Proći sa 100 kilometara na sat Y-križanje kojim se iz pravca Blata, pred Velom Lukom, skreće prema kafićima u trajektnoj luci na Korčuli ultimativno je “prometno junaštvo” među korčulanskom mladeži. Auto star, gume loše, policije nigdje – formula za tragediju!
Autor: Željko Marušić
Prometna nesreća u kojoj je u subotu oko 5 sati na Korčuli, državnoj cesti D-118 nadomak Vele Luke, jureći Mazdom 323F, (2002.) na ljetnim gumama, iz smjera Blata, sijekući Y-križanje ulijevo prema trajektnoj luci, kod uljare, nakon izlijetanja s kolnika, udarca u kameno-betonski zid, potom nadstrešnicu i prevrtanja automobila, poginuo 20-godišnji mladić, koji nije bio vezan sigurnosnim pojasom, a 20-godišnji suputnik, koji je bio vezan, školski je primjer prometnih tragedija koje tijekom noćnih izlazaka vikendom izazivaju mladi vozači…
Nažalost, naša mladež, u nedostatku pozitivnih motiva, uzora i mogućnosti, često pribjegava porocima, a vožnju u automobilu doživljava kao mogućnost uživanja i dokazivanja društvu. Tako je u toj prometno besmislenoj situaciji (što bi se promijenilo da su dvojica 20-godišnjaka u kafić u trajektnoj luci kod Vele Luke stigli pet minuta kasnije, mogli su krenuti ranije, a usto manje trošiti gorivo i habati automobil) život izgubio 20-godišnji vozač automobila starijeg od njega!
Proći sa 100 kilometara na sat Y-križanje kojima se iz pravca Blata, pred Velom Lukom, skreće prema kafićima u trajektnoj luci na Korčuli ultimativno je “prometno junaštvo” među korčulanskom mladeži. Auto star, gume loše, policije nigdje – formula za tragediju!
Da su srećom usvojeni naši prijedlozi, izneseni mnogo puta posljednjih godina, o vraćanja odredbe o “mladim vozačima”, koja bi, uz ograničenje snage automobila uključivala mehanizam “privremene vozačke dozvole”, postavljanju radarskih kamera na opasnim prometnim lokacijama (koje uz brzinu, poštivanje prvenstva prolaska, svjetla na semaforu, propuštanja pješaka, korištenje mobitela kontroliraju i vezivanje sigurnosnim pojasom), uvođenju obveze korištenja zimskih guma od 15. listopada do 15. travnja u cijeloj Hrvatskoj te poticanju kupnje novih i sigurnih automobila, smanjivanjem trošarine stupnjevito do nule, uz uvođenja sigurnosnog malusa za stare i nesigurne automobile, jutrošnja prometna nesreća se, izvjesno, ne bi dogodila, a da se i dogodila, ishod, sasvim izvjesno, ne bi bio tragičan.
Pokazala je da se umjesto na širok raspon mjera, koje doduše imaju smisla, ali većina ih nije učinkovita, trebamo fokusirati na ključnu: povećanje izvjesnosti kažnjavanja za opasne prometne prekršaje. Posebice su opasne prometnice koje lokalno stanovništvo dobro poznaje, poput državne ceste D-118 na Korčuli, na kojoj su moguće razmjerno velike brzine.
Krajnje neodgovorni 20-godišnjak dobro je znao kako je vjerojatnost da će ga u ranim jutarnjim satima, na državnoj cesti od Blata prema Veloj Luci, u jurnjavi starom i nesigurnom Mazdom 323F zaustaviti policija te kazniti zbog prebrze vožnje (čl. 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), neprilagođene vožnje (čl. 51), nevezivanje sigurnosnog pojasa (čl. 163), a možda i dodatnih prekršaja, praktički – nula.
Mogao je, dakle, praktički bez ikakvog rizika da će biti zaustavljen od strane policije i potom kažnjen, teško i višestruko kršiti prometne propise, neodgovorno i nevješto se pokazujući i dokazujući pred vršnjakom.
Korčulanska prometna tragedija je aktualizirala i prijedlog kojeg iznosimo godinama: od 15. studenoga do 15. travnja treba uvesti obvezu korištenja zimskih guma za sve hrvatske ceste! Definicija da se zimskom opremom smatraju zimske gume i, alternativno, ljetne gume s dubinom profila minimalno 4 milimetra, uz uvjet da su lanci u prtljažniku, apsurdna je, krajnje neodgovorna i opasna. To govorimo i pišemo godinama, no, kad se malo bolje analizira, to je i najveći tehnički apsurd u povijesti cestovnog prometa uopće.
Zimske gume u Dalmaciji ne trebaju? Ljetne gube sigurnosna svojstva prianjanja već ispod +7 Celzijevih stupnjeva, a dalmatinski je asfalt skliskiji je nego na kontinentalnim prometnicama (poznat problem zbog korištenja vapnenjačkog agregata u asfaltnoj smjesi). Svaka zimska noć, a pogotovo rano jutro, kad hladan i gladak asfalt, može biti i vlažan, stvara opasno stanje. Sjetimo se pogibije poznatog hvarskog ugostitelja Frane Žuvele, hladnog praskozorja 8. siječnja 2017., na skliskoj cesti kod Starog Grada na Hvaru. Ova je nesreća dodatan krunski dokaz kako trebamo uvesti obvezu korištenja zimskih guma zimi.
Automobil ima desetak tisuća dijelova, a samo se gumama, ukupnom površinom papira A4 (četiri ljudska dlana) dodiruje podloge. Tehnička znanost i autoindustrija nude rješenje a mi ga ne koristimo! Kao vapaj za promjene nudimo i sljedeću usporedbu.
Ako bismo usporedili sadašnje stanje i promijenjeno, u kojem bismo. umjesto skupa mjera iz Nacionalnog programa za povećanje sigurnosti cestovnog prometa, uz poboljšanje nadzora i povećanje izvjesnosti kažnjavanja, uveli samo obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja, stanje bi se znatno poboljšalo.
Ova prometna tragedija, nastala po dobro poznatom obrascu, ukazuje da se trebamo fokusirati na sljedeće mjere:
1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te provesti katarzu pravosudnog sustava, u cilju bitnog povećanja njegove pravednosti i učinkovitosti. Treba uvesti posebne mjere za lokalne sredine, posebice otočne (redovita premještanja djelatnika policije iz kontinentalnih u otočne sredine i obrnuto).
2. Vratiti odredbu “mladog vozače” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) i uvesti izdavanje samo “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
3. Propisati obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja za sve hrvatske ceste, uz mjere subvencioniranja (primjerice povrat PDV-a na jedan komplet guma svake dvije godine, iz PDV-a plaćenog na račun za servisiranje – bila bi to dvostruko korisna mjera).
4. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja i prepoznavanja napuštanje vozne trake, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, poput Mazde 323 F proizvedene 2002., u kojoj je poginuo 20-godišnji vozač s Korčule, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni osiguravateljski malus.
