Luka Krmić iz Komina dobitnik je Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji, dok su u momčadskoj konkurenciji dobitnici prestižnog priznanja za spašavanje na moru Niko Peršić iz Rijeke i Andrija Dević iz Sukošana, otkriveno je na konferenciji za novinare Sindikata pomoraca Hrvatske.
Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2023. bilo je nominirano šest (6) poduhvata spašavanja ljudi i imovine – po tri (3) u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji.
Dobitnik Plave vrpce Vjesnika 2023. u pojedinačnoj konkurenciji je drugi časnik palube Luka Krmić (33) iz Komina.
On je ploveći na nizozemskom trgovačkom brodu Resstborg u Meksičkom zaljevu 8. ožujka 2023. najprije usred noći uočio brodicu sa 16 kubanskih migranata, a potom je uspješno rukovodio njihovim spašavanjem. Krmić je bio sam u gvardiji na zapovjednom mostu kad je u tri sata na udaljenosti od pet milja uočio signalno svjetlo s nepoznatog plovila. Odlučio je provjeriti o čemu se radi, a probudio je i kapetanicu Resstborga, pedantnu 45-godišnju Nizozemku s 20 godina plovidbenog staža.
“Kad smo se nepoznatom plovili približili na oko milju udaljenosti uočili smo da je riječ o ljudima u nevolji, koji su mahali i vikali tražeći pomoć. U trošnoj drvenoj brodici od devet metara bile su tri žene i 13 muškaraca, u dobi od 25 do 60 godina, koji su već 10 dana plutali Meksičkim zaljevom. Svjetlosne signale davali su ručnom baterijskom svjetiljkom. More je bilo mirno, ali najavljivan je skori dolazak nevremena. Stupili smo u kontakt s američkom Obalnom stražom koja nas je zadužila da spasimo te nevoljnike, pored kojih je prethodno prošlo nekoliko brodova. U tom trenutku nalazili smo se 230 milja od obale američke savezne države Lujzijane” ispričao je Krmić.
Nakon što se 170 metara dugačak teretni brod pažljivo približio trošnoj brodici, koja je potom pomoću konopa privučena uz njegov lijevi bok, svih 16 migranata sretno se po brodskoj skali popelo na palubu. Akcijom spašavanja koja je trajala od 3,15 do 4,50 sati je uspješno rukovodio Krmić. Posada je iznemoglim migrantima pružila potrebnu pomoć i okrjepu, a Luka i vođa palube dezinficirali su rane nekolicini lakše ozlijeđenih Kubanaca. Migrante je nešto kasnije preuzela Obalna straža SAD – a, koja je pismeno zahvalila posadi Resstborga na uspješno odrađenoj akciji spašavanja 16 kubanskih državljana.
U pojedinačnoj konkurenciji nominirani su bili i:
Dubrovački umirovljeni dočasnik Hrvatske ratne mornarice Dominko Radić (68) je 7. siječnja 2023. spasio mladi španjolski par koji je penjući se po kamenju s vanjske strane dubrovačkih zidina pao u more s visine od oko šest metara na predjelu prva Buža. Djevojka je pala između dvije stijene u moru, u Škrip, a Radić joj je prišao tako što se pramcem svoje barke popeo na kamen u moru. U spašavanju mu je pomogao jedan vatrogasac, koji je ranije stigao do Španjolke te ju je pridržavao u moru. Nakon što je pothlađenu djevojku i vatrogasca prevezao do Gradske luke gdje je već čekalo vozilo hitne pomoći, Radić se vratio po mladog Španjolca te je i njega izbavio iz nevolje, odnosno izvukao iz mora.
Dominko je 25. rujna ove godine spasio i dvojicu stranih kajakaša iz olujnog mora ispred Dubrovnika. Ovaj hrabri gospar dosad je spasio 23 osobe, i kaže da će to činiti dokle god bude mogao, a za spašavanje kupača iz olujnog mora dobio je Plavu vrpcu Vjesnika 2005. godine.
Kapetan Marijan Tibljaš (44 ) iz Rijeke zapovijedajući britanskim kontejnerskim brodom Port vila chief spasio je australskog jedriličara s havarirane 6,50 metara dugačke jedrilice, 450 milja sjeverozapadno od Novog Zelenda. To nije bilo lagano učiniti s 200 metara dugačkim brodom, zbog dosta mrtvog mora nakon što je tim područjem prošao ciklon. Nakon što su on i posada spasili Australca, Tibljaš je rekao: “Nismo spasili princa, već običnog čovjeka, ali svaki ljudski život je jednako vrijedan”.
Dobitnici Plave vrpce Vjesnika 2023. u momčadskoj konkurenciji su Niko Peršić (40) iz Rijeke i Andrija Dević (41) iz Sukošana, koji su ploveći u svojstvu kormilara na talijanskom istraživačkom brodu ledolomcu Laura Bassi iskazali veliku stručnost, požrtvovnost, odlučnost, hrabrost i snalažljivost prilikom spašavanja 92 migranata u Jonskom moru, 19. studenog 2022.
Laura Bassi je plovila iz Trsta prema talijanskoj istraživačkoj bazi na Antarktici, a među 20 članova posade pod zapovjedništvom iskusnog tršćanskog kapetana Franka Sedmaka bila su i dvojica spomenutih iskusnih hrvatskih pomoraca. Spomenutog dana u 2,30 sati dok su plovili Egejskim morem na Lauri Bassi su zaprimili poziv grčke službe za traganje i spašavanje na moru koja je tražila od Sedmaka da spasi stotinjak migranata natiskanih na 15 – metarskoj jedrilici, udaljenoj 17 milja od talijanskog broda.
Laura Bassi je dva sata kasnije doplovila do jedrilice s migrantima, koju je nakon svanuća uzela u tegalj. Vremenski uvjeti su bili loši, pretrpana jedrilica je opasno posrtala na valovima od tri metra. Sedmak je odustao od tegljenja te naredio da se u more spusti 5,50 metara dugačak radni čamac s jet pogonom, u kojem su u tu opasnu akciju spašavanja krenuli Niko Peršić i treći časnik palube Alesio Andreani. Dogovoreno je da njih dvojica s oko 50 metara udaljene jedrilice dovoze migrante čamcem pod brod, koji će se onda po pilotskim ljestvama popeti na brod. Prvo se je krenulo sa spašavanjem djece, po petero, koju je odlučni Niko prihvaćao s jedrilice, a potom dovozio pod brod, gdje ih je snažni Andrija vezao uz sebe te pilotskim ljestvama nosio na palubu.
“Stariju djecu budno sam čuvao dok su se ispred mene penjala na brod. Bili su izmoreni, slabi i prestrašeni, pa sam morao paziti da im se nešto loše ne dogodi, s obzirom na to da se radilo o visini od devet metara,” ispričao je stasiti Dević, koji plovi već 21 godinu.
Opasni način spašavanja pokazao se već u samom začetku opasnim i sporim, pa je odlučeno da čamac s Nikom i Alesiom te migrantima u njemu posada diže na palubu pomoću brodske dizalice dok svi ne budu spašeni. Učinjeno je to 16 puta u skoro četiri sata dugoj dramatičnoj akciji spašavanja 23 djece, 20 žena i 49 muškaraca.
“Ti psihički i fizički iscrpljeni ljudi su bili nagurani na uskoj palubi jedrilice, jer je potpalublje bilo poplavljeno. Svakog od njih sam rukama prihvatio i smjestio u čamac. To je iziskivalo popriličan napor jer su oba plovila opasno poskakivala na valovima. Kasnije sam vidio da mi je tijelo puno modrica od udaraca o bok jedrilice, ali dok spašavaš ljudske živote ne osjećaš bol,” rekao je Peršić, koji je nakon završene srednje pomorske škole iskustvo plovidbe stijecao na teretnim, ribarskim i turističkim brodovima te jahtama.
Migranti su zbrinuti na Lauri Bassi, koja je u prvim satima 21. studenog 2022. doplovila u grčku luku Kalamata, gdje su već čekale migracijske vlasti. Kapetan Franko Sedmak je na kraju rekao: “Za ovu iznimno opasnu akciju spašavanja odabrao sam najsposobnije ljude na Lauri Bassi, nevezano za njihov čin i funkciju, a među prvima na toj listi su bili Niko i Andrija”.
U momčadskoj konkurenciji nominirani su bili i:
Kapetan Ivan Vlašimsky (40) i četvorica hrvatskih članova posade broda LNG Prosperity, koji su 16./17. travnja ove godine u Sredozemnom moru, nakon poziva MRCC Malta, spasili 43 migranta nakon što su vjetar i valovi prevrnuli 15 – metarsku brodicu na kojoj su ti ljudi dan ranije isplovili iz Libije prema Italiji.
“U tom trenutku je započela borba s vremenom i valovima u kojoj su sudjelovala i četiri hrvatska člana posade: upravitelj stroja Ivo Franić, drugi časnik palube Luka Krešić, časnik elektrotehnike Teo Topić, svi iz Splita, te treći časnik palube Davor Marjanović s Brača, kako bi sve te brodolomce izvukli na naš brod. Spustili smo s palube u more sve što smo mogli, od splavi za spašavanje do kolutova i pojaseva te dodatnih konopaca. Na brod smo izvukli više od 20 ljudi, a ostali su se popeli na splav za spašavanje, a kad se more smirilo i oni su se našli na našoj palubi,” rekao je Vlašimsky, zapovjednik LNG Prosperity. Brodolomce su dan kasnije preuzele vlasti na Malti.
Desetorica vatrogasaca DVD – a Lopar s otoka Raba vođenih zapovjednikom Stanislavom Franelićem spasila su 38 putnika s turističkog broda koji se 25. rujna ove godine nasukao na hrid Vela Sika kod Lopara. Na vatrogasnoj brodici s kojom su po orkanskoj buri oko 10.30 sati isplovili u spašavanje bili su njen zapovjednik Joško Matahlija te vatrogasci Franko Matahlija, Sandro Zarzin i Nikola Škarić.
Činjenica da oni od rane mladosti poznaju hrid Vela Sika pokazala se iznimno važnom prilikom provođenja ove vrlo zahtjevne akcije. Naime, nasukanom se brodu sa zavjetrinske strane moglo prići brodicom jedino kroz tri metra širok prolaz među podvodnim hridima, a pritom je Matahlija morao paziti da se i sami ne nasuču, odnosno da ih valovi ne bace na oštre stijene. S obzirom da se turistički brod, rekli bi pomorci, nije “t’rdo” nasukao, već se pod naletima vjetra i valova sve više naginjao, prijetila je opasnost da “poklopi” vatrogasnu brodicu.
“Odjednom bi ukrcali po pet – šest putnika, redom Amerikanaca i Belgijaca, te ih prevozili do trajektne luke u Loparu. More je tako kuhalo i pjenilo da se u jednom trenutku ništa nije vidjelo pa smo nakon pet tura prebacivanja putnika nakratko prekinuli spašavanje kako bi doslovno došli do daha. Sve smo ih prevezli u sedam tura, a neki su po dolasku u Lopar od sreće što su živi – ljubili rivu”, rekao je Joško Matahlija. Vatrogasni dom u Loparu tog je dana pretvoren u “prihvatni centar” za spašene putnike s nasukanog broda, gdje su dobili okrjepu, a što je najvažnije i toplu riječ vatrogasaca. U popodnevnim satima toga dana iz Rijeke je pristigao brodski tegljač koji je odsukao turistički brod te ga doteglio u luku Lopar.
Članovi DVD – a Lopar su 13. srpnja ove godine spasili devetogodišnjeg dječaka iz spilje Medova buža, koja uz morski ulaz ima i kopneni. Naime, nakon skoka s litice u spilju, dječak se je bojao podroniti kroz potopljeni izlaz. Vatrogasac – spasioc Franko Matahlija se spustio pomoću alpinističke opreme u Medovu bužu gdje je na jednoj stijeni ugledao neozlijeđenog, ali pothlađenog i prestrašenog dječaka s kojim je zaplivao do mjesta u spilji gdje su ga ostali vatrogasci pomoću užeta izvukli na sigurno.
Svečanost dodjele priznanja 59. Plave vrpce Vjesnika održat će se u petak, 1. prosinca u u u Opatiji.
