Korona kriza sve nas je uhvatila na prepad, prilagodba je bila nagla i nije nam najbolje sjela. Osim za zdravlje, velika zabrinutost vlada i zbog gospodarstva i ekonomije. Turističku sezonu već smo skoro i odžalovali, a njima je prioritet njihovo obrazovanje i nastava za koju još ne znaju kako će izgledati do kraja godine. Starije generacije slažu se da je dio ljepote tog đačkog doba nestao uvođenjem E- imenika, a koliko se toga izgubilo online nastavom u kojoj se mnogi, ni profesori ni učenici nisu snašli pitali smo mlade novinare koji stvaraju gimnazijski časopis INFOĐIR. Davor Paradžik, Matea Brautović, Margarita Koši, Marin Frka i Matea Vragolov pokušali su nam prikazati kako izgleda ta “online nastava” i kako se osjećaju u cijeloj ovoj školskoj zavrzlami koja se nije skroz oporavila ni od štrajka prosvjetnih radnika ranije ove školske godine ….
Kako funkcionira online nastava? Opišite nam kako izgledaju satovi, je l’ redari broje i kako jesu li svi na satu?
Margarita Koši – Sve funkcionira točno onako kako se moglo i očekivati, jer smo o novom načinu rada obaviješteni par dana prije početka “e-nastave”. I profesori i mi, učenici, snalazimo se u hodu od prvog dana. Izgled sata razlikuje se od profesora do profesora, ovisno o tome koliko puta tjedno imamo taj predmet. Izbjegavaju se video pozivi u realnom vremenu, jer se time opterećuje sustav. Većinom dobijemo link za video materijal ili prezentaciju te nekoliko zadataka koje moramo u datom roku riješiti i poslati natrag rješenja. Ne broje redari, al’ broje profesori svoje lajkove!
Je l’ pišete ispite? Usmeni odgovori? Zadaćnice? Ostali radovi, seminari, prezentacije i sve ostalo što je inače dio gradiva i ocjene?
Davor Paradžik – Problem je što nema „pouzdanog“ načina za dobiti ocjene. Mnogi kao problem navode to da sada možemo varati na testovima i ispitivanja, ali to ne bi smio biti najveći problem jer se ocjene mogu zaraditi na druge načine kao što su prezentacije, referati i istraživački radovi. Ako se svakome da individualni zadatak, teže će doći do „plagijata“ , a čak i kada prepišemo neki zadatak nešto će nam ostati u glavi.
Kako se snalazite ako neko gradivo niste uspjeli naučiti i shvatiti tijekom predavanja? Znamo da mnogi idu na lekcije iz nekih predmeta, najčešće iz matematike, u ovim okolnostima ni to nije moguće.
Matea Brautović – TONI MILUN! Hahhahaha! On je trenutno odgovor na mnoga pitanja iz matematike. Što se ostalih predmeta tiče, materijali su snimljeni – nema nastave uživo kada se obrađuje nova lekcija. To nam pomaže jer možemo pogledati materijale više puta, a s obzirom na to da je većini dosta teško koncentrirati se kod kuće, to puno znači. Profesori stalno naglašavaju da im se obratimo ako nam je nešto nejasno, ali je nama nekako draža video razmjena znanja s prijateljima!
Što vam stvara najveći pritisak i probleme?
Marin Frka – Najveći pritisak stvara mi neizvjesnost situacije i to što se školovanje promijenilo u jako kratkom vremenu. Treba nam dosta vremena za tranziciju, da stvorimo navike, s raspored i uostalom u krajnosti se prilagoditi „e-školi! Još jedan stres je što ne znamo kako će testovi i ispitivanja izgledati i hoće li projektirati naše pravo znanje.
Je l’ uopće moguće održati koncentraciju i pratiti satove doma, dok ste s obiteljima, kućnim ljubimcima i ostalim stvarima koje vam skreću pažnju?
