Marko Giljača kandidat je za župana stranke Srđ je Grad, Možemo! i Nove ljevice. U proteklom razdoblju u Županijskoj skupštini istaknuo se borbom za smanjenje obuhvata golf resorta na Srđu sa 310 na 150 ha, za reviziju Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, a sudjelovao je aktivno u raspravama o brojnim drugim temama. Program kojim se biračima predstavio podijeljen je u tri osnovne grupe pod nazivom Zeleni plan, Plavi dogovor i Crveni odgovor, a odnosi se na ravnomjeran razvoj županije od Grad i okolnih općina do otoka i doline Neretve.
Što je to zeleni plan?
-To je program razvoja Županije kroz energetsku i prehrambenu samodostatnost, očuvanje kvalitete zraka, vode, mora i tla, smanjenje ekološkog otiska u skladu sa europskim smjernicama i ciljevima, snažnoj orijentaciji prema ekološkom uzgoju hrane, vlastitim sortama sjemene i primjena politike “od polja/mora do stola”. Osim toga uključuje i zelenu javnu nabavu od lokalnih dobavljača, poticanje zelenog i plavog poduzetništva, poduzetništva razvijenog na ponovnoj upotrebi sirovina dobivenih recikliranjem i kvalitetnim sustavom kružnog gospodarstva i upravljanja otpadom, kao i povećanju otpornosti na buduće izazove klimatskih promjena i mogućih kriznih situacija… Ovo su politike koje trebaju postati načelo, točka preokreta i novi smjer razvoj Dubrovačko – neretvanske županije, kojem je prvi korak donošenje Deklaracije o eko županiji.
Što je to Plavi dogovor?
–Mi vidimo novi zamah za razvoj Županije u kvalitetnom upravljanju javnim pomorskim dobrom i svim pitanjima koja su povezana s morem. Stoga smatramo da je potrebno osnovati novi Upravni odjel za more i otoke, koji će se brinuti svim problemima brodskih linija, luka, komunalnih lučica, vezovima, upisom granice javnog pomorskog dobra, koncesijama i često zanemarenim i zaboravljenim djelom našeg gospodarstva – pomorstvom. Imamo tradiciju, ljude i znanje za pokretanje plave revolucije u našoj Županiji, ali treba sjesti i razgovarati s našim pomorcima, brodograditeljima, ribarima, menadžerima u pomorstvu. Kao što treba sjesti i razgovarati s ljudima koji trebaju rješenje za uređene stalne vezove, koji traže jednaku šansu za stanovnike otoka uvođenjem kvalitetnih brodskih linija. Važno je objediniti ovu tematiku u jedan županijski odjel koji će imati cjelokupnu sliku pred sobom i omogućiti kvalitetnije i brže rješavanje problema i poticanje razvojnih projekata.
Na što odgovara Crveni odgovor?
–On traži hitno rješavanje problema koji nam vise kao mač nad glavom, prvenstveno u zdravstvu i gospodarenju otpadom. Trebamo novi sustav gospodarenja otpadom, koji će pozvati na odgovornost sve jedinice lokalne samouprave i jasno postaviti cilj prema razdvajanju, recikliranju i ponovnoj uporabi barem 50 % otpada. S druge strane, Županija treba preuzeti ostatak nerazvrstanog otpada i prema planu Otoci bez otpada – Županija bez odlagališta, sav otpad zbrinuti prema najsuvremenijim tehnologijama koje postoje u svijetu, pretvorivši ga u potpunosti u energiju i sirovinu za razvoj daljnje proizvodnje.
Što smatrate najvećim neuspjesima dosadašnje županijske vlasti?
–Tvrdoglavo guranje projekata koji su, poput Centra za gospodarenje otpadom na Lučinom razdolju, koji je iznimno opasan i ekološki i ekonomski. Pritom odbijaju čuti sve argumente javnosti, i građana i struke!? Na ozbiljne dokaze, poput geodetskog elaborata u kojem smo dokazali da je trasiranje napravljeno izvan obuhvata Centra, župan Dobroslavić i dalje šuti, iako je jasno rekao pred javnošću na Županijskoj skupštini „dokažite pa će biti posljedica“. Mi smo dokazali, a on i dalje šuti i mete pod tapit temu koja mu je neugodna. Isto je sa svim problemima na koje upozoravaju građani, a koje stalno ignorira i prešućuje.
