U sklopu operativne organizacije funkcioniranja integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u financijskoj perspektivi 2021.-2027., održana je druga sjednica Koordinacijskog vijeća Urbanog područja Dubrovnik koja se sastoji od načelnika i gradonačelnika jedinica lokalne samouprave u sastavu urbanog područja.
Na sjednici Koordinacijskog vijeća prezentiran je pregled dosadašnjih realiziranih aktivnosti za korištenje sredstava iz ITU mehanizma u navedenoj financijskoj perspektivi, kao i pregled nacrta Provedbenih akata Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik – Komunikacijske strategije i Komunikacijsko akcijskog plana.
Naime, upravo je Strategija preduvjet za korištenje sredstava iz ITU mehanizma, odnosno uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije razvoja urbanog područja donošenje je provedbenih akata SRUP-a Dubrovnik. Strategija će biti dio obvezne dokumentacije koju će svi ITU gradovi, središta urbanih aglomeracija i urbanih područja trebati poslati u projektnoj prijavi na poziv kojeg će u narednom periodu raspisati Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Republici Hrvatskoj iznose 5,16 milijardi kuna.
Podsjetimo, ITU mehanizam omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih program te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Odlukom ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Urbano područje Dubrovnik s Gradom Dubrovnikom kao gradom središtem te općinama Dubrovačko primorje, Župa Dubrovačka i Konavle kao sastavnicama uspostavljeno je u srpnju 2021. godine. Za predsjednika Koordinacijskog vijeća izabran je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, a za zamjenika načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.
Nadalje, putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) na urbanom području Dubrovnik pruža se mogućnost financiranja širokog spektra investicija, a koje, između ostalog, uključuju infrastrukturu predškolskog odgoja (radovi i opremanje vrtića), nabavu ekološki prihvatljivih vozila i voznog parka, ulaganja u javnu turističku te u zelenu infrastrukturu. Koristeći dostupna sredstva kroz ovaj mehanizam urbana područja mogu također ulagati u višenamjensku sportsku, edukacijsku, sigurnosnu i društvenu infrastrukturu, u razvoj ili nadogradnju digitalnih usluga i proizvoda, izgradnju i opremanje poslovne infrastrukture za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, kao i u opremanje socijalne infrastrukture. Područja ulaganja uključuju kulturnu baštinu (građevinski i konzervatorski radovi na objektima kulturne baštine) te tzv. Brownfield projekte, a koji obuhvaćaju bivše industrijske i vojne lokacije, onečišćena zemljišta, napuštene lokacije i objekte te njihovu obnovu i revitalizaciju, odnosno prenamjenu u objekte društvene, obrazovne, kulturne, sportske, turističke i druge namjene ili u zelene površine.
