Akademsku zajednicu, ali i cijeli Dubrovnik pogodila je vijest o smrt profesor emeritus dr. sc. Đura Benića. Od profesora Benića biranim se riječima oprostilo Sveučilište u Dubrovniku.
“Đuro Benić rođen je 15. svibnja 1950. u Dubrovniku. U Dubrovniku je završio osnovnu školu i gimnaziju, oženio se i postao otac troje djece. Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1972. godine, a 1983. završio je poslijediplomski studij i obranio magistarski rad na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj politike cijena na ekonomski položaj trgovine u Jugoslaviji” obranio je na Sveučilištu u Splitu 1989. godine.
Od 1983. do 1990. neprekidno je bio angažiran u nastavnom procesu na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku gdje je zasnovao radni odnos 1990. Na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu izabran je 1988. u znanstveno- nastavno zvanje asistenta, 1990. u zvanje docenta, 1993. u zvanje izvanrednog profesora, 1998. u zvanje redovitog profesora, a 2003. u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomije, znanstvena grana opća ekonomija, predmeti Osnove ekonomije i Mikroekonomija. Od 1996. do 2005. godine bio je voditelj predmeta Makroekonomija.
Na Sveučilištu u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na prijediplomskom studiju bio je voditelj na predmetima Uvod u ekonomiju, Mikroekonomija 1., Mikroekonomija 2., Makroekonomija 1. i Povijest ekonomske teorije i metode. Od 2005. do 2008. na prijediplomskom studiju je bio voditelj predmeta Makroekonomija 2., a na diplomskom studiju na predmetima Primijenjena mikroekonomija i Teorija poduzeća te voditelj predmeta Osnove ekonomije na Odjelu za akvakulturu, Odjelu za komunikologiju i na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo. Bio je nastavnik i na preddiplomskim i diplomskim studijima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Prof. emeritus dr. sc. Đuro Benić nastavu je izvodio na 55 poslijediplomskih i doktorskih studija u zemlji i inozemstvu, a u mirovinu odlazi 1. listopada 2020. godine nakon nepunih 47 godina radnog staža.
Tijekom trideset godina sveučilišne karijere prof. dr. sc. Đuro Benić ostvario je razvidan učinak u obje komponente poziva sveučilišnog nastavnika, u znanstveno-istraživačkoj i nastavno pedagoškoj, kao i u stručnoj aktivnosti. Objavio je šest sveučilišnih udžbenika u trinaest izdanja, deset srednjoškolskih udžbenika (od kojih sedam u koautorstvu) u ukupno trideset izdanja, dvije znanstvene knjige, dvije knjige u koautorstvu i četiri knjige u redakciji sve u izdanjima uglednih izdavača i prodanih u preko 165.000 primjeraka, te 167 radova na hrvatskom i engleskom jeziku u 15 zemalja na šest kontinenata. Sudjelovao je s objavljenim radovima na tri domaća i trideset međunarodnih znanstvenih skupova u četrnaest zemalja i to: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Kini, Japanu, Argentini i Južnoafričkoj Republici te je bio voditelj i suradnik na nizu znanstvenih i stručnih projekata.
Od 1992. do 1994. bio je prodekan, a od 1994. do 1998., te od 2002. do 2004. dekan Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, a od 2004. do 2008. godine bio je prorektor za znanost na Sveučilištu u Dubrovniku. Od pokretanja časopisa Ekonomska misao i praksa 1992. član je uredništva, a od 1994. do 2020. bio je glavni i odgovorni urednik istog časopisa.
Senat Sveučilišta u Dubrovniku na sjednici održanoj 16. prosinca 2020. donio je odluku kojom se prof. dr. sc. Đuru Beniću dodjeljuje počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus.
Pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske 1996. imenovan je za člana Znanstvenog savjeta za ocjenu programa trajne znanstvenoistraživačke djelatnosti za javne institute; 2005. bio je član je Povjerenstva za nostrifikaciju diploma pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, odnosno Agenciji za znanost i visoko obrazovanje – Nacionalni ENIC/NARIC ured, a od 2006. do 2009. godine bio je član Vijeća za vrednovanje IVK; u više navrata od Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje imenovan je recenzentom studijskih programa diplomskih i poslijediplomskih studija, a 2005. od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje imenovan za recenzenta novih, studijskih programa usklađenim prema načelima Bolonjske deklaracije u prijediplomskom i diplomskom studiju.