Također, brojni veliki projekti su puni grešaka koje čine i uporno brane županijski pročelnici i ravnatelji društava. Prisjetimo se ravnatelja ŽUC-a koji je, nakon što sam za govornicom Županijske skupštine razotkrio da je ishodio građevinsku dozvolu za najveći projekt u cestogradnji na trasi Korčula – Račišće bez kompletne dokumentacije, to tek tada priznao pred javnošću. I onda je još najavio dopunu!? Pa dopunjuje se zahtjev, a izdana dozvola, bez dokumentacije, se poništava. I tako ima niz primjera.
Kako biste Vi riješili te probleme, koje vidite u županijskoj upravi?
-Rješenje za ove probleme je vrlo jasno: treba poštovati građane i raditi, a ne čekati da projekti padnu s državne razine i onda tražiti gdje bismo ih mogli primijeniti. Županija treba postati politički akter koji će pokretati inicijative prema državnoj razini, istovremeno u dogovoru s općinama i gradovima pripremati projekte koji su nastali na osnovi dijaloga s građanima. Treba slušati i čuti što muči građane i sve raspoložive kapacitete staviti u njihovu službu. Znamo da imamo veliki broj zaposlenih, napravimo reorganizaciju tako da svi koji su sad nedovoljno zaposleni budu na usluzi građanima, idu po terenu, rade zajedno s udrugama, poduzetnicima i pojedincima koji imaju ideju i potrebu za stručnom pomoći. Zašto bi se naši poljoprivrednici mučili s pisanjem projekata, osmišljavanjem marketinga i lanaca prodaje, kad postoje županijske službe koje im u tome mogu pomoći i voditi cijeli posao u pravom smjeru. Tada ćemo imati i zadovoljnije građane, ali i zadovoljnije zaposlenike, jer će odmah vidjeti plodove svog rada i svrhu dolaska na posao.
Opća bolnica Dubrovnik ima problema i s dugovima i s nedostatkom liječnika i medicinskih sestara. Imate li vi u Srđ je Grad plan kako riješiti probleme dubrovačke bolnice?
-Problem zdravstvenog sustava je dugogodišnja nebriga i licemjerstvo na državnoj razini. Brojne vlade i ministri su puno pričali, a malo radili na reorganizaciji zdravstvenog sustava kako bi postao funkcionalniji i pružao i bolju uslugu građanima i bolje uvjete rada svim zaposlenicima. Županija je pritom bila tek promatrač koji transferira sredstva s državne razine i bavi se kadroviranjem. Ono što je ključno je osigurati bolje uvjete rada, specijalizacije i uvjete rješavanja osnovnih ljudskih potreba, poput stanovanja svim zaposlenicima, kako bi se dobio još kvalitetniji kadar koji će biti na raspolaganju korisnicima. Pritom treba biti glasan u zahtjevima prema nacionalnoj razini, jer je nedopustivo da bolnica kontinuirano generira dugove, nema dovoljno novaca za osnovna sredstva za rad i lijekove, a liječnici i medicinsko osoblje su preopterećeni i jedva stižu pružiti kvalitetnu uslugu. Naravno da je potrebno i revidirati sve troškove bolnice i cijelog sustava, kako bi se postojeći financijski, ali i ljudski kapaciteti bolje iskoristili. Priliku vidimo i u razvoju usluga zdravstvenog turizma, kroz koje se mogu osigurati dodatni prihodi i poboljšati standard usluga građanima, ali i prihoda svih zaposlenika.
Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje problematičan je, Malostonski školjkari boje se da bi takav centar na ovoj lokaciji mogao trajno zagaditi more i uništiti proizvodnju mušula i kamenica. Osim toga vi (Srđevci) prigovarate kako je tehnologije na kojoj se bazira zastarjela. Eto dokazali ste i da je trasiranje podzemnih voda odrađeno izvan obuhvata Centra. Ukoliko dođete na vlast kako ćete riješiti pitanje gospodarenja otpadom?
-Planirani centar na Lučinom razdolju je velika tvrdoglava pogreška aktualne vlasti. Kada se uvode nove tehnologije, potrebno je uzeti u obzir sve činjenice pa i tu da ne postoji vodonepropusna podloga u našoj županiji i da je nemoguće osigurati da procjedne vode ne završe u podzemnim vodenim tokovima. Sadašnji projekt je planiran s tehnologijom koja nije primjerena terenu na kojem se nalazi i tempirana je ekološka bomba usred Dubrovačkog primorja i u neposrednoj blizini iznimno vrijednog područja Malostonskog zaljeva. Stoga je i najmanji rizik zagađenja i uništavanja stoljetne tradicije školjkarstva neprihvatljiv.
