Jedanaesta znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku za javnost naslovljena „Dezinformacije naše svagdašnje“ održana je u Sveučilišnom kampusu. Sudjelovali su prof. dr. sc. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Mato Brautović. Ova tribina dio je ciklusa koji Sveučilište u Dubrovniku nakon stanke zbog pandemije nastavlja u svojoj 20. obljetničkoj godini!
Prof. dr. sc. Mato Brautović istaknuo je kako nije riječ o posve novom fenomenu jer je dezinformacija bilo oduvijek, no istraživanja počinju tek nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o tematici koja je iznova aktualna budući da je brzina protoka informacija danas znatno brža, a i platforme su dostupnije te svatko može biti kreator Premda se dezinformacije osobito brzo šire društvenim mrežama ni uloga klasičnih (mainstream) medija nikako nije zanemariva.
Prof. dr. sc. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ukazao je na kompleksnost problematike koja može imati brojne i dalekosežne posljednice što je vidljivo i kroz povijest. Ključno pitanje jest kako riješiti problem dezinformacija koji prije svega dovodi do klimanja ili čak urušavanja društvenog sustava. U temelju je povjerenje koje postaje sve više poljuljano i treba raditi na ponovnom jačanju povjerenja u društvu za opće dobro.
Prof. dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu govorio je o tehnološkoj pozadini dezinformacija. Prosječni građani nemaju uvid u tehnologiju koja prati brzi razvoj društvenih mreža i ostalih suvremenih medija, a koja postaje sve sofisticiranija. Umjetna inteligencija postaje također sve uključenija u cijelu priču. Uz mane, puno je i prednosti koje itekako mogu postati važni koraci u borbi protiv dezinformacija. Ljudski element pritom je ključan i nikada neće biti sporedan, dapače treba raditi na edukaciji u svakom segmentu.
Cilj tribine bio je senzibilizirati i osvijestiti javnost o fenomenu dezinformacija i njihovim raznim varijantama. Počevši od same definicije, govornici su objasnili koje su sve vrste dezinformacija, ustaljeni načini kako nastaju i kako se distribuiraju. Predstavili su neke od rezultata recentnih istraživanja u sklopu projekata: Pro-fact: Istraživanje, obrazovanje, provjera činjenica i raskrinkavanje dezinformacija povezanih s COVID-19 u Hrvatskoj; REDACT: Researching Europe, Digitalisation, and Conspiracy Theories te aktualni Adria Digital Media Observatory (ADMO) čiji je nositelj Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.
