Grad Dubrovnik i ovaj je tjedna nastavio s razvojnim projektima. Objavljeni su rezultati javnog poziva za sufinanciranje programa, projekata i manifestacija iz područja zdravstvene i socijalne skrbi. Nastavljena je sanacija gradskih pločnika. Ovoga puta sanirat će se 1100 metara četvornih pločnika na Pilama. Ovoga tjedna predstavljena je i vizija Dubrovnika za 2030. godinu, po kojoj bi se Gruž pretvorio u pješačku zonu, a promet bi se spustio pod zemlju uz pomoć tunela na razini mora. Gradom bi prometovali električni autobusi s tim da bi javni gradski prijevoz za građane bio besplatan, dok bi se Elafiti povezali električnim brodovima. Raspisan je natječaj za dodjelu milijun kuna subvencija za dubrovačke tradicijske obrte. Na zahtjev građana rekonstruirana je javna rasvjeta u Zlatnom potoku, iz kanalizacijskih cijevi u Ulici između polača uklonjeno je pet kubika masnoće, a na KCS Batala postavljena je nova pumpa.
Rezultati javnog poziva za sufinanciranje programa, projekata i manifestacija iz područja zdravstvene i socijalne skrbi za 2020. godinu
Rezutate poziva možete pogledati ovdje.
Započeli radovi na sanaciji pločnika na Pilama
Sanirat će se ukupno oko 1.100 metara četvornih pločnika na Pilama, na potezu od restorana Dubravka, Ulicom branitelja Dubrovnika sve do skretanja za Gradac.
Radovi su većeg opsega i odvijaju se u otežanim uvjetima pojačanog prometa osoba i vozila te je njihovo predviđeno trajanje šest mjeseci. Ujedno, s obzirom da su konzervatori tražili da se sačuva što više starog kamena, svaki je kamen potrebno pažljivo izvaditi, svakoga ručno obraditi kako se ne bi klizao, kvalitetno pripremiti podlogu da ne bi dolazilo do ulegnuća te na koncu vratiti pripremljeni kamen.
Na oko 330 metara dužine ovog zahvata radovi će se izvodit u sekcijama, kako bi se omogućio prolazak pješacima, a počinje se s Pila u nastojanju da se taj dio pločnika s najvećim brojem pješaka što prije završi i stavi u funkciju do sezone, a onda se radovi nastavljali dalje duž Ulice branitelja Dubrovnika.
Riječ je o radovima cjelovite sanacije nogostupa čije kamene ploče zbog opterećenja i dotrajalosti često pucaju i dolazi do ulegnuća na pojedinim dijelovima te u takvom stanju predstavlja moguću opasnost za prolaznike i izgledom je neprimjeren za ”recepciju” Grada.
Vrijednost radova je 1,5 milijuna kuna, a provode se putem Upravnog odjela za promet.
VIZIJA RAZVOJA GRADA Predstavljen razvojni program Dubrovnik 2030
ntegrirani razvojni program Dubrovnik 2030 predstavljen je u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici, a uz gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića sudjelovala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić te suradnici na projektu – arhitekt Dinko Peračić te arhitekt i urbanist Hrvoje Bolta.
Program Dubrovnik 2030 prostorno obuhvaća područje središta Dubrovnika, od zaštićene povijesne cjeline do luke Gruž. Područje programske zone Gruž-Grad obuhvaća čak 16 različitih investicijskih komponenti – od Park & Ride sustava Pobrežje i trajektne luke Batahovina, preko Lučkog kontrolnog centra i Intermodalnog terminala, do urbanizacije Luke, nove gradske tržnice, rive i tunela kroz Gruž, pa do Lapadske obale i uređenja novog gradskog centra Gruž. Uz ova ulaganja, četiri su horizontalna elementa koji pokrivaju područje cijelog grada, a tiču se prvenstveno unapređenja sustava javnog prijevoza električnom brodskim i autobusnim javnim prijevozom, bike i car charing sustavima, a uključuju inteligentni transportni sustav, novu energetsku infrastrukturu i gradsku optičku i bežičnu mrežu.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je uvodno kako je program „Dubrovnik 2030“ vizija urbanog razvoja grada u sljedećem desetljeću s jasno definiranim smjernicama i detaljno osmišljenim projektima. Kazao je kako se gradska uprava, promišljajući razvoj grada, odlučila posvetiti području gradskog središta kao prioritetu jer je središte grada opterećeno prvenstveno prometnim zagušenjima. –„ Kroz cijeli projekt dobili smo „kralježnicu“ od Gruža do povijesne jezgre i to je glavni sustav prometnog koridora, a Gruž predstavlja i najveći izazov u tom projektu“, kazao je uvodno poručivši kako je u razvojnom smislu vrijeme za dodatni investicijski iskorak.
Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić predstavila je koji su koraci napravljeni u posljednje tri godine. Podsjetila je da je prijedlog projekta dobio potporu Vlade RH upravo na sjednici Vlade u Kneževu dvoru u veljači 2019. –„Ovakav projekt nije moguće samostalno realizirati. Treba nam politička i financijska potpora Vlade RH i EU, odnosno Europske komisije“, rekla je zamjenica Tokić.
U međuvremenu, podsjetila je, pokrenuta je intenzivna komunikacija s resornim tijelima Vlade, posebice s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a temeljem tih nastojanja, Grad Dubrovnik dobiva podršku JASPERS-a, tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Organiziraju se intenzivni sastanci s brojnim sudionicima u projektu poput Lučke uprave Dubrovnik, Hrvatskih cesta, Libertasa, Sanitata i Luke Dubrovnik te se pokreće izrada Integrirane strateške podloge Grada Dubrovnika koju u cijelosti financira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a izrađuje JASPERS u suradnji s Ernst&Youngom.
Arhitekti Dinko Peračić i Hrvoje Bota prezentirali su pojedine segmente tzv. ‘kralježnice grada’ koja povezuje prostor od Luke Gruž do povijesne jezgre, a podijeljen je u tri prostorne cjeline – zona Luka, zona Riva – Gruž centar i zona Centar – Pile.
-„Centar Dubrovnika premješta se u gruško polje. Ovo je jedno od dva najopterećenija dijela grada, a krije potencijal za nove razvojne mogućnosti“, naveo je arhitekt Dinko Peračić istaknuvši kako će umjeravanjem kolnog prometa kroz Gruž tunelom u razini mora Dubrovnik konačno dobiti neposredan pristup moru i novi javni prostor – šetnicu s rivom.
Gradonačelnik Mato Franković zaključno je istaknuo kako će cijeli Program Dubrovnik 2030. uskoro biti predstavljen javnosti i kroz uspostavu programskog izložbenog prostora, tzv. showroom-a, a započet će i procesi javnog savjetovanja te detaljne razrade svih varijantnih opcija pojedinih projektnih elemenata, ali i izrade svih strateških okvira potrebnih za realizaciju ulaganja.
Izložen je i plan realizacije u tri faze kroz dva programska razdoblja vezana uz programska razdoblja Europske unije koja traju sedam godina.
Projekt može u pogledati ovdje.
RASPISAN NATJEČAJ Milijun kuna za cjelogodišnje subvencije dubrovačkim tradicijskim obrtima
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković raspisao je natječaj za dodjelu subvencija tradicijskih dubrovačkih obrta u 2020. godini.
Grad Dubrovnik će tako ove godine putem nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more odobriti do 42 subvencije. Subvencije će se odobravati u mjesečnim neto iznosima od 2.000 kuna.
Program subvencija dubrovačkim tradicijskim obrtima, podsjetimo, nadograđen je 2018. godine od kada se subvencije isplaćuju tijekom cijele godine umjesto šestomjesečnog razdoblja, kako je bila ranija praksa. Prošle godine povećan je broj korisnika subvencija sa 30 na 42 korisnika, a za ovu namjenu u Proračunu za 2020. godinu osigurano je 1.011.000,00 kuna.
Kriteriji za dodjelu subvencija uključuju duljinu tradicije, deficitarnost obrta, dosadašnje rezultate, pripravnost obrtnika da stečena znanja prenese na nasljednike te spremnost da povremeno organiziraju izložbe i prezentacije svojih proizvoda u cilju promidžbe dubrovačkog obrtništva.
Rok za prijave je do 23. ožujka 2020. godine, a sve ostale informacije o uvjetima natječaja, kriterijima, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijave sadržane su u tekstu natječaja.
Kanal u Ulici između polača “lakši” za 5 kubika masnoća
Gotovo 5 kubika masnoće i mulja te raznih drugih materijala izvađeno je iz 20-ak metara odvodnog kanala u Ulici između polača. Djelatnici Vodovoda još jednom su interventno reagirali na sustavu odvodnje povijesne jezgre te očistili ovaj kanal koji je gotovo u potpunosti bio začepljen.
„Ovim radovima riješili smo još jednu kritičnu točku na povijesnom sustavu odvodnje, a koja je prijetila stvoriti probleme u bliskoj budućnosti. Iz kanala smo izvadili oko 50 kontejnera raznog materijala, od masnoća i mulja do papirnatih maramica“ – rekao je ovom prigodom član Uprave Vodovoda Dubrovnik Vicko Begović te naglasio kako se prilikom radova posebno pazilo da se svo kamenje označi, numerira i vrati na isto mjesto s kojeg je podignuto.
