Sanacija Hidroelektrane Dubrovnik u kojoj se prošle godine 10. siječnja dogodila havarija u kojoj su život izgubila naša tri mlada sugrađanina, kasni, a cijene dosad dogovorenih radova dosežu 84,3 milijuna kuna od čega oko 30 posto otpada na projektnu dokumentaciju, saznaje Nacional. Osim toga navode kako su poslovi izvođačima i podizvođačima dodjeljivani bez postupka javne nabave. Radovi na montaži i demontaži skela tijekom čišćenja elektrane stoje čak 3,7 milijuna kuna, dok je čišćenje koštalo 12,8 milijuna kuna, a izrada projektne dokumentacije čak 24,9 milijuna kuna. Njihov izvor iz HEP-a, koji im je dostavio i dokumentaciju koja podupire članak, tvrdi kako je projektna dokumentacija rađena nepotrebno, a iznos kojim je plaćena smatra nerealno visokim.
Među ostalim bez javnog natječaja dodjeljeni su i poslovi nabave i ugradnje sustava za uzbunjivanje i popravak sustava gašenja od 1,5 milijuna kuna kao i popravak sustava vatrodojave za 915 tisuća kuna.
– Nepostojanje građevinske dozvole tek je jedan od niza problema povezanih sa sanacijom HE Dubrovnik jer osim štete nanesene vlastitom poslovanju, HEP je odgovoran i za štetu nastalu Elektoroprivredi republike Srpske jer je jedan od dva agredata upravou njihovom vlasništvu, piše novinarka nacionala Sandra Carić Herceg, te štetu nastalu zaustavljanjem proizvodnje i odugovlačenjem sanacije, argumentirano izračunava na 625 milijuna kuna.
Podsjetimo, nakon istrage,zaključeno je kako je do požara u HE Dubrovnik došlo zbog nestručne sanacije 2016. godine, kad su strop i zidovi strojarnice elektrane obloženi lakozapaljivim pločama, a onda se otkrilo kako za taj zahvat nije postojala valjana građevinska dozvola.
Nacional piše kako ni za aktualnu sanaciju nema građevinske dozvole, unatoč 25 milijuna kuna vrijednoj i plaćenoj projektnoj dokumentaciji.
Iz HEP-a tvrde kako će prvi agregat biti pušten u rad 20. veljače, no prema svemu iznesenom u članku teško je u to povjerovati.
Sanacija HE Plat koja se zbog mijenjanja članova stručnog tima za sanaciju odugovlačila 8 mjeseci, pa potom dogovaranje poslova, bez javnog natječaja u iznosima od više desetaka milijuna kuna, pa potom činjenica da nema izdane građevinske dozvole, govore u prilog da agregati neće uskoro proraditi, a nakon onoga što se dogodilo 10. siječnja 2019. pitanje je tko će preuzeti na sebe odgovornost i bez građevinske dozvole pustiti u rad Hidroelektranu?
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju tjednika Nacional.
K.F. / IZVOR: NACIONAL
