a najbitnije radila na konkretnom internom popisu, zaključila da postoji izrazita spolna neravnoteža gdje brojčano dominiraju žene, prosječna starost je 48,6 godina, govori se o vrlo visokom stupnju ostarjelosti stanovništva, a većina stanovništva radi u tercijarnom privatnom sektoru djelatnosti – ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (60.5%).
Proces pripreme Plana upravljanja, kao i sam Plan upravljanja tijekom svojih dugih godina postojanja, osobito je njegovao dijalog i suradnju s građanima u svojim fazama, kako bi dokument bio i postao njihov. Ova Procjena to nije ispoštovala, stoga se izuzetno ne slažemo s ovakvim metodološkim pristupom tretiranja samih građana Grada kao statista u prostoru, dok su u aktivnostima Plana upravljanja na visokoj razini prioriteta, kako i treba biti.
Osvrnimo se još i samo na podatak o tome kako je u pet godina mandata Mata Frankovića došlo do dvostrukog povećanja broja apartmana u Gradu. S obzirom da Procjena barata samo s podacima iz 2023., pitanje je radi li se i o većem porastu nakon gradonačelnikovih nesmotrenih PR izjava o zabrani apartmana krajem godine. Posebno zanimljivi podaci govore i o tome da određeni smještajni objekti ne samo u zimskim mjesecima, nego i u srcu sezone ostvaruju 0% popunjenosti, odnosno stoje prazni.
Grad u zidinama tijekom godina bio je nazivan Gradom – restoranom, Gradom – apartmanom, Gradom – bankomatom, kako je njegova funkcija urbanog središta Dubrovnika propadala pod navalom stihijskog masovnog turizma. A sada je Grad – praznih stanova i nedefiniranih točkica”, poručili su iz Srđ je grad.
FOTO: Ilustracija
