U ovotjednoj suradnji durbovnikneta i časopisa Maslinar.com donosimo člank o temeljima maslinarstva te sve o zaštiti maslina u devetnaestom stoljeću.
Povjesničar Maslinara Željko Krnčević otišao je za ovaj broj u arhive iz devetnaestog stoljeća i otkrio kako su se masline tada štitile.
Po suvomvrimenu
Valja odrizati sve grančice bolesne, ali se ova radnja s velikom pomljom i pažnjom uraditi ima na suvom samo vrimenu
S jednog masliništa na drugo
Cervich ovaj kad se u jednom masliništuugnjizdiridko ga ostavlja, vech s’ jednog masliništa na drugo prilazi
Ne trpi kiše
Mokrotunemoxe da terpi, i kad navale kiše, navlastito polavi, onda pobigne i sakrije se u pukotinam stabla
“Dragi moji maslinari. Mi i dalje u koroni, masline spremno čekaju berbu, negdje je bolje, negdje lošije, kao i uvijek. Borimo se s koronom, pa sad znamo kako je našim maslinama koje se tisućljećima nose s raznim napastima. Baš kao i mi. Uz našu pomoć i pomoć struke ipak se iz godine u godinu polako stvari poboljšavaju. No, borba traje odavna. Usmenom predajom se zasigurno prenosilo niz savjeta o svemu pa tako i o uzgoju maslina. I pisalo se, naravno. Gdjekoji nam je zapis i ostao.
Brojni savjeti
Ovaj put tamo neke daleke, godine 1840. Upravo zbog svega navedenog, dozvolite mi da vam ovaj put donesem cijeli dokument prepisan izvornim todobnim jezikom. Mislim da vam neće biti žao izgubiti nekoliko minuta i pročitati. Pisane početke edukacije našeg stanovništva u borbi protiv maslininih nametnika. Sad se lijepo opustite, slobodno se prebacite u ono doba i poslušajte savjete od nadležnih službi.
O cervicxxukoi grize masline i njihova lišcha i o načinu tamanjena njegova
Cervicha ovoga u Dalmacii ove prošaste godine na našu xalost svi su poznali, jer nam stabla maslična s grizkanjem lišća upropasi, i masline sve izgrize, te ove pervovrimena padoše i usahnše. Isti se cervichjiš s početkom ovog stolicha pojavio u Lukeškoj zemlji u Talii, gdi su masline, zbog umitnosti s’ kojom se oko njih postupa, u puno boljem stanju ; a ulje na puno boljoj cini nego li je kod nas. I buduchi je isti cervich štetu veliku tamošnjim pribivaocima pričinio, tako umni Taljani stanu misliti na način kako bi štetnu xivotinju ovu utamanili, i masine svoje od nje oprostili. Stazu što su oni znašli da je najpristupnia za utamanjenje tih cervichah, kazati chuovdi kad pervo opišem rod i plpdjenje njihovo.
Cervichi su ovi dvogubog roda; jedni su bili, drugi cerni. Ovi se cervichivruchinom plode, i kad je najvechavruchina, onda najvišu štetu masličnimstablima pričinjavaju, jer zelene listiche i mlade masline grizu i upropaschuju. Kako zaladice nastanu prestanu grizkati i jajca svoja u pukotinamstablla i u travi i izrašchenju okolo stabalah sakriju, pa cerknu (pokrepaju). Ovim jajcima najvecha naša studen ništa nauditi nemoxe, i svaki se onaj vara koi misli, da che zima, snig i led cerviche ove utamaniti – ; za ovo se hoche sama ruka covičanska.
Škodljiva vlaga
Cervich ovaj kad se u jednom masliništuugnjizdiridko ga ostavlja, vech s’ jednog masliništa na drugo prilazi; tako se jako plodi, da za malo vrimena obuzme čitavo stablo, lischa njegova izgrize, i do propasti i osušenja dovede. Manje napada na divlju maslinu, a najviše na pitomu domachu, i to zbog sladkog njezinog ploda. Mokrotunemoxe da terpi, i kad navale kiše, navlastito polavi, onda pobigne i sakrije se u pukotinam stabla, i izagje tek onda kad se stablo osuši. Opazilo se i to, da pobigne kako se nebo naoblači, i prilika se od kiše ukaxe. Iz ovoga se vidi da mu je vruchina i suša probitačna i potribita, a ladnocha i vlaga škodljiva.
