Djelatnici na sezonu nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta zbog čega ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (54%) i smještaj (42%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca.
U 2022. godini na portalu MojPosao objavljeno je gotovo 4.000 oglasa za sezonske radnike, što je 14 posto više u odnosu na godinu ranije te 28 posto više nego rekordne 2019. godine.
Početak prošle godine obilježio je veliki rast broja oglasa ukategoriji Turizam i ugostiteljstvo u odnosu na 2021. godinu. Tako je primjerice, u siječnju 2022. godine zabilježeno 51 posto više oglasa nego godinu ranije.
No, ne treba zaboraviti da su u to vrijeme 2021. godine na snazi bile relativno jake protuepidemijske mjere. Kako je godina odmicala taj se rast smanjivao, da bi broj oglasa u svibnju bio manji nego 2021. godine, kada su poslodavci u strahu od epidemije kasnili sa sezonskim zapošljavanjem te su to pokušali nadoknaditi u kasnijim proljetnim i ljetnim mjesecima.
Smirivanjem situacije i popuštanjem korona mjera, potražnja za sezonskim radnicima 2022. godine krenula je „na vrijeme“. Broj oglasa rastao je iz mjeseca u mjesec, a tako je ostalo sve do prosinca kada je zabilježen nešto manji broj oglasa nego 2021.
Dvije trećine oglasa objavljeno u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo
Najviše oglasa objavljeno je u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo gdje je zabilježeno više od 10.000 natječaja (odnosi se na sezonske i ne sezonske poslove). Ako tu brojku usporedimo s onom iz 2021. godine primijetit ćemo rast od 17 posto, odnosno 9 posto ako bi gledali 2019. godinu. Na drugom mjestu našla se kategorija Prodaje s 12 posto više oglasa za sezonske radnike. Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar. Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji. Napominjemo da u oglasima nemamo naznačen broj izvršioca, pa tako poslodavci kroz jedan oglas mogu zaposliti i više radnika.
Tri četvrtine ispitanika barem je jednom radilo u sezoni
Da je turizam perjanica našeg gospodarstva pokazuje i podatak da je čak 81 posto naših ispitanika barem jednom radilo u sezoni. Od ispitanika koji imaju iskustvo rada u sezoni, najveći dio njih sezonske je poslove odrađivalo za vrijeme školovanja i studiranja kako bi popunili budžet (35%), odnosno neposredno nakon školovanja i prije pronalaska posla u struci (19%). Nešto više od četvrtine ispitanika (28%) sezonskim je poslovima popunjavalo pauzu između stalnih poslova. Sezonske poslove s nadom da će ostati „za stalno“, radilo je 28% ispitanika. Svaki peti ispitanik (19%) izjavio je kako je sezonski posao „baš po njegovoj mjeri“ i kako mu odgovara takav način rada. Gledano po vrsti posla kojeg su naši ispitanici odrađivali, prednjače oni u ugostiteljstvu (63%), hotelijerstvu (recepcija, administracija) s 30% i prodaji (21%). S druge strane, najmanji dio njih radilo je u održavanju, sigurnosti ili proizvodnji (14%).
Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti
Djelatnici na sezonu nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta zbog čega ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (54%) i smještaj (42%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca. Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok je radno vrijeme nešto manje važno.
Prednosti i mane sezonskog posla
Stjecanje novih znanja i vještina 60% ispitanika ističe kao prednost sezonskog posla. Tu je i upoznavanje novih ljudi (50%) te plaća koja je viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (49%). Nešto više od trećine ispitanika kao prednost sezonskog posla vidi boravak na moru (38%), dok ih 34% smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posao zanimljiv i atraktivan. Tek manje broj ispitanika (10%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.
S druge strane, više od pola ispitanika ograničeno trajanje sezonskog posla vidi kao njegovu najveću manu. Uz to, što je sezonski posao kratkog vijeka on je i intenzivan, odnosno puno intenzivniji nego cjelogodišnji posao, a upravo to kao manu navodi polovica ispitanika. Da bi takav tempo rada trebao biti bolje financijski nagrađen smatra 43% ispitanika, koji upravo preniske plaće navode kao glavni nedostatak. Koliko je sezonskim radnicima smještaj važan potvrđuje i podatka da 41% ispitanika kao manu sezonskog rada navodi nedostatak ili neadekvatan smještaj.
Plaće u sezoni su bitna stavka
Za svoj sezonski rad naši ispitanici mjesečno očekuju minimalno 1.231 eura neto, što je čak 30% više u odnosu na prošlu godinu. Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade:
- Konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.270 eura,
- Kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno1.540 eura,
- Sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.013 eura,
- Recepcioneri smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1.136 eura,
- Prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1.126 eura.
