U suradnji portala dubrovniknet.hr i časopisa Maslinar u ovomtjednom izdanju donosimo: Stručnjaci kažu da gliste toliko intenzivno miješaju tlo, da se kroz nekoliko godina strojna obrada tla može zaboraviti.
Zreli gnoj
Znak da je završen proces sazrijevanja gnoja je tamna boja i jednoličnost mase u kojoj se više ne mogu razabrati komina, slama, gnoj ili drugi biljni materijal
Bez dodira
Masa za kompostiranje mora biti u direktnom dodiru sa zemljom, što znači da podloga ne smije biti od plastike, željeza ili pak od betona
Pažljivo s glistama
Gliste ugibaju od nekontrolirane strojne obrade tla, ali i u slučajevima kada se vlažnost tla smanji na ispod 20 posto vode
Kako se tlo u ekološkim maslinicima ne gnoji mineralnim gnojivima i zemlja ne tretira kemijskim sredstvima, ono je rahlo, što mu omogućava dobar vodozračni režim koji pogoduje životu glistama, tako da nakon nekoliko godina motika nije ni potrebna.
U masliniku, koji se obrađuje na prirodno prihvatljiv način, najveći je trošak fizički rad maslinara, ali ako se radi o vitalnim umirovljenicima, intelektualcima i radnicima iz grada koji «vikenduju» u svome masliniku, onda to oni mogu obavljati rekreativno, gdje će višak fizičke energije i psihički umor najlakše osloboditi radom u masliniku.
Razmjena energije
Tako se radom u masliniku vrši razmjena energije, ostavlja se negativna energija koju smo akumulirali svakodnevnim stresnim životom, a iz maslinika uzimamo pozitivnu energiju, koju su masline prikupile iz tla i od sunca.
Ovdje još moramo naglasiti da kod zalijevanja – navodnjavanja maslina treba koristiti sistem odstajale vode iz bazena i to tik uz stablo, a vrlo je štetno zalijevati kišnim načinom, kloriranom vodom iz vodovoda.
Kada govorimo o kvaliteti, odnosno o plodnosti tla u masliniku, često čujemo podatak o brojnosti gujavica – glista na određenom prostoru, koje pridonose da se u tlu razgrađuju mikrobiološka hranjiva i mikroelementi, poboljšava strukturna stabilnost, sposobnost reguliranja – zadržavanja vlažnosti. One miješaju slojeve tla iznoseći sirovu masu na površinu, a unose organsku tvar među korijenje, poboljšavaju mikrobiološku aktivnost i procjeđuju vodu, te potpomažu rast korijenovog sustava kopajući vertikalne kanale, kroz koje korijen masline lakše prodire u dubinu tražeći biljna hranjiva.
Mnogi dobri poznavatelji obrade tla smatraju da gliste toliko intenzivno miješaju tlo, da se kroz nekoliko godina jednostavno obrada tla s strojevima može zaboraviti.
Obrada tla bilo da se radi o motici ili motokultivatoru pripada najagresivnijim aktivnostima maslinara koji štetno djeluje na biološku ravnotežu tla. Jedna od velikih pogrešaka jest hodanje po masliniku poslije kiše i zbijanja tla, tada se stvaraju nepovoljni životni uvjeti, posebno za gliste, a smanjivanje njihovog broja loše utječe na plodnost tla. Gliste ugibaju od nekontrolirane strojne obrade tla, ali i u slučajevima kada se vlažnost tla smanji na ispod 20 posto vode, one se tijekom ljeta nalaze u stanju mirovanja, a razvoj glista odvija se u našim maslinicima za vrijeme jeseni i proljeća. Najbolje im odgovara tlo s pH faktorom što bliže neutralnom, a već ispod 5 gliste ugibaju kao i kad se tlo tretira jakim insekticidima i tvrdim mineralnim gnojivima.
Prirodno gnojivo se sastoji od čvrstog stajskog gnojiva od stoke sitnog zuba, pomiješanih sa slamom, kominom masline i grožđa, travom, zelenim biljem, kuhinjskim i vrtnim otpadom, a sve to skupa ostavljeno određeno vrijeme da fermentira.
Mikroorganizmi
Tijekom razgradnje komine i otpada, posebno zahvaljujući djelovanju mikroorganizama, ali i našoj brizi da osiguramo konstantnu vlažnost i strukturu materijala, kako bi olakšali rad mikroorganizmima na humanizaciji komine. Mikroorganizmi su glavni čimbenici transformacije organske tvari, a u tom radu imaju pomoć u prisustvu dušika, ugljika, fosfora i kalija, ali posebno je važan odnos dušika i ugljika koji bi trebao biti 25 posto ugljika na 1 posto dušika. Tvari koje su bogate ugljikom su šećer, škrob, celuloza koja je pohranjena u piljevini biokompostera, a dušikom su bogati proteini, odnosno stajski gnoj.
