Danas se obilježava deset godina otkad su građanke i građani Dubrovnika nedvosmisleno na referendumu odbili projekt apartmanizacije brda Srđ. Bio je to prvi lokalni referendum u Hrvatskoj održan na zahtjev građana i građanki. Tim povodom priopćenje za medije odaslali su iz Zelene akcije.
„Bez otpora aktivnih građana, situacija bi sigurno bila još gora i zato danas slavimo obljetnicu hrabrog otpora stanovnika Dubrovnika od nasrtaja investitora“, izjavio je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Zelena akcija, kao članica i jedna od osnivačica incijative Srđ je naš, aktivno je sudjelovala u prikupljanju potpisa i omogućavanju da se održi referendum. Srđ, životno važan za Dubrovnik, na primjeru pokušaja njegove apartmanizacije postao je važan i za ostatak Hrvatske. „Taj je projekt ogledni primjer niza problema koji su u ovih 10 godina u Hrvatskoj samo postali izraženiji“, pojasnio je Ćerimagić.
On smatra da tek s odmakom od desetljeća, javnost, kroz sudske procese, može naslutiti isprepletenost interesa i zakulisnih igara iza projekata koji se nameću lokalnoj zajednici. Naime, zamjenik gradonačelnice grada Dubrovnika za investitora je vodio poslove otkupa zemljišta, a gradonačelnica je investitorima prodala državno zemljište kao gradsko. „Sudski epilog takvih dogovora, u kojima će se investitoru vratiti novci s kamatama, platit će građani iz javnih sredstava“, komentirao je Ćerimagić i dodao: „Kao u aferi Borg, pravi razmjeri dogovora mogu se tek naslućivati“.
10 godina nakon referenduma, Zelena akcija se još uvijek po sudovima brani od objesnog tužakanja investitora koji tzv. SLAPP tužbama za klevetu nastoji ušutkati kritičke osvrte na projekt apartmanizacije Srđa. „Po istom se receptu iscrpljuje primjerice aktiviste u Puli koji su također referendumom ustali protiv izgradnje na Lungomareu, pulskoj zelenoj oazi uz more. Općenito, Hrvatska je rekorder po broju SLAPP tužbi protiv novinara i aktivista“, rekao je Ćerimagić.
Osim SLAPP tužbama, kritičke glasove nastoji se ušutkati i prijetnjama astronomskim odštetama koje se traže na međunarodnim arbitražama, odnosno privatnim sudovima koji nisu vezani hrvatskim zakonima ni shvaćanjima hrvatskih sudova. „U slučaju Srđa, ta je prijetnja realizirana, a rezultat tog tajnog postupka još čekamo“, kazao je Ćerimagić. Hrvatska je i na tom polju svojevrsni rekorder jer čak 60-70 posto proračuna DORH-a, unatoč svim manjcima u pravosuđu, odlazi na troškove takvih arbitražnih postupaka.
Podsjetimo, tzv. golf na Srđu, u biti je prikrivena apartmanizacija ogromnog šumskog područja, tradicionalno korištenog za razonodu i rekreaciju lokalnog stanovništva. Predloženim projektom pretvorio bi se u funkcionalnu cjelinu resorta koji je u sezoni dostupan isključivo ultrabogatoj klijenteli, a izvan sezone je trošak lokalnoj zajednici. „Deset godina kasnije, koncept funkcionalne cjeline nameće se kroz Zakon o pomorskom dobru i s njime povezan pritisak ka privatizaciji obale. Novi “Srđevi” najavljuju se duž obale, primjerice u Skradinu“, objasnio je Ćerimagić.
Forsiranje predimenzioniranih kompleksa, koji svojom monokulturom gutaju lokalne resurse, sprječavaju druge vidove razvoja, a lokalno stanovništvo se izrabljuje ili isključuje od sudjelovanja u lokalnoj ekonomiji. „Gradovi i općine javnim novcem grade infrastrukturu za takve mega projekte, a građani, koji su to financirali, zauzvrat dobivaju lošiju kvalitetu života. Primjer je hotel View u Postirama“, dodao je Ćerimagić.
Grabljenje prirodnih prostora, krčenje šuma radi sađenja trave i rasipanje vode za njeno održavanje, a usred sve češćih suša, pesticidi, otpad, otpadne vode – sve se to prikazuje kao prihvatljiv utjecaj ako investitor postavi par solarnih panela ili kaže da će odvajati otpad. Ignoriraju se vremenski ekstremi, klimatski trendovi i utjecaj na lokalno stanovništvo. „Nažalost, takva je i većina studija utjecaja na okoliš“, ocijenio je Ćerimagić.
Iako se situacija možda čini crnom, hrabra borba iz Dubrovnika proširila se Hrvatskom i spriječila da stvari budu gore, smatra Ćerimagić. „Svima, koji su se inspirirali ovom pričom, šaljemo ohrabrenje uz poruku da je borba izgubljena tek kad od nje odustanemo. Krepat, ma ne molat! Srđ, još uvijek naš!“, zaključio je.
FOTO:Arhiva
