Započela je Sabatina 2023., jučer je bilo svečano otvaranje Sajma vinogradarstva i vinarstva, burze i izložbe vina i proizvoda od grožđa i vina, a potom su uručena priznanja laureatima Sabatine 2023., među kojima je značajan broj vinara i osoba s juga Hrvatske.
Priznanje „Stanko Ožanić“
za životni doprinos unaprjeđenju vinogradarstva i Sabatine
MATO VIOLIĆ – MATUŠKO Potomje
Mato Violić – Matuško jedan je od najpoznatijih i najoriginalnijih vinara čija obitelj se od pamtivijeka bavi vinogradarstvom na Pelješcu. Zbog toga nije čudo da je svoj život vezao za lozu, upisavši Agronomski fakultet, smjer vinarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Nakon diplomiranja, dok mnogi Dalmatinci iz njegove generacije ostaju u Zagrebu, on se vraća kući i radi u vinariji PZ Dingač kao voditelj proizvodnje, podigavši preradu vina na viši stručni nivo. To dokazuje činjenica da je tada (1996.) po prvi put zadruga osvojila šampiona na Sabatini. Međutim, uskoro napušta zadrugu i 1998. osniva vlastitu tvrtku te podiže podrum, iznimno uređen, s puno osjećaja za atmosferu i detalje poput „Hrama vina“. Tim postavlja jednu od temelja pelješkog vinskog turizma i svoj podrum pretvara u nezaobilazni turistički punkt. Za kvalitetu svojih vina dobiva niz nagrada i priznanja, a vrhunac su Šampionske titule za Dingača na Sabatini i Gastu.
Priznanje „Stjepan Bulić“
za životni doprinos unaprjeđenju vinarstva i Sabatine
dr. sc. IRENA BUDIĆ-LETO Split
Irena Budić-Leto diplomirala je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu te magistrirala i doktorirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu kao znanstveni savjetnik u trajnom izboru te kao docent na Sveučilištu u Splitu. Od 2004. godine voditeljica je akreditiranog Enološkog laboratorija. Znanstveni i stručni interes su joj vinarstvo, arome, polifenoli, senzorska analiza vina, analitičke metode i drugo. Članica je mnogih stručnih i znanstvenih odbora, vijeća i skupina vezanih za tehnologiju vina, a osobito treba istaknuti da je bila predstavnica RH u Međunarodnoj organizaciji za lozu i vino (OIV) i to u ekspertnoj skupini za tehnologiju vina. Također je članica mnogih povjerenstava za ocjenjivanje vina. Provodi trajno znanstveno i stručno usavršavanje u zemlji i inozemstvu. U tri riječi: stručna, uporna i vrijedna.
Priznanje „Mate Bobanović“
za višegodišnji samoprijegoran rad u vinogradarstvu i vinarstvu
MIRO ĆORIĆ Čitluk, Bosna i Hercegovina
Miro Ćorić nastavio je vinogradarsku tradiciju obitelji Ćorić staru više od tristo godina. Braća Ćorić vinariju su nazvali po ocu „Andrija“ koji se osobito trudio oko obrade vinograda, te su nastavili gdje je on stao. Prvu nagradu za kvalitetu vina dobili su davne 1954. godine. Bili su pioniri u sadnji novih nasada, ali i u buteljiranju vina, koje se do tada prodavalo samo točeno. Preuzevši potpuno obiteljski posao i nastavljajući tradiciju, Miro je uzgoj loze i preradu vina digao na višu razinu podigavši nove nasade i podrum, a usavršio je i modernizirao proizvodnju te nastavio s proširenjima i unaprjeđenjima. Danas Ćorići imaju suvremenu vinariju kapaciteta od milijun litara. Miro se posebno istakao u promociji i marketingu vina. Osmislio je nekoliko traženih vinskih robnih marki s prepoznatljivim obilježjima koje plasira širom Europe. Vinarija raspolaže uređenim podrumom, prostorom za kušnje sa širokom ugostiteljskom ponudom i s apartmanima za boravak. Time je Miro Ćorić zaokružio osebujnu vinogradarsku priču. Inače, za kvalitetu svojih vina dobio je mnoga priznanja u zemlji i inozemstvu, a diči se i šampionskim titulama sa Sabatini. Također je i jedan od utemeljitelja agroturizma u Hercegovini, kojim se bavi od 1997. godine.
Priznanje „Zlatan Plenković“
mladom vinogradaru-vinaru
MIRO BEZEK Putnikovići
Miro Bezek enolog je i rukovoditelj proizvodnje vina u PZ Putnikovići. Rođen je na Pelješcu u obitelji koja se po tradiciji bavila vinogradarstvom. To ga je vjerojatno usmjerilo da se posveti vinarskoj struci, školujući se za inženjera poljoprivrede. Po završetku studija vraća se u zavičaj i zapošljava u vinariji zadruge u Putnikovićima, nastojeći pretočiti teoriju u praksu. Unaprijedio je kvalitetu vina zadruge o čemu svjedoče priznanja za vina na ocjenjivanju, posebno šampionska titula za vrhunsko vino Libertas na Sabatini u Tučepima 2015. Prihvaća nove tehnologije i postupke koji se do tada nisu primjenjivali u toj vinariji, a osobito je zapažen njegov rad na formiranju novih vinskih brendova i pripremanju vina za izvoz.
