9.8 C
Dubrovnik
Četvrtak, 14 studenoga, 2024
NaslovnicaVijestiNova Mokošica među naseljima s najvećim brojem stanovnika u Hrvatskoj

Nova Mokošica među naseljima s najvećim brojem stanovnika u Hrvatskoj

Od deset ruralnih i prijelaznih naselja s najvećim brojem stanovnika polovina ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, tri su u Osječko-baranjskoj županiji nadomak Osijeku te po jedno blizu Dubrovnika i Vinkovaca, navodi Večernji list.

Deset ruralnih i prijelaznih naselja s najvećim brojem stanovnika, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), su Čepin (8001), Kaštel Stari (6950), Kaštel Novi (6507), Tenja (6260), Višnjevac (5870), Nova Mokošica (5682), Kaštel Lukšić (5221), Ivankovo (5076), Kaštel Kambelovac (5051) te Kaštel Gomilica (4699).

Ako se netko pita kako su npr. Nova Mokošica sedam kilometara udaljena od Dubrovnika ili kaštelanska naselja ubrojena u sela i prijelazna naselja, iz DZS-a tumače da su popisom 2021. sva naselja podijeljena na urbana (gradska) te ruralna i prijelazna naselja. Dok se gradskim naseljima smatraju sva naselja sjedišta upravnih gradova, zatim sva naselja s više od 10.000 stanovnika, naselja od 5000 do 9999 stanovnika s četvrtinom i više zaposlenih u naselju stanovanja, i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, te naselja od 2000 do 5000 stanovnika s 25% zaposlenih u naselju stanovanja u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima te s udjelom nepoljoprivrednih kućanstava od 50% i više, sva ostala naselja koja ne zadovoljavaju navedene kriterije smatraju se ruralnim i prijelaznim naseljima.

U njih se ubrajaju sela, manje ili više urbanizirana naselja u ruralnom prostoru te suburbana naselja. Nije slučajnost ni to što je šest od deset najvećih ruralnih i prijelaznih naselja u Dalmaciji. Preskupe cijene nekretnina u Splitu i Dubrovniku, zaposjedanje starih gradskih jezgra apartmanima “protjerale” su mlade obitelji u prijelazna i ruralna naselja blizu gradova.

Geran-Marko Miletić, sociolog i voditelj Centra za urbane i ruralne studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, ističe kako preliminarne analize podataka na razini općina i gradova pokazuju da je u razdoblju od 2011. do 2021. u općinama i gradovima s između pet i deset tisuća stanovnika broj stanovnika smanjen za oko 12%. Međutim, kada se pogleda stanje po NUTS 2 regijama, vide se znakovite razlike. Općine i gradovi s između 5 i 10 tisuća stanovnika na području panonske Hrvatske, dodaje, izgubile su oko 19% populacije, dok se gubitak stanovnika u toj kategoriji općina i gradova na području sjeverne i jadranske Hrvatske kretao između 7 i 9%, što je manje nego na nacionalnoj razini.

– Manji gubitak stanovnika u jadranskoj regiji i u sjevernoj Hrvatskoj može se povezati s boljim pokazateljima lokalnog razvoja, a očekivano je da se dogodilo i određeno prelijevanje stanovništva iz većih urbanih sredina u tim regijama. S jedne strane, u jadranskoj regiji veći su gradovi i prije pandemije, a posebno nakon nje doživjeli intenzivnu turistifikaciju. Primjerice, u Splitu je u 2013. bilo oko 860.000 noćenja, a u 2023. godini bilo ih je 3,000.000. Rast turizma zabilježen je i u drugim većim tradicionalnim urbanim turističkim središtima. Znajući da prekomjerni rast turizma i s njime povezane gužve otežavaju uvjete življenja moguće je da su one sredine u jadranskoj regiji koje su malo izvan fokusa turističkih interesa postale atraktivnija odredišta za življenje. S druge strane, situaciju u sjevernoj Hrvatskoj moguće je povezati s nepovoljnim trendovima u Zagrebu. Posljedice potresa, rast cijena nekretnina, stalne gužve u prometu pa i porezna politika okolnosti su koje Zagreb čine sve manje poželjnim mjestom za život, posebno u odnosu na sredine koje se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini – kaže Miletić, dodajući kako te hipoteze treba provjeriti daljnjim istraživanjima.

Više pročitajte ovdje.

FOTO: arhiva

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE