Dubrovačka kultura i u ovu je novu 2022. ušla sa skromnim financijskim sredstvima. Ideja je puno, ali će realizacija ovisiti prvenstveno o proračunu Grada, odnosno uspješnosti turističke sezone. Nova pročelnica UO za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović ističe kako su ustanove u kulturi u protekloj godini realizirale preko 400 različitih programa. A što su planovi za budućnost? Hoće li biti spajanja i razdvajanja ustanova? Što se događa s Arheološkim muzejom na Pustijerni? Saznajte u razgovoru.
Što Vas je motiviralo da se prijavite za natječaj pročelnice Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika?
Nakon desetogodišnjeg rada u jednoj od ustanova u kulturi Grada Dubrovnika, otvorila se prilika preuzeti iznimno značajan resor u Gradu Dubrovniku kojeg sam, s obzirom na iskustvo, već dobro poznavala. Imajući u vidu da je Upravni odjel za kulturu i baštinu već jako dobro ekipiran stručnim kadrom koji ipak nema iskustva u izravnom vođenju nekoga od kulturnih dionika, u trenutku raspisivanja natječaja činilo mi se da bih bila dobra kadrovska nadogradnja koja će razumijevanjem funkcioniranja stvari na terenu omogućiti brže i efikasnije kreiranje i provođenje kulturnih politika Grada.
Izazovi financiranja kulture u pandemiji
S obzirom na velike rezove u proračunu, koji su pogodili najviše kulturne ustanove i programe, što možemo očekivati od kulturnih programa u ovoj godini?
Unatoč ograničenim financijskim sredstvima za programsku djelatnost, ustanove u kulturi su u protekloj godini realizirale preko 400 različitih programa. To svjedoči o kreativnosti, ali i fleksibilnosti, odnosno brzoj i uspješnoj prilagodbi novim uvjetima poslovanja. U 2022. nažalost ulazimo s jednakom financijskom nesigurnošću. To zahtjeva nastavak ekonomičnog poslovanja i oprezno trošenje proračunskih sredstava, posebno u prvom tromjesečju. Vjerujem da smo već svi svjesni da dostupna proračunska sredstva ovise o turističkoj sezoni. Moramo pričekati njen početak. U svakom slučaju, planirana su značajnija izdvajanja za kulturu u odnosu na proteklu godinu. Malo manje od 10 milijuna kuna za programsku djelatnost ustanova u kulturi i milijun kuna za Program javnih potreba u kulturi.
Smatrate li da su gradske Ustanove u kulturi u ovakvoj organizaciji učinkovite? Govorilo se svojevremeno o spajanju pojedinih ustanova, zbog uštede, ali i o razdvajanju Dubrovačkih muzeja? Kakav je Vaš stav u svezi s tim?
Činjenica je da postoje nelogičnosti u trenutnoj organizaciji. Posebno kod muzejskih ustanova, pri čemu su četiri najveća muzeja objedinjena u jedinstvenu ustanovu. Istovremeno imamo i cijeli niz manjih, zasebnih ustanova. Imamo i niz drugih iznimno značajnih ustanova u kulturi od kojih su neke, poput Dubrovačkih ljetnih igara ili Zavoda za obnovu i od nacionalnog značaja. Uz nemjerljiv doprinos kvaliteti života građana Grada, ali i šire okolice, djelatnost ustanova u kulturi temelj je i brenda Dubrovnika kao turističke destinacije kulturnog turizma. S obzirom na to, interes nam je iznaći najbolja rješenja kako bi se sve one mogle dalje razvijati. Za to je neophodno pažljivo sagledati stručne, tehničke, organizacijske i poslovne karakteristike svake do ovih ustanova.
Arheološki muzej na Pustijerni
Kad ste bili ravnateljica Dubrovačkih muzeja često ste isticali novi Arheološki muzej kao jedan od prioriteta. Sad ste pročelnica što ćete napraviti kako bi se ovaj projekt realizirao i u kojoj je on uopće fazi? Kad bi mogao ugledati svjetlo dana?
Za Arheološki muzej, koji će obuhvaćati prostor staroga zatvora, obližnji bastion sv. Spasitelja te arheološki lokalitet na otvorenom na Pustijerni napravljena je preliminarna skica muzejskog postava. Na zahtjev gradonačelnika, Konzervatorski odjel u Dubrovniku odobrio je prijedlog namjene prostora. Preduvjet za izradu projektne dokumentacije jest dovršetak konzervatorskih istraživanja. Izrada konzervatorske dokumentacije je planirana u programu rada Zavoda za obnovu u 2022. Nadamo se da ćemo u sljedećoj godini pripremiti i projektnu dokumentaciju, kako bismo realizaciju mogli financirati iz EU sredstava.
