Dr. Ivo Lučić, novinar i stručnjak za krš, otvorenim pismom obratio se znanstvenicima koji rade na Sveučilištu u Dubrovniku pozivajući ih da prestanu biti “pasivni promatrači uništavanja prirode i okoliša” pri čemu misli na Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje te ih poziva da se za svoje vrijednosti ne bore “samo u kabinetima i laboratorijima, nego i u društvenoj areni”. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti.
Poštovane gospođe i gospodo članovi Sveučilišta u Dubrovniku!
Ovim otvorenim pismom pozivam vas da prestanete biti pasivni promatrači uništavanja prirode i okoliša šireg dubrovačkog područja, temeljne supstance na kojoj se razvija društvena zajednica koja je osnovala Sveučilište u Dubrovniku.
Također, pozivam vas da ne budete šutljivi zagovornici otvorena ili prikrivena omalovažavanja znanosti u javnom životu, od koje živite i za koju dobivate javne novce.
Prirodne vrijednosti šireg dubrovačkog područja, od njihovih neposrednih materijalnih oblika, preko transformacije u turističke proizvode, do njihove uraslosti u duhovno tkivo svakog čovjeka, nisu dovoljno istražene i izložene su uništavanju zahvatima koje izvođači lažno prikazuju kao odgovorne i neškodljive.
Niti jedna od investicija koja je proteklo desetljeće potresala ovdašnju javnost ne počiva na potrebnom poznavanju ekoloških sustava i krških vodonosnika od kojih ne samo da živi ova zajednica nego će to trebati sve koje će ovdje doći dok je svijeta i vijeka.
Ne sumnjam da je Sveučilište u Dubrovniku radno mjesto niza izvrsnih istraživača, ali su jedino biolozi Adam Benović (1943-2011) i Boško Skaramuca, pored stručnog znanja, zajednici altruistički stavili na raspolaganje svoje intelektualno rasuđivanje i svoj moralni integritet.
Svoju odgovornost prema dubrovačkoj prirodi više je puta pokazala i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koja je, ako se vratimo u povijest, presudno utjecala na zaštitu Malostonskog zaljeva, pa čak i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ali Sveučilište u Dubrovniku, koje je izraslo na toj prirodi, nažalost nije upamćeno ni po čemu sličnom.
Znanost se treba boriti za svoje vrijednosti ne samo u kabinetima i laboratorijima, nego i u društvenoj areni, jer se ondje postiže javni konsenzus o tome što je važno i utjecajno te koliko javnih sredstava zaslužuje.
Ovih smo se dana na županijskoj skupštini ponovno osvjedočili da su stručne kritike manjkavih znanstvenih podloga izrugivane i ismijavane s pozicija vlasti. Dužnost je Sveučilišta čuvati integritet znanosti i stvarati klimu u kojoj će takve pojave biti osuđene.
U vrijeme klimatske krize, zaštita prirode traži se od svakog pojedinca, a osobito od Sveučilišta, koje treba biti svijest i savjest ove zajednice.
Dr. sc. Ivo Lučić, karstolog
