Sjajan duo Dina e Mel, pjevačica i muzikologinja Dina Bušić te gitaristica Melita Ivković, uz izuzetne glazbenike Miroslava Tadića (gitara), Yvette Holzwarth (violina) i Edina Karamazova (gitara i saz), sinoć su na taraci tvrđave Revelin oživjele zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa svojim etnomuzikološkim autorskim projektom Berbili (Slavuj) i očarale festivalsku publiku snažnom izvedbom obojanom raznim živopisnim utjecajima.
„Nastup u Dubrovniku za mene je kruna ovoga projekta. Imati priliku pjevati, odnosno progovarati o svojoj baštini u Dubrovniku, za mene je nešto jako posebno. Cijeli proces ove izvedbe je davanje, ali i uzimanje, a festivalska publika je tu definitivno ključna. Prezentirali smo sve što imamo od te male, ali krasne baštine koja je negdje stajala skrivena u srcima zadarskih Arbanasa i koja je izašla na vidjelo s našim albumom Slavuj. Sad nam prilaze razni Arbanasi s još nekim pjesmama koje su negdje čuvali duboko u sebi i nadamo se da ćemo kreirati i stvoriti još jedan projekt zajedno“, kazala je Dina Bušić.
„Koncert je bio sjajan, imali smo divnu publiku, divan zvuk, a Dubrovnik je uvijek čaroban. Svirao sam na Revelinu prije puno godina tako da mi je ovo sad bio poseban gušt. Kao grupa smo imali jednu posebnu kemiju na pozornici, kako među sobom, tako i u interakciji s publikom“, podijelio je svoje dojmove nakon koncerta gitarist Miroslav Tadić.
Berbili (Slavuj), etnomuzikološki i glazbeni autorski projekt dua Dina e Mel – pjevačice i muzikologinje Dine Bušić te gitaristice Melite Ivković – temelji se na zaboravljenim pjesmama zadarskih Arbanasa koji su u 18. stoljeću došli u Zadar s područja Skadarskog jezera. Glazbenu baštinu izvorno zabilježenu kroz etnomuzikološki rad Dine Bušić, Dina e Mel oživljavaju na albumu objavljenom 2020. godine za zagrebačku izdavačku kuću Nota Bene Records, uz gostujuće glazbenike: Miroslava Tadića (gitara), Yvette Holzwarth (violina) i Edina Karamazova (gitara i saz). Izdanje je dobilo više stručnih kritika koje ga ocjenjuju kao autentičnu i originalnu mediteransko-orijentalnu glazbenu priču izraslu iz arheologije, to jest etnomuzikološkog istraživanja građe koja je potom nadograđena novim, izuzetno snažno profiliranim obradama glazbenika koji su se na njemu okupili. Istodobno sačuvavši staro i stvarajući novo, u njihovim aranžmanima arhaične skladbe bivaju obojane različitim utjecajima koje svojom sudbinom, životnim iskustvom i glazbenim ethosom u njih ugrađuju same glazbenice i glazbenici.