Poseban značaj za brzinu i kvalitetu procesa fermentacije ima prozračnost mase, koja se postiže dodavanjem slame, ali i postavljanjem cijevi za drenažu, čime ćemo stvoriti umjetne kanale za cirkulaciju zraka.
Da bismo smanjili štetne tvari u gnoju, dozrijevanje istog treba trajati koliko je potrebno, odnosno znak da je završen proces sazrijevanja je tamna boja i jednoličnost mase u kojoj se više ne mogu razabrati komina, slama, gnoj ili drugi biljni materijal.
Kompost koje se može pripremiti na više načina od kuhinjskog otpada s grančicama, do maslinarskog komposta i drugih vrsta prirodnih biljnih ostataka.
U seoskom domaćinstvu četveročlana obitelj stvara godišnje u prosjeku 250 kg prehrambenih organskih otpadaka, a ako se ovoj masi nadoda biljni otpad, tada sa sigurnošću možemo reći da ova obitelj može proizvesti tijekom godine tisuću kilograma organskog gnojiva. U ovom slučaju oponašamo prirodu, naime, ljudi su od davnina nekoristan otpad pretvarali u korisno gnojivo, koje su ponovno vraćali u zemlju. To je ustvari najprirodniji, ali i najprihvatljiviji način zbrinjavanja ostataka od ploda masline, kada te ostatke pretvaramo u vrijedne organske tvari koje poboljšavaju i povećavaju mikrobiološku strukturu tla, te naš maslinik obogaćuju prirodnim hranjivim sastojcima.
Kvalitetan humus
Tijekom pripravljanja komposta moramo obratiti pozornost na nekoliko čimbenika, koji će nam olakšati proizvodnju kvalitetnog humusa. Masa za kompostiranje mora biti u direktnom dodiru sa zemljom, što znači da podloga ne smije biti od plastike, željeza ili pak od betona, ovo iz jednostavnog razloga što mikroorganizmi iz tla moraju imati nesmetan prolaz do kompostišta, ali i radi prozračnosti donjeg sloja i prirodnog oticanja vlage.
Za uspješnu razgradnju otpada moramo masu održavati umjereno vlažnom, naime višak vlage usporava razgradnju, a da bi održavali potrebnu temperaturu moramo gornji sloj komposta pokriti zemljom. Na dno stoga ili mase koju želimo kompostirati moramo staviti krupniji otpad, kao što su grane, grančice, pruće, tanko drvo i slično, naravno radi prozračnosti, a isto tako pokošenu travu ili neki drugi zbijeni otpad ne smijemo stavljati u debljem sloju od 5 – 10 centimetara, (obvezno je treba prosušiti) kako se ne bi uspljesnivilo. Kada pak kompostiramo kuhinjski i vrtni otpad obvezno je nakon svakih desetak centimetara debljine otpada staviti isto toliki sloj zemlje, zrelog humusa ili stajskog gnoja, kako bismo ubrzali razgradnju. Ni u kojem slučaju ne smijemo u kompost bacati meso, kosti, ribu, ostatke kuhanog jela i slično, kako ne bismo privukli životinje u naš kompostnjak.
Mahunarke
Ispod maslina valja sijati mahunarke (grahorka, grah, slanutak, leća, kokotac, grašak, djeteline, grahorice, bob) koje tlo obogaćuju dušikom, jednim od tri najvažnija hranjiva elementa. Odlučujuću ulogu u transformaciji dušika imaju mikroorganizmi, koji žive u simbiozi s korijenjem svih mahunarki, unutar dušičnih čvorića korijena. Oni maslini daju dušik, a u zamjenu primaju ugljikohidrate. Nakon što mahunarke uvenu, raspadanjem obogaćuju tlo dušikom dostupnim korijenu masline.
Prijatelji tla u masliniku
humus, biljke s prozračnim korijenom, vapno, umjerena toplina, prozračnost tla i stalna vlaga
Korisni stanovnici tla
crvi, gliste i gujavice, bubamare, mravi, uholaže,, puževi, gusjenice, bakterije i gljivice.
Neprijatelji tla
Izravna sunčeva svjetlost i povećana toplina, suša, dugotrajne kiše i nematode
Priredio Sinaj Bulimbašić
