„U književnosti nema pisaca za djecu i pisaca za odrasle. Razlika između knjiga za odrasle i knjiga za djecu može biti samo u tome da tzv. knjige za djecu koje su dobre, mogu čitati i odrasli i djeca, a knjige za odrasle mogu razumjeti samo odrasli.“
Naslućujete zašto su mi ove riječi književnog povjesničara i kritičara Antuna Barca poslužile kao uvod u popis knjiga koje vrijedi pročitati, zar ne? Točno. Sve su „dječje“, a susrela sam se s njima prvi put u odrasloj dobi. I, što reći? Svidjele su mi se!
Napomena: ovo nije rang-lista, naslove navodim onako kako mi padaju na pamet.
Nancy Farmer: Kuća škorpiona
Riječ je o distopijskom znanstvenofantastičnom romanu za mlade, s dječakom klonom kao protagonistom. Zasad još uvijek samo intrigantna i provokativna fikcija, ali… Ovo „ali“ ukazuje na veoma moguću – i to zastrašujuću! – sliku svijeta u ne tako dalekoj budućnosti. Tehnologija i znanost (s naglaskom na praktične učinke znanstvenih otkrića), društveno-politički elementi, borba za opstanak, potraga za vlastitim identitetom i samospoznajom, etička pitanja, utjecaj moći, dehumanizacija… Sve to umotano je u napetu, zanimljivu i mračnu pustolovnu priču za koju je autorica 2002. dobila National Book Award za knjige za mlade.
Nick Hornby: Tresak
Duhovit, zabavan (može li Hornby drukčije?), ali i dirljiv roman koji o krajnje ozbiljnoj temi – tinejdžerskoj trudnoći i tinejdžerskom roditeljstvu – ovaj put, za promjenu, progovara iz perspektive budućeg oca. Postoji samo jedna osoba kojoj se taj skoro šesnaestogodišnjak može obratiti; to je njegov heroj, skejter Tony Hawk čiju je autobiografiju „Hawk – Zanimanje : skejtborder“ pročitao 50-ak puta i koja mu je dosad uvijek uspijevala pomoći u donošenju važnih životnih odluka. No, može li i u ovoj situaciji (priči, kako bi to rekao sâm Sam, „jer je svačiji život priča“) zamišljeni razgovor s knjigom (i posterom njena autora!) iznjedriti pravi odgovor, dati potporu i donijeti rješenje problema? Američko knjižničarsko društvo proglasilo je „Tresak“ najboljom knjigom za mlade u 2008. g.
Jostein Gaarder: Hej! Ima li ovdje koga?
Kroz dijalog dvojice dječaka (osmogodišnjeg Zemljanina Joakima i izvanzemaljca Mike, mumbe s planeta Eljo) koji se ostvaruje izmjenjivanjem naoko jednostavnih pitanja i niza domišljatih filozofskih odgovora i objašnjenja, autor ovim inspirativnim djelom u prvom redu potiče djecu na razmišljanje, sugerira im da zadrže osjećaj strahopoštovanja prema svijetu koji ih okružuje, uči ih da ništa nije „obično“, upoznaje ih s tajnama života na Zemlji i u svemiru, a bavi se i pitanjem čovjekova položaja u svijetu. Gaarderove mudre misli, čak i izdvojene iz konteksta, izvrsna su polazna točka za razgovor. I daljnje razmišljanje i otkrivanje, naravno, ali to je onda već razgovor sa samim sobom.
Rafik Schami: Pregršt zvijezda
Dnevnik. Nadahnut svojim najdražim prijateljem, 75-ogodišnjim starcem („stric Salim“) koji je oličenje narodne mudrosti, pripovjedač priča i bajki te glavna podrška našem junaku u procesu odrastanja i sazrijevanja, četrnaestogodišnji dječak iz Damaska bilježi svoje misli, osjećaje i dojmove o obitelji, prijateljima, školi i djevojci, ali ne propušta se osvrnuti ni na političke prilike u Siriji. Ubrzo njegovi duhoviti, oštroumni zapisi prerastaju u nešto mnogo veće od pukog prisjećanja i očuvanja svakodnevnih događaja. Jer, ne kani biti pekar poput oca, nego želi postati novinar kako bi se na taj način borio protiv političkih progona, bijede, patnji, straha, nepravde… I doista, tri godine poslije, njegova hrabrost, buntovništvo i domišljatost kanaliziraju se i napokon si daju oduška kad on i njegovi prijatelji, usred nemira u rodnom gradu koji mu oduzimaju bajkovitost i šarm, pokrenu subverzivne novine. Ova knjiga dobila je nagrade u Švicarskoj, Nizozemskoj i Austriji.