„Radovi u povijesnoj jezgri uvijek su zahtjevni, ali naši djelatnici i kooperanti imaju veliko iskustvo rada na ovom sustavu i iz godine u godinu uspješno rješavaju sve probleme na koje nailazimo. Bitno nam je i dalje reagirati proaktivno, posebice na kritičnim točkama poput ove, kako bi osigurali da turistička sezona, ali i ostatak godine, prođu bez incidenata. Stoga smo i ovaj put reagirali odmah čim smo vidjeli kakvo je stanje“ – rekao je Begović te dodao kako ovakve radove Vodovod izvodi vlastitim sredstvima.
Osim u povijesnoj jezgri, Vodovod ovakve akcije neprestano tijekom cijele godine provodi na cjelokupnom području grada Dubrovnika kako bi poboljšali uvjete u mreži odvodnje te spremno dočekali još jednu turističku sezonu.
Na zahtjev građana rekonstruirana rasvjeta dijela Zlatnog potoka
Završeni su radovi rekonstrukcije javne rasvjete dijela Zlatnog potoka započeti sredinom prošlog tjedna. Na potezu od hotela Belvedere do skretanja koje vodi prema Orsuli u Ulici Frana Supila obojano je 11 stupova javne rasvjete te su postavljene energetski učinkovite svjetiljke.
Radove vrijedne 73,704,88 kuna s PDV-om odradio je ugovorni izvođač Elektro-Team d.o.o., u sklopu godišnjeg plana aktivnosti redovnog i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.
Rekonstrukcija javne rasvjete na trasi hotele Belvedere projekt je pokrenut na zahtjev građana ovog područja, iznesen na nedavno održanom zboru građana Gradskog kotara Ploče iza Grada.
Nakon Pila Vodovod zamijenio pumpu i na Batali
Zamjenom crpnog agregata u kanalizacijskoj crpnoj stanici Batala Vodovod Dubrovnik nastavio je trend ulaganja u modernizaciju opreme i poboljšanje sustava odvodnje otpadnih voda na području Grada Dubrovnika. Kao i u slučaju zamjene agregata na KCS Pile, nije se radilo tek o zamjeni starog za novi već o postavljanju novog tipa uređaja.
„Kao i u Pilama, i ovdje smo imali postavljen testni uređaj koji se također pokazao boljim rješenjem od dosadašnjih pumpi pa smo sada zamijenili i drugu pumpu. Cilj nam je optimizirati rad najvažnijih crpnih stanica jer su one okosnica našeg sustava odvodnje“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako je i ovu, oko 350 tisuća kuna vrijednu investiciju, Vodovod financirao vlastitim sredstvima.
Uz zamjenu crpnog agregata obavljeno je i čišćenje cjelokupne crpne stanice u sklopu redovnih priprema sustava odvodnje za izazove koje nosi svaka turistička sezona.
„Započeli smo s našim dijelom priprema za turističku sezonu. Tako su djelatnici Vodovoda jučer očistili crpnu stanicu Zlatni potok, a danas i ovu na Batali. Sada ćemo do sezone pregledavati i čistiti sve naše kanalizacijske objekte i mrežu javne odvodnje na području Dubrovnika“ – najavio je Matušić te naglasio da je cilj osigurati da i ova sezona prođe bez incidenata.”
Održana radionica „Odvojeno skupljanje otpada u vrtićima i školama“
U sklopu projekta „ReDu – provedba Programa izobrazno informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“ udruga DEŠA Dubrovnik provela je radionicu „Odvojeno skupljanje otpada u vrtićima i školama“ u hotelu Hilton za odgojiteljice dječjih vrtića.
Na radionici sudionice su upoznate s metodom procjene gospodarenja otpadom, dakle s pet koraka alata za procjenu otpada koja će im pomoći izraditi akcijski plan upravljanja otpadom za vrtić.
Procjena otpada daje pregled onoga što i koliko se odbacuje, kao i način na koji se baca. Navedene informacije trebale bi pružiti osnovu za planiranje programa smanjenja otpada, poboljšanje prakse gospodarenja otpadom u objektu i upravljanje ugovorima o zbrinjavanju otpada.
Naime, projekt “ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika” ukupno je vrijedan 1.386.980,00 kuna, od čega Europska unija putem Kohezijskog fonda, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. sufinancira 1.178.933,00 kuna. Projekt predviđa niz aktivnosti koje će doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada.
Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Dubrovnika.
sponzorirani članak
