Dr. Mirko Kopilaš, specijalist oftalmolog koji već niz godina radi u Poliklinici Oftalmus, iznosi svoja razmišljanja o načinima na koja se mogu i trebaju zaštititi oči, odgovara i na pitanje koliko je novi stil života ispred kompjutora utjecao na zdravlje očiju kod djece i odraslih i kakve veze ima predugo sjedenje sa bolestima oka.
Dugi niz godina radite s osobama koje dolaze k Vama zbog problema s vidom i očima, obzirom na način života, što biste odgovorili na pitanje jesu li se dijagnoze promijenile, kakvi su problemi s očima bili nekada, a kakvi su najčešće danas?
-Ja sam 39 godina u liječničkoj ordinaciji, a 34 u oftalmološkoj. Da, stanje se bitno promijenilo. Pokušajmo to objasniti kroz dva segmenta, refrakcijske anomalije (dioptrija) i bolesti oka. Do 1990. godine smo u djetinjstvu imali dosta strabizma, dosta slabovidnost na to oko koje “bježi”, te nešto kratkovidnosti koje su se pojačavala tijekom puberteta i izrastanja. Generacije izmedju 20-tih i 60-tih su zadržavale eventualnu dioptriju iz djetinjstva, ali nekakve nove dioptrije su bile rijetke. Tzv.”staračka” dioptrija, tj. loš vid na blizu je počinjao u 60-tim godinama života, skoro nikad ranije. Danas su strabizam i slabovidnost puno rijeđi, jer roditelji brže reagiraju i na vrijeme počinje liječenje. U školskoj dobi imamo veliki porast školske kratkovidnosti, koja nam se proteže i kroz srednju školu i fakultet.
Najveća promjena je vidljiva u generacijama iza 25-te godine života, generacijama koje su završile školovanje i koje počinju ozbiljan posao. U tim generacijama imamo puno novih slučajeva potrebe za korekciju dioptrije. “Staračka” dioptrija nam se spustila na razdoblje između 40 i 45 godina života, tako da je ovo “staračka” postalo neprimjeren izraz.
Što se tiče bolesti, u mlađoj dobi imamo porast alergijskih konjunktivitisa, srednja dob ima silne probleme sa suhoćom očiju, a iza 50-tih imamo puno više dijagnosticiranog očnog tlaka, te promjena koje nastaju zbog šećern bolesti i visokog krvnog tlaka. Uz to napominjem da su povrede oka rjeđe, izuzev sezonalnosti povreda branjem maslina i stranih tijela u oku kod građevinskih radnika.
Kakvo je sada stanje s djecom, je li tijekom njihova odrastanja uočavate posljedice prevelikog korištenja tehnologija poput mobitela, tableta, računala… Na koji način ih možemo zaštititi?
-Da, imamo veliki porast dječjih dioptrija. Sa prijeratnih 4 -7 posto djece sa naočalama, danas imamo 40-50 posto djece sa problemima vida. Isključivo je to posljedica drugačijeg načina života, života s puno sjedenja, lošeg položaja vratne kralježnice, previše ekrana, previše agresivnih svjetala. Trebalo bi uvesti pravilo da su djeca što manje pred ekranom, da svakih tridesetak minuta rada imaju pauzu od 10 -15 minuta, te da ih se navikava i uči na pravilno držanje i zaštitu kralježnice.
Ne zaboravite dobru rasvjetu, po mogućnosti što više prirodnog svjetla. Podrazumijevamo adekvatnu naočalnu korekciju kod problema s vidom.
Što biste preporučili ljudima koji dugo sjede i puno vremena provode za ekranima?
-Idemo redom. Pred ekranom ne trepćemo redovito svakih 3-4 sekunde, nego trepćemo svakih 10 do 12 sekundi. Oči gube suzni film, vrlo bitan za zaštitu očiju i dobar vid. Sluznica oka, konjunktiva, postaje suha, otečena, crvena, pa svako slijedeće treptanje izaziva bol, osjećaj stranog tijela, te smanjuje radni period. Drugo je loš položaj vratne kralježnice, čime pogoršavamo cirkulaciju oka, centra za ravnotežu (u uhu), te samog mozga. Vremenom dolazi do zamućenijeg vida, mantranja i glavobolje, kao posljedica loše kralježnice. I treće, agresivno svjetlo umanjuje adaptaciju oka, tako da većina ljudi ne podnosi jako sunce, odsjaj od mora ili snijega, te ima problem sa noćnom vožnjom i vožnjom po kiši.
Preporuka je smanjiti vrijeme pred ekranima, što češći odmor, razgibavanje, dobar položaj kralježnice, te adekvatne dioptrijske ili zaštitne naočale.
Kakvo je vaše mišljenje o skidanju dioptrije operacijom? Koliko je to učinkovito i koliko pomaže ljudima da se riješe naočala ili leća?
-Skidanje dioptrije ide na dva načina, lasersko od -9,00 dioptrija do plus 6,00 dioptrija, a ako je dioptrija veća, vrši se zamjena naše leće umjetnom lećom, a to je već prava operacija. Današnji rezultati tj. postotak uspješnosti je vrlo, vrlo visok, a postoperativni oporavak vrlo kratak. Komplikacije su vraćanje dioptrije, potreba nošenja naočala za blizu u kasnijoj životnoj dobi, te suhoća oka. Neki operateri nude monokularni vid, odnosno jedno oko savršeno isprave, a na drugo oko ostave malo minusa tako da s njim vidite sve blizu. Loša strana ovakvog rješenja je gubljenje stereo vida, što je jedna od najbitnijih značajki ljudskog vida. Operacija se ne izvodi kod ljudi s tankom rožnicom, kod visokih astigmatizama (zakrivljenost rožnice), te još kod nekih očnih bolesti.
Kada je osoba u dilemi, što biste vi preporučili da uzme, naočale ili leće?
-Kontaktne leće donose veću širinu vidnog polja, nešto bolji vid (leća i oko su jedno tijelo), sporije povećavanje minus dioptrije, mogućnost korekcije ako je razlika u dioptriju veća od 2 dioptrije (na naočalama to nije moguće). Leće omogućavaju bavljenje sportom, nošenje sunčanih naočala. Apsolutnu prednost imaju kod visokih dioptrija. Loše strane su suhoća oka, osjećaj stranog tijela u oku, te češća mogućnost infekcije oka kod ljudi koji ne održavaju leće kako treba. Naočale su puno bolje za uredski posao, za rad i zaštitu na računalu, za neke sitnije dioptrije i povremeno nošenje. Idealno je kombinirati naočale i leće.
Koliko je i za zdravlje oka važan boravak u prirodi?
-Boravak u prirodi je vrlo, vrlo bitan. Popravljajući cirkulaciju cijelog tijela, popravljamo i cirkulaciju oka koji sliku prima i mozga koji sliku pravi. Oko voli prirodnu svjetlost, oko voli pokret, oko voli boje. Boravkom u prirodi čuvamo kralježnicu, smanjujemo mogućnost šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka, stresa, a sve te bolesti djeluju pogubno na oko i vid. Uz boravak u prirodi vrlo je bitna i adekvatna prehrana. Nikad ne zaboravimo da srce i mozak često znaju biti neobjektivni, dok je oko uvijek objektivno, te daje korektnu i realnu sliku vanjskog svijeta, pa bi velika šteta bila to izgubiti.
POLIKLINIKA OFTALMUS Dubrovnik
Nikole Tesle 4
kontakt telefon: 020 357 901