Davor Paradžik – Najveći problem online škole definitivno je disciplina i frustracije kod nas koji ju nemamo. Sada je svaki rad domaći rad koji pišemo dok nam pred nosom stoje 3 različita izvora zabave pa se često teško koncentrirati. Nakon 3 dana oklijevanja s možda jednom neočekivanom eksplozijom motivacije u 2 ujutro vidiš da imaš predati još tri dokumenta za 20 minuta i onda izgubiš razum manijakalno prepisujući kemiju.
Rekli ste mi da je i kroz online nastavu moguće dobiti neopravdani sat?
Marin Frka – Ne ostavljanje like-a na profesorovu objavu u e-razredu, kažnjava se neopravdanim. Kod velikog dijela profesora nije dovoljno poslati zadatke, školske i domaće da bi opravdali sudjelovanje u nastavi. Siguran sam da je lakše dobiti neopravdani sat u online nego u pravoj učionici.
Davor Paradžik – Dosta je i zanimljiv način na koji se provjerava prisutnost na satu. Naime, svi učenici trebaju lajkati poruku. I koliko to god nama bilo smiješno, nema pametnijeg načina. Najsmješnija stvar je to što ako zaboravite lajkati poruku, profesor vam može dati neopravdan sat. Lijepo je to što su se barem profesori počeli snalaziti na softverima potrebnim za e-školu, ali naravno događa se puno pogrešaka na našoj i njihovoj strani. Učimo zajedno i to nije toliko loše.
Koliko su se profesori snašli u cijeloj ovoj situaciji? Pretpostavljam da nekima internet komunikacija i nije jednostavna kao vama koji ste zapravo odrastali uz njega.
Marin Frka – Neki od profesora su super iskoristili situaciju online školovanja i našli dobro u lošem. S druge strane ima profesora koji jednostavno ne znaju baratati laptopima i aplikacijama što je teško osim ako ste odrasli uz modernom tehnologiju. Mislim da je bitno razumjeti profesore jer se ni oni nisu pripremali za pandemiju i posljedice koje je donijela i dalje donosi. Svakako mislim da profesor koji nešto želi napraviti uvijek nađe načina.
Davor Paradžik – Lijepo je to što su se barem profesori počeli snalaziti na softverima potrebnim za e-školu, ali naravno događa se puno pogrešaka na našoj i njihovoj strani. Učimo zajedno i to nije toliko loše.
Možete li nam dati par primjera koji dobro funkcioniraju u online nastavi? Što bi možda profesori mogli nastaviti koristiti i kad cijela ova korona priča završi?
Marin Frka – Mislim da prepisivanje sadržaja oduzima veliki dio sata koji bi mogao biti potrošen na puno plodonosnije stvari. Ovako se materijal i informacije samo preuzmu u obliku word dokumenta koji se može isprintati, mislim da inače kod prenošenja sadržajnih informacija minimalno koristimo tehnologiju.
S obzirom na to da ste već komad školske godine propustili zbog štrajka profesora, mislite li da ćete moći sami doma nadoknaditi gradivo koje se očekuje da svladate kroz školsku godinu.
Margarita Koši – Nakon završetka štrajka i prije uvođenja mjera, i profesori i učenici radili su više kako bi se gradivo stiglo obraditi do kraja školske godine. Online nastava, popraćena video materijalima koje nam profesori šalju, dovoljno je dobar način da ostanemo u toku, ali sigurna sam da ćemo u sljedećoj godini sve temeljito ponoviti prije nego što krenemo dalje po planu i programu. Nastojimo savladati gradivo i na sve gledati u pozitivnom svjetlu. Jako je važno održati kontinuitet u radu – što nekima teže pada, pa se samim time smanjuje kvaliteta njihovog znanja. Ipak, što ostane nejasno, objasnit će se, valjda, u sljedećoj školskoj godini!
Davor Paradžik – Nakon famoznog štrajka ostali smo bez jednog dobrog komada gradiva i sada teško da ćemo ga nadoknaditi, ali mislim da nećemo dodatno zaostati. Iskreno, kao prvaš ne gubim puno pa sam sasvim u redu s ovom školom. Mislim da je dobar način da se svi naučimo koristiti dostupnim softverom i da razvijemo neku odgovornost i samostalnost o kakvoj nam se priča u školi za život.
