Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku objavio je novi broj svoga časopisa za književnost i znanost Dubrovnik, nastavljajući tako još jednu uspješnu izdavačku godinu.
Uvodne tematske stranice dvobroja Dubrovnika 1-2/2023.. posvećene su 200. obljetnici smrti Marka Bruerovića (1770.-1823.) s uvodnim prinosom Slavice Stojan Marko Bruerović- duhovit pjesnik, prostodušni prijatelj, pronicljiv diplomat.: »Marko Bruerović odnosno Marc Bruere Desrivaux zanimljiva je književna i intelektualna pojava u društvenom životu Dubrovnika na prijelazu 18. u 19. stoljeće.
Francuz podrijetlom, pisao je na četiri jezika i tako dao snažan doprinos plurilingvizmu u hrvatskoj književnosti.« Braća i grad: doprinos obitelji Amerling baštini Dubrovnika uvodni je tekst Ivana Viđena koji otvara tematske stranice posvećene Ignaciju Amerlingu (1830.-1913.): „Može se kazati kako je uloga obitelji Amerling u razvoju institucija u Dubrovniku značajna, pogotovo ako imamo na umu relativno slabe kapacitete općinskih vlasti da u tom vremenu osnuju ili uzdržavaju neke od važnih ustanova, kao što su recimo gradski muzej ili dječje sklonište…Iako će ga u budućnosti trebati još dodatno istraživati, već je sada jasno da slika Dubrovnika tog vremena ne bi bila ista bez djelovanje braće Amerling. Razdoblje je to početka postupnog intenzivnog razvitka Dubrovnika kao modernog grada u urbanističkom i kulturnom pogledu.“
U istom tematskom bloku objavljeni su tekstovi Vladimira Palošike, Josipa Sopte i Kate Bagoje. Uz 150. obljetnicu rođenja Marije Jurić Zagorke (1873.-1957.) Ivana Grkeš piše o Društvenim ciljevima Zagorkina djelovanja. U rubrici Baština, objavljen je ogled Radoslava Tomića Dominik Divnić (Difnico) na Visu i Dnevnik s diplomatske misije u Beč (Memoriae) Luke Sorkočevića u prijevodu Ivone Fabris i Ante Šoljića. Oglede objavljuju Mario Kopić Aljošon Krist i Dieter Thomä Farmakologija banalnog (prijevod Dubravko Torjanac). Novi broj Dubrovnika donosi i zanimljiv putopis Iva Lučića Fragmenti s Humskog puta te uz, 500. obljetnicu rođenja Miha Pracata (1522.-1607.), pjesmu Luka Paljetka Miho Pracat i kratku prozu Davora Mojaša Poprsje. Zanimljiv izbor proze u ovom broju časopisa čine priče jednog od najznačajnijih i najoriginalnijih japanskih pisaca 2. Stoljeća Ryūnosuke Akutagave Nada i strah u prijevodu Voja Šindolića, fragment romana Put za Solaris Rade Jarka i poetsku prozu Što vidim što čujem Dubravka Detonija.
U rubrici Poezija objavljene su pjesme Tadeusza Różewicza u prijevodu Pera Mioča, Tamare Spajić i Stijepa Mijovića Kočana. Nova časopisna rubrika Galerija posvećena je retrospektivnoj izložbi Mara Mitrovića u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik uz prikaz Jelene Tamindžije Donnart i Jeleni Trpković i njenoj izložbi Atlas u Galeriji Otok ARL o kojoj piše Mario Kopić.U rubrici Moja pisana riječ objavljen je ogled Antuna Penda Upoznajmo Gundulića – tvorca modernoga pjesničkog izričaja napisan u sklopu projekta Upoznajmo Gundulića ostvarenog u suradnji OMH Dubrovnik i Biskupijske klasične gimnazije.
Foto Album priredio je Ivan Viđen a u rubrici Osvrti objavljeni su prikazi novije izdavačke hrvatske scenu koja, izborom tema i autora, ima dubrovački predznak. Objavljeni su In memoriami Mihu Demoviću (1934.-2023.), Hrvoju Kačiću (1932.-2023.) i Nikši Violiću (1952.-2022.), kronika Ogranka Matice hrvatske Dubrovniku u 2022. te Izvješće o radu i poslovanju Zaklade Blaga djela u Dubrovniku u 2022. godini.
Novi broj Dubrovnika 1-2/2023., koji potpisuje uredništvo: Davor Mojaš (glavni urednik), Slavica Stojan i Ivan Viđen, na 300 stranica donosi raznovrsno časopisno štivo tridesetak stalnih i novih suradnika koji su svojim prinosima obogatili i ovo vrijedno najnovije izdanje časopisa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.