Način, s’ koim se cervichovaj iztribiti i utamaniti moxe, stoi u našoj ruci, i sastoi se u čišchenju. Ali čischenje ovo triba da bude razumno priduzeto, i nastavljeno s postojanstvom, bez straha da se s tim stablu nauditi moxe. Triba dakle odizati grane i grančice sve kojih su lišća od cervicha izgrizena ; odrizativelju s’ alatom, ne keršiti rukama, jer je keršenje za stablo odvech štetno. Riz ovaj valja nastaviti za više godinah, i tek onda pristati kad se stablo od cervicha oslobodi, a to je onda, kad lišcha njegova nebudu više izgrizena. Iskustvom se pokazalo, da se korist ovog postupanja odmah perve godine opazi, a oslobodjenje čitavog masliništaslidiposli tri, ili četiri godine pomnjivog čišchenja. Vrime za to zgodno jeste s koncem zime, pervo negoli perve toplote zrake razviju čauricucervicha ovoga, dakle s početkom misecaoxujka (marča). Perve godine netribaštediti grane, vech ih sichi dobro osobito ako su puno ištechene. I buduchi je bolest ova najvecha po verhovima stabla, jer su lischa po verhumladja i mekša, zato valja s’ verhazapočeti i stablo kao okruniti i znatno ga poniziti.
Odrizati grančice
Posli toga valja odrizati sve grančice bolesne, ali se ova radnja s velikom pomljom i paxnjom uraditi ima na suvom samo vrimenu. S rizom ujedno mora se očistiti stablo i grane sve od suvadi i svakog prirascha, jer pod ovim priraschemcervich jaja svoja krije. Potribito je namahodsičene grančice sa drugim sitnexomizpod stabla udaljiti, i iz masliništa i vinograda izniti, jer se opazilo, da je iz tih isičenih i bolesnih grančicahmloštvocervichah izlazilo i opet traxilomasličnodervo, kako bi se u istome ugnjizdilo na novo. Posli ovoga moramo se starati, da s pristojnom radnjom i njegom podpomognemo stabla oslabljena, da ih t. j. zagjubrimo (zagnojimo); i u vrime pristojno kopamo i obkopavamo: samo triba motriti (…) radnja ova nigda u lito s vruchinomnečini.
Evo dakle Dalmatinska bracho prosta staza i način za izbaviti se o muklog ovog neprijatelja, koi nas je ove godine gotovo u cerno zavio. Sloxno dakle prionimo sa svim našim silama osloboditi se ove nesriche, koja bi nas s’ vrimenom do štapa dovela; jer dokazivanja su izlišna da ufanje naše najviše u blagoslovljenoj maslini počiva, u maslini, koja je praoce i oce naše u imuchstvuizderxala, i sve zgrade, cerkve, i kuche naše plodom svoim sagradila. Sloxno dakle bracho svi s’ početkom iduchegprolicha na posao. Gospoda posidovateljizemaljah neka prisnjače, a dobri poslušni naši texaci neka primeru njihovome slide. Najpačeneka gospoda redovnici naši, i popi, i fratri, i kalugjeri, nastavljaju puk naš u korisnom ovom poslovanju, i neka mu pripovidaju i tumače prosti ovi način, i s’ oltara boxjeg, i na svakom mistu i sastanku. Jer ako se samo svi sloxno budemo načina ovog priderxati, ufano se nadati moxemo, da che nam namira za rukom pochi, i da chemo se od xalosnepotribe osloboditi; a drugčije zaludu chemopomoch od drugih izgledati, jer sam GOSPODIN BOG veli, pomozi sam sebe, pak chu ti i ja pomochi.
Eto dragi čitaoče, nadam se da si se uživio u ovaj tekst, vremeplovom maslinarskim se teleportirao u ono doba. Osjetio duh vremena i poziv na zajedništvo u uklanjanju pošasti. Tako nam je i danas. Uživajte u svojim maslinama koje nam upravo ovih dana vraćaju za naše slatke trude koje uložismo. Uživajte i čuvajte se.
sponzorirani članak, IZVOR: Maslinar.com
