U Studentskom domu danas je predstavljena Analiza trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor, koju su napravili profesori s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Dubrovnik Visitor je sustav o šest kamera na ulazima u Grad, koje registriraju ulaske i izlaske iz zidina, a koje je 2017. postavila DURA. Podatke iz 2019. rekordne turističke godine i 2022. godine oporavka turizma usporedili su Barbara Puh, Ivana Pavlić Pavlina i Nebojiša Stojčić, koji su danas rezultate analize predstavili javnosti.
Nakon prikazanih brojki i grafova, zaključak koji se da iščitati jest kako je puno manji pritisak posjetitelja na povijesnu jezgru u 2022. godini, iako je ukupan broj posjeta tijekom godine veći. Zanimljivo je kako je smanjen broj posjeta u tri vršna ljetna mjeseca sezone dok broj posjeta raste u predsezoni, a osobito je povećan broj posjeta u rujnu, gotovo za 100 posto. Kad je riječ o koncentraciji dnevnih posjeta, primjetan je bolji raspored posjetitelja, pa se više ne događaju potpuna zagušenja prometa. Ipak znanstvenici kažu kako je ovo pozitivna promjena, koja nam daje vrijeme da se osmisle druge mjere i načini kako Grad, u kojemu od 1950. do danas broj posjetitelja i noćenja rapidno raste, a broj dana ostanka pada, dovesti u neki održivi način turizma, koji neće sa sobom nositi i mnoge dugoročne i neželjene negativne posljedice, kao što je starenje stanovništva u zidinama, gubitak volje za obrazovanjem kod mladih, zbog lake zarade na turizmu, kao i do ugrožavanja kulturne i prirodne baštine na kojoj se naš turizam i temelji.
Ivana Pavlić Pavlina kazala je kako je riječ o analizi koja je pratila samo jednu varijablu, broj posjetitelja te da to nije dovoljno podataka kako bi se mogle dati znanstveno utemeljene preporuke za budući razvoj turizma.
– Brojke nam ništa konkretno ne znače, ako samo pratimo rast broja noćenja. To nam ništa ne govori o našem turizmu. Ističem održivi razvoj koji se, od 2000. otkad se upotrebljava taj termin, nije uspio ostvariti. Sve se više danas stavlja naglasak na zaustavljanje rasta brojki posjeta i noćenja u turizmu, teži se napuštanje tog starog koncepta turizma i stavlja se naglasak na rehuanizaciju turizma. Nadamo se nastavku suradnje s Gradom i da ćemo doći i do drugih podataka kako bismo mogli dobiti bolju, potpuniju sliku našeg turizma.
Sad imamo Plan upravljanja Gradom, koji je zacrtao 10 osnovnih aktivnosti, koje se počinju realizirati. Prvi korak je izrada prihvatnog kapaciteta Grada Dubrovnika i to bi uključivalo dodatne informacije, koje mi dosad nismo imali, kao što su financije na osnovu izrade satelitskog računa, odnosno bilance turizma da vidimo koliko taj turizam u biti doprinosi zajednici i na koji način. Uvijek slušamo o porastu broja dolazaka i noćenja i težimo tim nekim starim varijablama. Ja se pitam nije li vrijeme da se usmjerimo konkretnijim segmentima turizma. Prvo bi trebalo razmišljati o ljudima koji žive u Starom gradu i osigurati da turizam ne uništava kvalitetu njihovog života, nego da suživot građana i turista bude normalan, kazala je Pavlić Pavlina.
Barbara Puh objasnila je kako su glavne razlike između 2019 i 2022. porast broja posjetitelja, ali i pravilnija distribucija posjeta Gradu kroz mjesece. Kazala je i kako je indeks ranjivosti povijesne jezgre od turizma ublažen 2022, u odnosu na 2019
-Ovo su prvi podatci koje imamo, nadamo se da će se podatci nastaviti prikupljati tako da ćemo u buduće imati priliku raditi s novim podatcima i vidjeti u kojem smjeru dalje ide ovaj fenomen, zaključila je Puh.
Nebojiša Stojčić naglasio je kako je ova analiza značajna zbog određivanja negativnog utjecaja turizma na kvalitetu života u Dubrovniku.
– Pozitivnu stranu turizma svi jasno vidimo, ali on ima i svoje naličje, koje često nije tako lijepo i poželjno. Ako se turizmom i industrijom posjetitelja ne upravlja na odgovarajući način, prijeti nam ugroza održivosti cijele društvene zajednice. To može lišiti grad nekih temeljnih urbanih funkcija. Kroz ovu analizu smo nastojali analizirati dnevne, godišnje, mjesečne i sezonske obrasce dolazaka u staru gradsku jezgru, odnosno odgovoriti je li tijekom tog promatranog razdoblja tijekom kojeg je sustav Duvisitor bio u primjeni došlo do promjene u obrascima posjeta i je li ranjivost stare gradske jezgre zapravo ublažena. Jesu li ona vršna opterećenja ublažena. Na ovaj način smo htjeli kreatorima javnih politika dati na dokazima temeljene smjernice na kojima bi se neke buduće politike na ovom području mogle oblikovati.
Rezultati pokazuju s godišnjeg aspekta da je koncentracija dolazaka u povijesnu jezgru u onim glavnim mjesecima sezone zapravo ublažena, da je ranjivost destinacije, promatrana s aspekta 2019. i 2022. nešto blaža i da je unutar samih mjeseci došlo do preokreta da su ona vršna opterećenja otupljena. Ravnomjernija je podjela. Masa posjetitelja koja je bila koncentrirana na udarni dio sezone sad se širi na ostatak godine, što kratkoročno može doprinijeti smanjenju ranjivosti destinacije, ali nas u isto vrijeme poziva da već sada, razmatramo kako možemo dugoročno djelovati i koji su to gornji limiti nosivog kapaciteta Dubrovnika i kako se možemo odmaknuti od naglaska na kvantitetu prema naglasku na kvalitetu, onome što je danas u svijetu dominantan trend da se stavlja naglasak na dodanu vrijednost uz manji broj posjetitelja, zaključio je Stojčić.
Prisutnima se obratio i gradonačelnik Mato Franković.
– Mislim da smo relativno na vrijeme prepoznali trend. Ovo dosad napravljeno je početak promjena. Brojka posjetitelja ne znači ništa, ona figurira, bitan je raspored posjeta, dnevni, mjesečni, kroz godinu. Broj turista s kruzera ne znači, ako je dobro raspoređen zagušenja grada i prometa. Turizam u Dubrovniku definira kvalitetu života, jer Dubrovnik živi u monokulturi, svi se bavimo turizmom. To nije dobro jer smo vidjeli tijekom koronakrize kako monokultura može negativno utjecati na život u gradu. Dubrovnik je ovisan o turizmu i tijekom 2020. i 2021. izgubili smo u proračunu više novca nego iti jedan drugi grad u Hrvatskoj. Zato trebamo dugoročno raditi na razvitku drugih gospodarskih grana, kompatibilnih s turizmom, koji će i dalje biti bitan dio našeg gospodarstva, kazao je zaključno gradonačelnik.