Proučavajući svjetske trendove i najsuvremenije tehnologije zbrinjavanja otpada, smatramo da je najbolje postojeće rješenje plazmeno rasplinjavanje. Riječ je o tehnologije koja se posljednjih 20 godina primjenjuje najviše u Japanu, SAD-u i Kanadi, a u posljednje vrijeme se razvija i gradi u Indiji, Maleziji… koja osigurava potpuno rješavanje pitanja otpada, bez potrebe za odlagalištima.
Nakon što u općinama i gradovima postignemo ciljanu stopu od 50 % razvrstavanja i recikliranja, ostatak, koji u našoj županiji iznosi oko 30 tisuća tona, godišnje bismo vozili u jedno takvo postrojenje, koje bi moglo biti i na Lučinom razdolju, ali i na bilo kojoj drugoj lokaciji koju odredimo.
Prije 15 godina predstavnici Zagreba, Istarske i Splitsko-dalmatinske županije posjetili su postrojenje u japanskim gradovima Mihami-Mitaki, koji radi od 2002. i dnevno obradi 22 tone komunalnog otpada i zamuljenih otpadnih voda, te postrojenje u Utashinaiju, gdje se od 2003. dnevno obrađuje 80 tona komunalnog otpada. Naravno, naša županija nije ni čula za tu mogućnost.
Riječ je o tehnologiji koja usitnjeni komunalni otpad unosi u reaktor s plazmenim bakljama, gdje zbog visoke temperature dolazi do razlaganja organskih tvari i taljenja onih anorganskih. Ionizacijom se stvara sintetički plin koji postaje energent s kojim proizvodimo el. energiju i stvaramo dobit postrojenju. Anorganske tvari se nakon taljenja vitrificiraju i dobijemo kameno staklo i slitinu metala koje možemo koristiti kao građevni materijal. Cijeli sustav je zatvoren bez ispušnih plinova, a obradi se i iskoristi više od 99% otpada.
Cijena ove tehnologije prema izračunima nastalim nakon posjeta japanskim postrojenima je manja nego cijena MBO tehnologije koja je predviđena na Lučinom razdolju. Pritom bismo imali manje troškove komunalnih društava, slijedom toga i građani i gospodarstvo bi imali manje račune za otpad, a postali bismo i prva županija bez odlagališta. U istom pogonu mogli bismo s vremenom preraditi i sanirati postojeća odlagališta, puno efikasnije nego prekrivanjem folijama i zatrpavanjem zemljom.
Policentrični pristup gospodarenju otpadom podrazumijevao bi više centara za sortiranje na ključnim pozicijama u Županiji i poseban tretman otoka, poput Mljeta i Lastova, koji bi mogli primijeniti istu tehnologiju u puno manjim postrojenjima. Ako znamo da veliki bolnički i istraživački sustavi u Europi primjenjuju ovu tehnologiju za posebne vrste otpada, a riječ je o manjim količinama i kapacitetima. Na primjer, Lastovo koje godišnje proizvede ukupno 350 tona otpada, moglo bi imati jedan takav manji plazmeni sustav, a sama ušteda na prijevozu bi omogućila financiranje istoga. Time bismo omogućili i drugi dio našeg policentričnog sustava koji smo nazvali Otoci bez otpada.
Trebamo se samo osloniti na mudrost generacija čija djela baštinimo u Dubrovniku, koji je uvijek dovodio najizvrsnije majstore svoga doba i primjenjivao najsuvremenije tehnologije svog vremena. Sjetimo se samo poduhvata s dovođenjem pitke vode iz Šumeta, za što je angažiran Onofrio della Cava, što je bilo iznimno dostignuće tog vremena. Zato se ne smijemo zadovoljiti tehnologijama prošlosti, već izaberimo najbolje za naš okoliš i kvalitetu života koju želimo ostaviti generacijama iza nas.
Dosta ste pozornosti u kampanji dali otocima, što smatrate da su glavni problemi otočana i kako biste ih Vi da osvojite vlast rješavali?
-Naša zadaća je osigurati jednaku priliku i kvalitetu života za sve stanovnike Dubrovačko – neretvanske županije. Stoga je prioritet osigurati kvalitetnu prometnu povezanost, uvođenjem novih brzih brodskih linija i kontinuiranim ulaganjem u podizanje kvalitete postojećih. Treba njegovati i čuvati posebnost otočkog života, ali im osigurati i samoodrživost te omogućiti daljnji gospodarski razvoj, kroz poticajne programe kojim će im se pojednostaviti sve procedure i omogućiti pomoć u razvijanju projekata, bilo stručna ili financijska. Otoci su naše bogatstvo, koje trebamo pravilno vrednovati i shvatiti da je svako ulaganje u otoke ujedno i ulaganje u njihovo očuvanje za buduće generacije.
