Prosječna dob odlaska u mirovinu se smanjuje, a prosječna životna dob se povećava. Tako se 1970. očekivalo da će žene, koje su te godine napustile tržište rada, živjeti u prosjeku još 16,5 godina nakon odlaska u mirovinu. Taj podatak u 2020. iznosio je 24 godine. Sličan je trend i kod muškaraca: 1970. očekivalo se da će muškarci u prosjeku primati mirovinu 12,3 godina, a ta se brojka 2020. godine povećala na 19,4 godine – piše net.hr o “vrućoj” temi umirovljenja i produljenja radnog staža za ostvarenje mirovine.
U Hrvatskoj su, stoji, podaci sljedeći: očekivana životna dob žena nakon umirovljenja u Hrvatskoj je 2000. bila 24,9 godina, za muškarce 17,8 godina. Deset godina kasnije, dob se za žene povećala na 25,4 godine, a za muškarce je bila 19 godina. Dvije godine kasnije, dob za žene još je povećana, na 25,7 godina, dok je za muškarce smanjena – 18,6 godina.
Francuzi glasno prosvjeduju protiv mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, ali to nije prvi otpor ovakve vrste u Francuskoj, niti je francuska vlada jedina koja planira povećati dob za odlazak u mirovinu. U pitanju je problem s kojim će se u budućnosti suočiti sve zemlje EU-a, a evo i zbog čega.
Budući da radnici danas žive mnogo dulje od prethodnih generacija, broj korisnika starosnih mirovina posljednjih je desetljeća u stalnom porastu, a većina EU zemalja je tijekom 2020. godine na mirovine trošila više novca nego ikad prije.
Neke zemlje zbog toga su izradile agresivne planove za odgodu umirovljenja radnika. Tako će se od građana Danske, primjerice, ubuduće očekivati da rade čak do 74. godine života! Ništa bolje neće proći ni radnici u Estoniji i Italiji, piše Politico.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