Priznanje uzornom vinogradaru i vinaru
DAVOR MARTINOVIĆ Komarna
Davor Martinović prošao je trnoviti putod trgovca pesticidima i drugom poljodjelskom opremom u tvrtki Poljopromet do ekološkog vinogradara i proizvođača vrhunskih vina u Vinariji Terra Madre. Jedan od onih koji su napravili čudo u Komarni, preobrazbom cijelog krajobraza koji je bio zapuštena šikara, pretvorivši ga u prekrasne vinogradarske površine. Time je ujedno napisana jedna od najimpresivnijih hrvatskih vinskih priča. Bila je to borba s prirodom koja tu nije nimalo pitoma, ali i s čitavim nizom problema od tehnoloških do fikcijskih i administrativnih.
Međutim, vrijeme je neumoljivo, uporni i vrijedni Davor danas je u mirovini pa je trgovinu prepustio nasljednicima, ali u vinogradu je još prisutniji pa i dalje vodi brigu o svojim loznim trsovima. Lozi prilazi s ljubavlju i nadahnuto joj piše stihove:
…Red do reda
poredano fino
plavac mali
ti si živo vino.
Svaku kapju
cidiš iz kamena
tu ćeš ostat
i za sva vrimena…
Priznanje zadružnom djelatniku
(dodjeljuje Hrvatski poljoprivredni zadružni savez)
ILDA STANOJEVIĆ Komiža, otok Vis
Ilda Stanojević odrasla je u zadružnom ambijentu jedne od najstarijih zadruga, one u Komiži, utemeljene davne 1902. godine, pa nije čudo da je najveći dio radnog vijeka provela u zadrugarstvu. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Bila je dugogodišnja upraviteljica Poljoprivredne zadruge Komiža čije poslovanje je preoblikovala i usmjerila na tržišno poslovanje, stavljajući u promet nekoliko izvornih proizvoda kao originalne robne marke otoka Visa (vino Biševo, Rogačica, Viška travarica i druge). Privržena zadružnim načelima, odlazi u Zagreb i radi u Hrvatskom savezu zadruga te nastavlja i nakon njegovog preoblikovanja u Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Jedno vrijeme je bila ravnateljica ove nacionalne zadružne institucije do njezinog ukidanja. Ilda je također bila dugogodišnja uspješna degustatorica vina na raznim ocjenjivanjima, na Sabatini i GAST-u. Nedavno je umirovljena, ali i dalje je predsjednica i voditeljica povjerenstva za ocjenjivanje jakih alkoholnih pića na Sabatini.
Zlatno pero Sabatine
za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine kroz medije
BOŽO VODOPIJA Dubrovnik
Božo Vodopija, diplomirani novinar, bio je glavni urednik i direktor NIP-a „Dubrovački vjesnik“, upravitelj HRT-ova centra Dubrovnik te urednik i novinar u HTV-ovu studiju Dubrovnik. Bio je u diplomaciji kao generalni konzul RH u Crnoj Gori, a danas radi kao urednik u redakciji HRT-ova centra u Dubrovniku. Autor je i urednik više knjiga i, što je zanimljivo, zbirke pjesama „Anno domini 1976.“. Redatelj je i scenarist dvadeset dokumentarnih filmova. U svojim prilozima za Hrvatsku televiziju pokazao je izuzetan senzibilitet prema poljoprivredi, posebno vinogradarstvu. Tako su zapažene njegove reportaže o uspjesima, ali i problemima vinogradara, osobito na Pelješcu, u kojima je iskazao svoje razumijevanje za stanje i probleme neposrednih proizvođača. Dobio je mnoga priznanja od kojih treba istaknuti odlikovanja Spomenica Domovinskoga rata, medalja „Oluja”, Red hrvatskog trolista dobivena od predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.
Zlatna amfora Sabatine
za doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva na svom području
(dodjeljuje Hrvatska udruga vinarskih gradova)
NIKOLA DOBROSLAVIĆ Dubrovnik
Župan Dubrovačko-neretvanski pokazao je poseban senzibilitet prema vinogradarstvu i vinarstvu. Jedan je od najdugovječnijih župana, a zasigurno je dao značajan doprinos održanju i razvoju vinogradarstva i vinarstva na području svog djelovanja. Davao je inicijative i neposredno sudjelovao u mnogim aktivnostima za unaprjeđenje ove mediteranske kulture, poput podizanja novih vinograda, organiziranja regionalnog vinskog festivala Festiwine, povezivanja vinara i ugostitelja, utemeljenja Muzeja vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima, a osnovao je i Savjet županije za vinogradarstvo i vinarstvo. Nikola Dobroslavić jedan je od onih župana u Hrvatskoj koji je pokazao najveću osjećajnost i u svojoj županiji dao veliku pomoć vinogradarskom sektoru, kao tradicionalnoj i važnoj gospodarskoj grani. Njegovu privrženost vinogradarstvu prepoznali su i pelješki vinogradari dodijelivši mu Zlatnu povelju za očuvanje i unaprjeđenje uzgaja vinove loze na njihovom poluotoku.
