Rast cijena goriva povećao je cijene od travnju i to za 2,8 posto, a na jesen nas, po svemu sudeći čekaju daljnja poskupljenja osobito prehrambenih namirnica. S klimatskim promjenama urodi svih plodova zemlje sve su manji, a porasle su i cijene pšenice, zbog lošeg uroda u Europi. U mjesec dana od žetve cijene su skočile više od 60%, Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom.
U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamte, naime, da je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice, a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove, potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen, kakvu je teško i zamisliti, piše večernji list.
Iz Vlade je bilo najava kako će sniziti PDV na svu hranu, no analitičari kažu da ne znaju kako bi to ministar Zdravko Marić mogao “iščarobirati” s obzirom na javni dug i sve ostalo. S druge strane, ističu, moramo se tržišno ponašati. Porast cijena brašna i kruha bit će, nadaju se, mizeran u odnosu na tržišnu osnovu po kojoj se trenutačno više isplati izvoz pšenice u Italiju nego je mljeti i prodavati brašno. Uz realnu veleprodajnu cijenu od 3,20-3,50 kune za kilogram (umjesto oko 3 kn) od 1. rujna nitko, drži se, u industriji ne bi kupovao domaće brašno, a kako u kruhu, keksima, krupici, žitaricama za doručak, vaflima, slasticama, tjestenini… nije samo brašno ključno za formiranje cijene, pretpostavlja se da bi složeniji proizvodi mogli poskupjeti i 30 do 50%, a kruh nakon početnih 10, za još 10-ak posto. Paradoks je da smo se i lani pomamili za izvoznim cijenama pšenice koju smo prodavali za 174 eura/tona, a u prva četiri mjeseca ove godine uvozili već za 213 eura/tona, piše večernji.
Vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećana je za 16 %, dok je uvoz porastao za 6,6 % te je ostvareno daljnje smanjenje deficita u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U razdoblju od početka godine pa sve do svibnja 2021. najznačajniji izvozni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi prema vrijednosti razmjene su kukuruz, svježa plavoperajna tuna i cigarete koje sadrže duhan. Istovremeno, najviše smo uvezli uljanih pogača te ostalih krutih ostataka, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji sojinog ulja, zatim cigarete koje sadrže duhan, a na trećem mjestu su prehrambeni proizvodi s masenim udjelom mliječne masti većim od 1,5 %.
Najznačajnije promjene vrijednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda u periodu od siječnja do svibnja 2021. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine odnose se na rast izvoza ribe, rakova te mekušaca, potom žitarica i masti, ulja životinjskog podrijetla te njihovih prerađenih proizvoda, dok je uvoz najviše porastao kod proizvoda od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, zatim ostataka i otpadaka od prehrambene industrije te raznih prehrambenih proizvoda.
Zemlje s kojima je Republika Hrvatska ostvarila najveći suficit u periodu od siječnja do svibnja su Bosna i Hercegovina, Italija i Japan, a najveći deficit ostvaren je s Njemačkom, Nizozemskom i Mađarskom.