Maturantima je situacija još kompliciranija nego svima ostalima. Kako će funkcionirati državna matura i upisi na faks? Imate li uopće informacije?
Matea Vragolov – Još se ništa konkretno ne zna. Sve ovisi kao što svi mi to znamo o globalnoj situaciji. Prije par dana je javljeno da gradivo 2. polugodišta 4. razreda matura neće sadržavati, što je u redu. Samim štrajkom smo svi mi učenici izgubili jedan dio godine, naravno to se malo značajnije odražava na nama maturantima, prvim i osmim razredima osnovnih škola. Maturanti, mogu reći za svoju školu, nastoje se truditi učiti za maturu uz online školu. Veliki dio maturanata je planiralo ići na proljetne pripreme na Trinomu, što je im je isto uskraćeno, s druge strane, jedan dio prati pripreme preko TV-a.
Za kraj bi spomenula norijadu. To nam naravno, nije najveći problem ali isto bi htjeli proslaviti kraj srednje škole kako spada. Iako nam svima ova situacija zadaje puno više stresa zbog daljnje budućnosti.
Što je s onim učenicima koji su spremali za različita natjecanja, Lidrana i ostalo?
Margarita Koši – A što je s nama, zbilja! Prestala sam brojati koliko sam puta refreshala stranicu AZOO-a u nadi da će iskočiti ta dragocjena tablica pozvanih na državnu smotru LiDraNo 2020.! Sretni smo što smo uopće održali drugu razinu, jer su neki dijelovi Lijepe naše županijsku razinu iz predostrožnosti morali otkazati. Sva natjecanja su, kako zasad stoji, odgođena. Tko će sve ići, kada, i hoće li se ona uopće održati, ne znamo. Ostaje nam samo čekati i nadati se da nećemo ostati zakinuti, jer smo se stvarno trudili i ponosni smo na postignute rezultate.
Koliko vam fali škola na koju ste navikli, cijenite li sada više to školsko zvono, nenajavljene kontrolne, lutriju otvaranja imenika za usmeni ispit … Kako sada uz ovo iskustvo gledate na sve to na što ste možda prije njurgali?
Matea Brautović – Sada najviše cijenimo taj društveni aspekt škole – prijatelje, neprijatelje, simpatije, odmore na Komardi ili možda iza dvorane… Taj cijeli dio mi strašno fali, bome i normalna škola. Koliko god mi sad “manje” vremenski radimo, ovo se čini puno teže. Tih 6 sati dnevno podijeljeno na 7 sati se čini tako jednostavno. Svi smo svjesni da sat od 45 minuta ne podrazumijeva 45 minuta rada. Smiješ se, ćakulaš, planiraš kad ćeš na kafu, ali u principu možeš se isključiti. Ova sad škola od nas traži oko 3 sata dnevno, ali tri sata pune koncentracije – to je užasno teško pogotovo kad smo doma, pa se ta tri sata pretvore u cijeli dan. Sve u svemu, jedva čekamo normalnu nastavu, pa taman nas pitala latinski!
Kako ćete dobiti ocjenu iz tjelesnog? Ili ćete sami mjeriti koliko ste istrčali za 6 minuta?
Matea Brautović – To ni mi sami ne znamo. Govorilo se da se u osnovnim školama neće zaključivati ocjene iz tjelesnog, no nama ništa nije rečeno. Nastavu odrađujemo tako da dobijemo video s vježbama, ali kriterije ocjenjivanja još nismo dobili. Opcije se trenutno razmatraju i uskoro bi trebali znati. Ali najbitnije je: „Mens sana in corpore sano!“
Što je s ekskurzijama i izletima? Terenska nastava?
Matea Brautović – Terenske nastave nema, s obzirom na to da smo svi u samoizolaciji. Možda bi se mogle organizirati virtualne šetnje po nekim muzejima, ali smo i ovako često pretrpani, to ne tražimo. Izleti su prebačeni za listopad, a za ekskurzije se ništa točno ne zna. Već je dosta uplaćeno, a sada se govori da ako se bude išlo, da će se ići samo po Hrvatskoj. Sve ovisi o razvoju epidemiološke situacije.
