Savjet za znanost i obrazovanje Mosta obratio se priopćenjem za medije komentirajući najavu uvođenja „Rodnih studija” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a koje prenosimo u cjelosti.
Novi diplomski studij prošao je značajan dio procedure koju studiji prolaze prilikom uvođenja, a trenutno se čeka na konačan blagoslov u vidu dopusnice koju izdaje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Prije svega držimo važnim napomenuti kako Most uvažava autonomiju sveučilišta, njihovu ulogu kao inkubatora razmišljanja, te posljedično novih spoznaja. Sveučilišta trebaju biti slobodna za promišljanje o svim aspektima stvarnosti te fenomenima koji oblikuju naše društvo, bez obzira na njihovu složenost ili eventualnu kontroverznost.
S druge strane, Most isto tako drži da svaki studij mora biti isplativ, ili ekonomski za studenta samog, ili konceptualno za društvo u cjelini, ali i da implicitna vrijednost obrazovanja proizlazi iz poticanja nastojanja spoznaje objektivne istine. S druge strane, čini se kako Rodna teorija čini klasičnu pogrešku modernoga doba. Umjesto nastojanja da se pronikne u prirodne fenomene koristeći stečeno znanje i vrline, rodna teorija nastoji istinu prilagoditi vlastitim porivima i željama.
Izravna posljedica takve definicije jest subjektivizacija znanosti što je u kontradikciji s višestoljetnom akademskom povijesti Zapada obilježenom atmosferom intelektualne znatiželje. Most drži da „Rodni studiji” neće ispuniti niti jedan od navedenih kriterija te polučiti pozitivne ishode obrazovanja. I same istaknute osobe povezane sa studijem navode kako se diplomanti „Rodnih studija” „tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru” i to u „vladinim uredima i državnim institucijama”, te „domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda”.
Navodi se međutim i da postoji mogućnost zapošljavanja u privatnom sektoru na pozicijama koje se bave jednakošću i različitošću među radnicima. Razvidno je dakle da će i ovaj studij financiran sredstvima poreznih obveznika Republike Hrvatske obrazovati studente koji će se ponovno zapošljavati na javnim sredstvima i to u nevladinim organizacijama, često međunarodnog predznaka. S druge strane, Most ne vidi niti izravnu društvenu korist u izobrazbi novih stručnjaka u području roda. Jednakost u pravima muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj dobro je definirana važećim pravnim aktima, te se tragični propusti u tom segmentu (na čijoj minimizaciji treba svakako raditi) u značajnijoj mjeri svode na neprovođenje zakona radi nefunkcionalnoga pravosuđa.
Uvođenje ovog studija od kojih bi društvo nazivno trebalo imati koristi po pitanju smanjenja diskriminacije na temelju roda, a pretpostavljamo mahom žena, karakterno već u pokušaju neodoljivo podsjeća na ratifikaciju Istanbulske konvencije koja se nudila kao ultimativno rješenje za problem nasilja na ženama, dok se s druge strane pokazala bolno nefunkcionalnom te u praksi poligonom za istakanje proračunskog novca na ime nevladinih organizacija u najmanju ruku upitnog karaktera. Rodna teorija nastoji drugačijim povijesnim kontekstima pridodati moderno i seksualnom revolucijom nadahnuto tumačenje tzv. rodnih odnosa koji kao takvi nisu postojali do prije nekoliko desetljeća ljudske povijesti.
Suptilnost koja se nalazi iza Rodne teorije promiče izravan sukob muškaraca i žena kao i povijesni revanšizam prema kojima se prema povijesnom pregledu Rodne povijesti potlačenima i kroz povijest progonjenima predstavljaju isključivo žene. Ovaj po opstanak civilizacije i našeg naroda opasan koncept alijenacije muškog spola naspram ženskog, ali i spola kao takvog, dokazano stvara društvo kaosa i konfuzije. Obrazovanje jest jedan od temeljnih stupova civiliziranog društva. Dostupnost javnog obrazovanja te posljedična jednakost prilika za sve u Hrvatskoj vrijednost je sama po sebi, te ju kao takvu treba njegovati. Međutim, sa stajališta ishoda te implicitnih vrijednosti obrazovanja, Most drži da „Rodni studiji” ne nose dodanu vrijednost hrvatskom društvu te još jednom poziva na razboritost kod donošenja konačne odluke o uvođenju, smatraju u MOST – u.