Od 2005. do 2009. godine bio je član Matičnog odbora za područje društvenih znanosti – polje ekonomije. Odlukom Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj od 26. travnja 2017. godine ponovo je imenovan članom Matičnog odbora za područje društvenih znanosti – polje ekonomije (potpredsjednik za visoko obrazovanje), što je i bio do 2021. U lipnju 2015. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj imenovalo ga je u stalni znanstveni odbor za provedbu postupka vrednovanja pristiglih prijava za osnivanje Znanstvenih centara izvrsnosti.
Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Economics of Development, Kharkiv National University of Economics, Ukraine, znanstvenog časopisa Poslovna izvrsnost, Ekonomski fakultet, Zagreb, te znanstvenog časopisa Zbornika radova – Journal of Economy and Business, Ekonomski fakultet, Mostar, Bosna i Hercegovina.
Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 27. svibnja 1997. za osobite zasluge u znanosti odlikovan je redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
U brojnim objavljenim znanstvenim radovima profesor Đuro Benić istraživao je utjecaj politike cijena na položaj trgovine u gospodarskom sustavu, problem izbora u uvjetima neizvjesnosti i vremenskoj dimenziji, alternativne funkcije cilja poduzeća s obzirom na odnos vlasništva, rukovođenja i kontrole u njemu i s obzirom na vrijeme, te problematiku učinkovitosti menadžmenta, specifičnosti pojedinih tržišta, granice racionalnosti tržišnih rješenja i dodatna regulacija, te probleme tranzicije ex socijalističkih zemalja. U okviru toga prvi je kod nas otvorio problematiku, istraživao i pisao primjerice o utjecaju politike cijena na položaj trgovine, o izboru potrošača u vremenskoj dimenziji, te je pokrenuo jedno, s gledišta suvremene gospodarske prakse vrlo značajno pitanje, a o kojem je do tada općenito uzev u našoj znanstvenoj i stručnoj publicistici gotovo izostala rasprava, pitanje alternativnih teorija ponašanja poduzeća. Zadnjih godina profesor Benić istraživao je povijest ekonomske misli. Iz toga područja objavio je deset znanstvenih radova koji su na Hrčku posjećeni preko 15 000 puta i preuzeti preko 12 000 puta.
Nastavno-pedagoški rad prof. dr. sc. Đura Benića, uz znanstvena istraživanja, druga je komponenta njegovog sveučilišnog angažmana. Bio je neposredni sudionik svih značajnijih reformi nastavnog plana i programa na bivšem Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, te na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, s velikim doprinosom osobito u kreiranju i promociji tržišno orijentiranih disciplina u nastavnom planu te implementaciji Bolonjskog procesa. Doprinos je dao sudjelujući u formiranju i transformiranju ključnih teorijskih ekonomskih disciplina kao što su Uvod u ekonomiju, Mikroekonomija, Makroekonomija i Povijest ekonomske teorije i metode i njihove prispodobe standardima uglednih zapadnih sveučilišta.
Za kraj, važno je istaknuti kako je profesor Đuro Benić kroz svoj predan rad i strastveno poučavanje ostavio neizbrisiv trag na Sveučilištu u Dubrovniku. Njegova sposobnost inspiriranja i motiviranja studenata prešla je granice konvencionalnog predavanja, pretvarajući učionice u mjesta istinskog otkrivanja i rasta. Mnogi od njegovih bivših studenata danas su cijenjeni profesori i stručnjaci, koji s ponosom prenose znanje koje su stekli pod njegovim mentorstvom i nastavljaju njegovu tradiciju izvrsnosti. Njegov doprinos Sveučilištu, Dubrovniku i akademskoj zajednici ostat će trajno zapamćen”, navedeno je u oproštaju Sveučilišta u Dubrovniku od profesora Benića.