Sue Townsand: Tajni dnevnik Adriana Molea (13 i ¾ god.)
Spoj adolescentske tjeskobe, ranjivosti, sjajnog humora i britkog društvenog komentara. Još jedan dnevnik, još jednog tinejdžera, o osobnom putovanju u odraslu dob kroz niz epizoda koje svjedoče o njegovu svakodnevnom suočavanju s izazovima vlastitoga tjelesnog i emocionalnog razvoja. Sučeljava se on i s obiteljskom disfunkcionalnošću, složenošću školskog života, međuljudskim odnosima, ali i s društvenim i političkim promjenama u Britaniji 80-ih godina prošlog stoljeća. Slično, a opet toliko drukčije od prethodne knjige. Briljantni prijevod Zlatka Crnkovića. Ovaj moderni klasik, prvi put objavljen 1982. g., prodao se u više od 20 milijuna primjeraka, a zajedno s ostalim knjigama iz serijala o budućem intelektualcu i priznatom pjesniku A. Moleu adaptiran je za radio, televiziju i kazalište.
Amos Oz: Iznenada u dubini šume
Kratki alegorijski roman – bajka pun arhetipskih simbola, a time i skrivenih i višeslojnih značenja. Odlikuju ga lirski ton, prevladavajuća mračna atmosfera prožeta osjećajima tuge, krivnje, samoće, srama i straha te ekscentrični, a ponekad i groteskni likovi. Ipak, zahvaljujući jednostavnom jeziku, kratkim rečenicama, polaganom ritmu pripovijedanja, razumljivoj fabuli koja teče linearno, uzrastu protagonista i svojim porukama i poukama o vrijednostima za koje se pretpostavlja da su ih odrasli trebali odavno usvojiti, namijenjen je mladim čitateljima. Ono što najviše odudara od bajki na koje smo navikli je njen zbunjujući, višeznačni kraj kojim autor sugerira da tajna, doduše, jest otkrivena, ali će isključivo daljnje djelovanje dovesti do konačnog (raz)rješenja, i to upravo zbog prirode priče koja je takva da neminovno zahtijeva nastavak kako bi se zaokružila i ucjelovila. I to je jedan od razloga što ova knjiga poziva na ponovno čitanje.
Jacqueline Kelly: Evolucija Calpurnije Tate
Calpurnia je znatiželjna, inteligentna, vedra, duhovita i odlučna jedanaestogodišnja djevojčica. Svoju pravu strast – a to nisu ni „ženski“ poslovi i dužnosti ni ponašanje koje podrazumijeva život u patrijarhalnoj teksaškoj obitelji na prijelazu stoljeća – otkriva kad razvije snažan interes za istraživanje prirode i znanost, što ju je zbližilo s djedom, entuzijastičnim prirodoslovcem. Onako kako je znanstvena zajednica njena doba (kraj 19. i početak 20. st.) bila rastrzana između tradicionalnih i novih ideja, tako se i Calpurnia našla u procjepu između očekivanja okoline i vlastitih želja, snova i nada. U fabulu je utkano Darwinovo djelo „Postanak vrsta“ (1859.), pa autorica na taj način povlači paralele između Darwinovih otkrića i Calpurnijine osobne evolucije (ostat ću na području biologije i spomenuti filogenezu i ontogenezu). Vidljivo je to osobito onda kad se njeno uvjerenje da će morati prepustiti vlastiti život planovima roditelja transformira u odluku da treba slijediti svoje srce: studirati, vidjeti svijet i postati znanstvenica. Ovaj roman ovjenčan je sa sedam nagrada.
