Obiteljsko savjetovalište Dubrovačke biskupije otvorilo telefon za psihološku pomoć građanima, koji u ovoj situaciji, koja nam je svima nova i nepoznata osjećaju strah i tjeskobu. Razgovarali smo s magistricom, specijalisticom kliničke psihologije Silvijom Sokal Gojavić, voditeljicom Savjetovališta o tome kako u karanteni organizirati život i izbjeći nepotrebnu paniku.
Ljudi su se našli u situaciji u kakvoj dosad nismo bili. Borimo se protiv nevidljivog neprijatelja, što kod mnogih stvara strah. Kako se boriti protiv tog straha?
Budući je virus nepoznat i novi, normalna je reakcija strah i neizvjesnost razvoja cijele situacije i u našoj državi a pogotovo u našem gradu, posebno što se širi ovako brzo i ima dosta smrtnih slučajeva. Strah je normalna reakcija u ovakvoj situaciji. Jedino što možemo je držati se uputa i ponašati se odgovorno. Smanjiti vjerojatnost da ćemo biti zaraženi i širiti dalje virus, zaokupljati pažnju nečim pozitivnim, što nas veseli.
Većina naših sugrađana radi iz kuće, djeca imaju nastavu online. Puno se više boravi unutar obitelji. Imate li savjete kako to vrijeme koje smo prisiljeni boraviti u zatvorenim i uglavnom malim prostorima cijeli dan, dobro iskoristiti i kako ga napraviti ugodnijim za sve?
Dakle, svaka obitelj je zasebna. Ovisno o broju djece u obitelji i njihovoj dobi, trebali bismo se posložiti s obzirom na online nastavu i zahtjeve posla od kuće i tu nekako ostale ukućane zabaviti, dok drugi radi i uče, kako bi što bolje svatko odgovorio na zahtjeve svoga posla i škole. Treba skuhati objed, večeru, pokušati se posvetiti svakom djetetu, sve to iziskuje vrijeme i energiju.
Treba napraviti raspored dana, pokušati naći aktivnost u kojoj svi skupa mogu sudjelovati. Naučiti djecu odgovornom ponašanju i primjereno njihovoj dobi objasniti im situaciju s epidemijom koronavirusa te zahtijevati i od njih odgovorno ponašanje i održavanje higijene. Ako se svi držimo rasporeda i poštivamo jedni druge i dogovorene upute, onda će lakše biti svima.
Je li bitno imati neki raspored aktivnosti? Može li nam to pomoći u
očuvanju psihičkog zdravlja?
Svakako da raspored aktivnosti, struktura dana, donosi predvidivost i osjećaj kontrole, barem u našem domu. Olakšava podnošenje situacije, posebno kad su djeca u kući. Posebno je djeci potrebno strukturirati dan i inače, kad nije izvanredna situacija.
Na koje aktivnosti i razmišljanja bi smo se trebali usredotočiti?
Trebali bismo pokušati uključiti pozitivan stav, kako će sve na kraju biti dobro, ako se, naravno, držimo preporuka i budemo disciplinirani.
Trebali bismo odrediti kada u danu pogledati dnevnik/poslušati vijesti s novim preporukama. Dakle ne slušati vijesti svaki sat, nema smisla i nije dobro. Okrenuti se nekim aktivnostima koje nas vesele, za koje nismo dosad nalazili vremena ili smo ih odgađali. Javiti se nekom koga dugo nismo čuli, intenzivnije i kvalitetnije provoditi vrijeme s djecom, pročitati neku dobru knjigu koja je na čekanju, vratiti se nekom zanemarenom hobiju… Imati vjere.
Otvorili ste besplatni telefon za psihološku pomoć. Javljaju li Vam se ljudi?
Što ih najviše mori?
S dežurstvima na telefonu smo počeli prekjučer, zasad nije bilo poziva. Nudimo psihološku pomoć budući da je na telefonu na raspolaganju 5 psihologa, psihoterapeut i logoterapeut. Ako itko od sugrađana osjeti tjeskobu, usamljenost, ako mu je potreban razgovor ili psihološka podrška, slobodno neka nazovu na broj savjetovališta 091 32 33 905. Također je dostupan i mail savjetovališta te opcija chata preko telegram aplikacije.
Mislim da je osnovno držati se uputa i preporuka nadležnih institucija i tu bismo trebali biti disciplinirani. Ne bismo smjeli imati stav „neće mene“ i zanemariti upute jer time zapravo ugrožavamo najranjivije skupine društva, starije i kronične bolesnike.
