Premijer Plenković sudjelovao je sinoć na zasjedanju Eropskog vijeća u Bruxellesu. U izjavama medijima premijer je kazao kako Hrvatska podržava sankcije te kako se radi tek o prvom paketu. Premijer je kazao kako rat u Ukrajini jako podsjeća na događanja iz 1991. godine.
“Nakon izvanrednog sastanak Europskog vijeća, doneseni su politički zaključci. Oni su osvojeni nakon pola sata. Tekst reflektira zajednički konzenzus država članica konsenzusu država članica nakon brutalne agresije Rusije na Ukrajinu. Kako se situacija bude razvijala doći će do novih sankcija i ovo sigurno nije zadnja poruka Europe”, kazao je.
Agresija bez presedana
“Po mom dubokom uvjerenju jučerašnja agresija predstavlja poništenje svih vrijednosti na kojima počiva međunarodni poredak, predstavlja kršenje svih načela međunarodnog prava. Jučerašnja agresija je i poruka Ukrajini. Ovaj napad je ničim izazvan.Ukrajina je neovisna suverena zemlja, a suočena je sa agresijom bez presedana. Poruke prema zapadu, NATO-u, EU i predstavljaju signal Rusije da ne želi širenje NATO-a na susjedne zemlje”, kazao je premijer.
O sankcijama banaka i utjecaju na Fortenova grupu
„Ne vidim da će ovaj tip sankcija koji ide protiv banaka imati većeg utjecaja na njih kao vlasnike”, kazao je.
Nove krize
“Ova situacija dovest će do nove faze energetske krize, izbjegličke krize koja će se preliti na zemlje EU. Ovaj potez je presedan. Praktički svaki drugi regionalni hegemoni ovoga tipa mogu po ovom modelu napraviti agresiju na bilo koju zemlju iz nekih njihovih razloga i nadati se da neće biti nikakvih reperkusija po njih osim paketa sankcija. Ovo je na neki način bitka između demokratskih sustava i onih gdje se vlast ne mijenja često. Tu se pokazuje omjer snage ili slabosti. EU je jedinstvena. Svi smo dali svoj doprinos ovoj raspravi”, kazao je premijer.
O opskrbi plinom
„EU 40 posto plina dobavlja iz Rusije. Radi se na alternativnim izvorima. Bilo da je riječ o plinu iz drugih zemalja ili pak brodovima”, kazao je premijer.
“Sve jako podsjeća na Hrvatsku 1991.”
“Kad pogledate apel predsjednika Zelenskog, jako podsjeća na Hrvatsku 1991., vrlo je to slično, samo što je invazija puno veća, napad je jači. Prema paziti na stabilnost i situacija u Crnoj Gori, Kosovu i BIH. Na kosovu je KFOR, u BiH Altea“
“Napad se nije pripremao jedan dan“
„Ne mogu izraziti veću ogorčenost da se nešto ovako događa u 21. stoljeću. Taj 24. veljače ćemo jako dugo pamtiti. Poruke predsjednika Zelenskog su bili apeli u kojima u rekli da će ostati u Kijevu sa svojim narodom i boriti se za Ukrajinu. Ta obraćanja su bila domoljubna, emotivna i snažna. Što se tiče sposobnosti obrane teško je govoriti. Bitno je i po meni sasvim očito – ovakav napad se nije pripremao jedan dana. Ovo je sistemski planirano kako bi pao režim u Ukrajini.
O sjednica Vijeća za Nacionalnu sigurnost
„Predsjedniku sam jučer popodne uputio formalan zahtjev za održavanjem sjednica Vijeća za Nacionalnu sigurnost. Nismo baš tu bili na istom tragu proteklih tjedana, ali jučerašnje priopćenje je donekle približilo naše stavove”, izjavio je.
Proširenje sankcija na Bjelorusiju
„Mislim da je više nego ispravno da ovaj paket obuhvati i Bjelorusiju. S njihovog teritorija su ispaljenje rakete i vojska je došla preko njihovog teritorija. Bilo bi bizarno da se te mjere ne prošire i na Bjelorusiju. Ovaj dan ćemo pamtiti desetljećima kad je riječ o međunarodnoj politici”, kazao je premijer.
“Srbija se mora izjasniti”
„Srbije tu nema puno manevara. To sjedanje na dvije stolice može funkcionirati u vrijeme mira. Sad se svaka država mora izjasniti na kojoj je strani. Vidite distinkciju kod zemalja koje su vidjele rat, i kod onih koje nisu. Tu je Hrvatska na pravoj strani. Nažalost, ovo se dogodilo”, kazao je premijer.
Foto: Ilustracija