Dakle, više nemamo dvojbi o smještaju Arheološkog muzeja. Područje Pustijerne će se tim projektom revitalizirati. To je jedan od najstarijih dijelova povijesne jezgre. Tamo ćemo lokalnom stanovništvu i dubrovačkim posjetiteljima omogućiti doživljaj najranijih materijalnih svjedočanstava o životu na dubrovačkom području te početcima i ranim razdobljima Grada i okolice. Na realizaciji projekta se aktivno radi, ali moramo biti svjesni da će njegov dovršetak ovisiti o dostupnim financijskim sredstvima.
Prostor za kulturu
Dubrovačke kulturne ustanove muku muče s prostorom. Orkestar i dalje djeluje u Slanici, nema koncertne dvorane, gotovo sve ustanove imaju problem sa skladištenjem, od eksponata do kostima i rekvizita. Imate li Vi neku ideju kako bi se to moglo riješiti?
Nažalost, tako je. Situacija je vrlo ozbiljna i Grad Dubrovnik u suradnji s ustanovama u kulturi, ali i drugim partnerima zaista aktivno radi na iznalaženju adekvatnih rješenja.
Rješenje koncertne dvorane pokušava se iznaći u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu na prostoru nekadašnje „Preparandije“, gdje je danas smješten i skladišni prostor Dubrovačkih ljetnih igara. Istovremeno će se nedostatak primjerenih zatvorenih prostora za koncerte i ostale kulturne programe pokušati osigurati i u okviru višenamjenske dvorane u Gospinu polju.
Kad je riječ o neophodnim prostorima za rad, kao i skladišnim prostorima ustanova u kulturi, odnosno muzejskim depoima, razmišlja se o nekoliko različitih lokacija, uključujući i prostore TUP-a u Gružu i Komolcu ukoliko Grad postane vlasnikom ovih prostora.
Vaninstitucionalna kultura
Osim ustanova u kulturi, vaninstitucionalna kultura vrlo je bitna za Grad, koji se voli hvaliti upravo kulturnim dosezima i kulturnim turizmom. Hoćete li uvesti neke promjene u financiranje i procjenu vrijednosti vaninstitucionalnih programa, kako bi ih bilo što više i kako bi bili što kvalitetniji?
Nesporno je da je interes Grada imati što veći broj kvalitetnih kulturnih sadržaja i da je doprinos vaninstitucionalnih organizacija i pojedinaca u njihovom kreiranju značajan. Kako bi se što više kulturnih djelatnika i umjetnika uključilo u procese donošenja kulturne politike i njenog provođenja, kao i odluka važnih za kulturu i umjetnost uopće, osnovano je pet kulturnih vijeća Grada Dubrovnika, zaduženih za različite kulturne djelatnosti.
Ova su vijeća zadužena za vrednovanje vaninstitucionalnih programa čije provođenje sufinancira Grad, kao i za predlaganje iznosa sufinanciranja. Načini podnošenja prijava, izrade i donošenja programa, kao i praćenje te korištenje dodijeljenih sredstava regulirani su posebnim pravilnikom te Kriterijima kulturnog vijeća. Sustav je transparentan i temeljen na participativnom pristupu donošenja odluka. Budući da se članovi trenutnih kulturnih vijeća bliže kraju svojih mandata, dobar je trenutak da temeljem zajedničkih iskustava pristupimo analizi sektora i eventualnom prilagođavanju postojećih akata.
Što smatrate da je dosad u kulturnoj politici Grada bilo manjkavo i kako planirate to promijeniti?
Smatram da je bilo nedovoljno sinergije i međusobne suradnje u institucionalnom i vaninstitucionalnom kulturnom sektoru, ali i međusobno te s drugim organizacijama i pojedincima. Zadaća Upravnog odjela za kulturu je da potiče, inicira i koordinira partnerske suradnje jer nam one jamče povećanje opsega, kvalitete i raznolikosti kulturne ponude te njezine relevantnosti izvan lokalnog područja.
Kulturni programi u 2022.
Nedavno ste održali kolegij s ravnateljima kulturnih ustanova o čemu se razgovaralo?
S ravnateljima održavamo redovite kolegije, a po potrebi se vidimo i individualno. U sljedećem razdoblju koncentrirani smo na nekoliko velikih zajedničkih programa objedinjenih u okviru Feste sv. Vlaha, Godine Statuta, ali i Noći muzeja koja se obilježava posljednjeg petka u siječnju.
Također su u pripremi i zajednički edukativni programi ustanova u kulturi koji se bave povijesnom jezgrom Dubrovnika kao svjetskim dobrom UNESCO-a. Što je jedna od aktivnosti predviđenih Planom upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“. Ustanove, dakako, imaju i vlastite programske aktivnosti koje uključuju i programe u prvom tromjesečju, a koji će i ove godine, nažalost, morati biti realizirani uz ograničena financijska sredstva.