Francisco X. Stork: Marcelo u stvarnom svijetu
Nagrađeni roman o susretu – bolje je reći, sudaru – sa svijetom odraslih, odnosno prihvaćanju odgovornosti uz oslanjanje na vlastite snage. Ukratko, priča o sazrijevanju sedamnaestogodišnjeg mladića s poremećajem iz autističnog spektra i iskustvu sa svijetom u koji je kročio ne svojom voljom. A on – pun promjena, iznenađenja i nedosljednosti – razlikuje se od njegova, zaštićenog, u kojemu važno mjesto zauzimaju škola za djecu s posebnim potrebama, rad s konjima za terapijsko jahanje, glazba koju čuje u glavi te pojačano zanimanje za religiju i filozofiju; kao i svaki drugi visokofunkcionirajući autist, naime, i Marcelo ima posebne interese koji mu, pored ostalog, u svakodnevicu unose toliko potrebni red, sigurnost i postojanost. Radeći za vrijeme ljetnih praznika u očevu odvjetničkom uredu suočava se s novim ljudima i, što je još važnije, s nizom novih osjećaja, ideja, dilema, stavova i načina ponašanja s kojima se mora naučiti nositi. Mora stvoriti i vlastiti sustav vrijednosti prema kojemu će djelovati u svijetu koji ne shvaća. Autor ovim romanom želi ukazati na važnost razumijevanja, uvažavanja i prihvaćanja različitosti, tj. drugih i drugačijih, u čemu u potpunosti uspijeva. Zanima li vas ova tematika, svakako pročitajte i moj roman za mlade „Kao moj brat.“
Ellen Wittlinger: Gorka ljubav
Dva zanimljiva, originalna, uvjerljiva lika. Jedan cool (ona, sarkastična, brutalno iskrena), jedan malo manje cool (on, samotnjak, „duhoviti mizantrop“) u bolnoj, snažnoj, a istodobno i duhovitoj priči o adolescenciji i odrastanju. I neočekivanom prijateljstvu koje kao uporišne točke ima pisanje i objavljivanje fanzina (da je knjiga objavljena danas, a ne 1999., to bi vjerojatno bili blogovi i vlogovi), odnose unutar disfunkcionalnih obitelji, važnost iskrenosti i snove o promjeni, to jest bijegu. Roman o identitetu, o tome tko smo i tko možemo biti. A ljubav iz naslova? Iako prema vlastitom priznanju osoba „imuna na osjećaje“, John naposljetku ipak poklekne, pa bliskost, povezanost, povjerenje, divljenje i prijateljske osjećaje prema Marisol zamjenjuje pravom, romantičnom ljubavlju. Nažalost, nije mu uzvraćeno zbog njene seksualne orijentacije, pa otud epitet „gorka“. I ne, ovaj roman nije sladunjavi ljubić, možete slobodno posegnuti za njim čak i ako ste daleko od ljubitelja tog žanra. „Gorka ljubav“ osvojila je dvije književne nagrade, a našla se i na brojnim popisima najboljih knjiga za mlade.
Brian Froud i Alan Lee: Vile i vilenjaci
Klasik. Priručnik o vilama i srodnim čarobnim bićima koji se bavi njihovom poviješću, legendama, filozofijom, običajima, načinom života, međusobnim odnosima i odnosima sa životinjama; svoj je oslonac i izvor našao u anglosaksonskim mitovima, legendama i baladama. Ipak, knjiga više za gledanje nego čitanje. Drugim riječima, sadrži dvjestotinjak maestralnih, maštovitih ilustracija zbog kojih bi je trebalo imati u kućnoj knjižnici i zbog kojih je njen tekstualni dio potisnut u drugi plan. Leejevi prozračni, eterični, elegantni, čak pomalo sterilni akvareli kao kontrapunkt Froudovim neobičnim, dramatičnim, karikaturalnim, mračnim crtežima. No upravo je ta kombinacija različitih stilova ono što obogaćuje ovu publikaciju i čini je privlačnom. Uostalom, svijetlo, lijepo, hladno, idealizirano naspram tamnog, zastrašujućeg, čudnog, lukavog također govori o dvojnoj prirodi vila i vilenjaka, zar ne? U svakom slučaju, Froudova i Leejeva knjiga pruža drukčije viđenje i drukčiji prikaz vilinskog svijeta od onog uobičajenog, Disneyeva.
