Osim što je rodni dom našeg velikog slikara, Kuća Bukovac je i muzej u kojem se, osim slika Vlaha Bukovca, čuvaju brojni vrijedni predmeti i arhivska građa iz kojih se iščitava vrijeme i okolnosti u kojima je obitelj živjela.
Zbirka namještaja i upotrebnih predmeta Kuće Bukovac broji oko tristo predmeta od kojih je devedeset uvršteno u online platformu, a uglavnom su dijelom stalnog postava Kuće. Na online platformi možete se upoznati s dijelom namještaja Kuće Bukovac, a autorice sadržaja su kustosice Jelena Beželj i Helena Puhara.
Životni prostori Vlaha Bukovca danas su našli svoje utočište u Kući Bukovac u kojoj se nalaze prežici svih stanova, kuća i ateljea u kojima je boravio.
Naime, još od svojih studentskih dana u Parizu Bukovac često mijenja mjesto stanovanja tražeći odgovarajuća rješenja pogodna za život i rad. Nizale su se brojne adrese, uključujući i atelje koji mu je izgradio prijatelj, arhitekt Édouard Monnier (1873. – 1931.), u kojemu se skrasio od 1881. do 1885. godine.
Kasnije je Bukovac sam izgradio drveni atelje u prostranom unajmljenom vrtu na Montmartreu uz baziliku Sacre Coeur.
Godine 1893. vraća se u Zagreb gdje se 1897. uselio u tek sagrađenu višekatnicu s prostranim ateljeom u dvorištu koju će već sljedeće godine napustiti. Nakon Zagreba vraća se u Cavtat, gdje obnavlja i nadograđuje rodnu kuću te na drugom katu uređuje atelje. Nakon Cavtata slijedi Beč u kojem je iznajmio skupi stan i atelje te proveo gotovo godinu dana pripremajući izložbu u Kunstsalonu Eugena Artina.
Za vrijeme boravka u Beču Bukovcu stiže dekret o imenovanju za izvanrednog profesora na Akademiji u Pragu te se tako konačno, zajedno s obitelji, skrasio u neposrednoj blizini Akademije.
Zbirku zanimljivog namještaja iz nekih drugih vremena, pogledajte ovdje.
