Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika u suorganizaciji s Ograncima Matice hrvatske u Metkoviću i Čitluku, te općinom Orebić organizirali su 18. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen književniku Petru Šegedinu.
Književno znanstveni skup održan je prvog dana listopada u Gradskom kulturnom središtu Metković, a sudjelovali su istaknuti članovi DHK: profesor emeritus Šimun Musa, akademik, Mostar; Mile Pešorda, akademik, Zagreb; prof. dr. sc. Antun Lučić, književnik, Mostar; prof. dr. sc. Marina Kljajo Radić, književnica Mostar; Pero Pavlović, književnik Neum; Ružica Martinović Vlahović, književnica, Slavonski Brod; Hrvoje Barbir Barba, književnik, Ploče; Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku; Zorana Vekić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću; Anita Martinac, predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK.
Značaj i doprinos Petra Šegedina u hrvatskoj književnosti je nemjerljiv, a to su potvrdila i znanstvena djela o kojim se govorilo na skupu. Svi pristigli radovi sudionika ali i drugih članova koji ovaj put nisu mogli nazočiti bit će objavljeni u zborniku nakon ovoga skupa – istaknula je predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK, književnica Anita Martinac.
U ime Južnohrvatskog ogranka uručila je Zahvalnice ograncima Matice Hrvate u Metkovići i Čitluku, te Priznanja i darove Podruma Stojić sudionicima. Duženje je nastavljeno i sljedećeg dana pri obilasku kulturnih znamenitosti.
Grad Orebić također je bio suorganizator susreta te su narednog dana književnici ugošćeni u Pomorskom muzeju gdje ih je dočekala ravnateljica Vesna Suhor, te Narodnoj knjižnici Orebić gdje je sa školskom djecom pripremila prigodan program ravnateljica knjižnice Nataša Tolj. Bogata povijest ovog pomorskog mjesta koje je iznjedrilo toliko važnih osoba s kulturnom tradicijom svuda je vidljiva, pa je bilo lijepo boraviti i u vrtu akademika Cvite Fiskovića, istom onom koje književnik Šegedin opisuje i u kojem je nalazio nadahnuće. Tu je književnike primio akademik Igor Fisković i ispričao im mnoge zanimljivosti o prijateljevanju književnika Šegedina i njegovog oca. Nakon toga književnici su posjetili grob Petra Šegedina na Kapetanskom groblju, pored Franjevačkog samostana Uznesenja Marijina (Gospe od Anđela), a također posjetili su i grob književnika Frane Vlatkovića, koji je prije par mjeseci sahranjen na istom tom groblju, a bio je istaknuti član ogranka. Položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće, a pjesnici su se uz molitvu prisjetili njihovog životnog puta.
Kapetansko groblje poznato je po raskošnom mauzoleju obitelji Mimbelli, djelo poznatog kipara Ivana Rendića. U mramoru isklesana djevojka s naopako okrenutim vrčem simbolizira kraj loze obitelji brodovlasnika i orebićkog mecene Antona Mimbellija.
Na brdu Sv. Ilija, na 150 metara nadmorske visine u 15. stoljeću izgrađeni su 1470. godine franjevački samostan i zavjetna gotičko-renesansna crkva Gospe od Anđela, a registrirani su kao spomenik kulture. U njoj su dva mramorna reljefa Majke Božje s Djetetom u maniri Tomasa Fiambertija i Nikole Firentinca, raspelo J. Petrovića, glavni oltar Maffea da Verona i slike jedrenjaka kao zavjetni darovi pomoraca. I samostan ima Zavjetni muzej s čuvenom slikom Gospe koju je u 15. stoljeću na obalu Orebića izbacilo more. Kroz vrijedan samostan i zanimljivu muzejsku zbirku književnike je predvodio fra Milan Jukić brat, čuvar muzeja i galerije.
Pogled s vidikovca ispred Crkve Gospe od Anđela prema moru i otocima, u svojoj punini boja i svjetlosti prekrasno je iskustvo, te je ispratilo putnike književnike na njihove nove pohode. Nekada su zvona crkava prenosila vijesti, a danas tu vijest nose riječi zato je važno pisati o proživljenom iskustvu.
