Prošlotjedni snažan potres s epicentrom na granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji se ozbiljno osjetio u nekoliko desetaka kilometara udaljenom Dubrovniku, profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Josip Stipčević osjetio je na licu mjesta. Upravo ovih dana i upravo u Dubrovniku Stipčević je prezentirao značajan projekt nazvan ‘DuFAULT’, kojemu je cilj istražiti potrese koji prijete ovom najtrusnijem području u Hrvatskoj, piše tportal.
Radi se o projektu pokrenutom prije tri godine i financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost, a samo dan prije spomenutog snažnog potresa predstavljeni su novi rezultati istraživanja Stipčevića i niza njegovih suradnika – od čega posebno treba izdvojiti mapiranje nekih aktivnih rasjeda, izrađene strukturno-tektonske modele i izračunate osnovne simulacije mogućih potresa na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ovaj dio Hrvatske – ali i susjedni istočni dio Hercegovine – dodatno je pokriven mrežom od osam novih seizmoloških postaja kojima će se preciznije odrediti epicentar potresa, no to je tek početak opsežnih planova koje je Stipčević otkrio za tportal.
Između ostalog, najavio je pretvaranje mreže optičkih kabela u neku vrstu velikih, desetke kilometara dugačkih senzora koji će detektirati trešnju tla. Radi se o prvom ovakvom projektu u Hrvatskoj i jednom od prvih takvih pothvata uopće u Europi.
Jedan od partnera u projektu DuFAULT jest i Dubrovačko-neretvanska županija koja njime dobiva ulazne podatke za pripremu svoga sustava na prirodne katastrofe, odnosno jake potrese koji se dakako ne mogu predvidjeti, ali nipošto ne smiju isključiti. Pogotovo na ovom području.
“Naša preliminarna procjena jest da su mogući potresi magnitude 7.0, u rangu onih koji su Dubrovnik pogodili u 17. stoljeću ili 1979. godine, premda je epicentar tog potresa zapravo bio na području Bara u Crnoj Gori. No i potres manje jačine mogao bi imati značajne posljedice ukoliko je njegov epicentar na manjoj dubini i bliže samom gradu, na to zbilja treba biti spreman’, upozorava Stipčević i potom nam predstavlja što su on i suradnici radili u protekle tri godine.
‘Osim spoznaje kolike potrese možemo očekivati izradili smo simulacije njegovog utjecaja na grad Dubrovnik i šire područje, a posebno je značajno mapiranje rasjeda jer dosad nismo imali precizne spoznaje kako su oni postavljeni, gdje se nalaze i koliko su aktivni. Ovaj dio Hrvatske jako je uzak i za poboljšavanje monitoringa bila je ključna suradnja s kolegama iz Bosne i Hercegovine, gdje su postavljena tri seizmografa. Dva su u funkciji dok je jednoga ‘spržio’ grom, no popravit će se’, optimistično će sugovornik tportala.
Radi se o ozbiljnom projektu koji građanima ugroženog područja daje ključnih nekoliko sekundi kako bi se pripremili na potres, no s time treba biti oprezan jer, dodaje, uvijek postoji mogućnost slanja lažnih upozorenja i situacije kada – po onoj narodnoj o vuku – građani na koncu ni ozbiljnu i stvarnu poruku upozorenja ne bi doživjeli stvarno i ozbiljno. Sustav za rano upozorenje u Kaliforniji se, recimo, planira i testira već godinama, pa se greške i lažne uzbune svejedno događaju.
“Uvijek treba naglasiti da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da ih se može očekivati posebno na seizmički aktivnim područjima poput juga Dalmacije. No čak i kada bismo ih mogli predvidjeti, u slučaju razarajućeg potresa to bi nam malo pomoglo i zato je važno razvijati planove za slučaj katastrofe i biti spreman nositi se s posljedicama. Dubrovačko-neretvanska županija to dobro radi i preventivno se priprema: između ostalog vode računa o svom sustavu civilne zaštite, izradili su evakuacijske rute i provjerili stanje bolnice kako bi ona eventualno poslužila kao ‘hot spot’, odnosno lokacija okupljanja”, otkriva ovaj profesor zagrebačkog PMF-a.
U sklopu njegovog projekta izrađene su i brojne simulacije koje žarkocrvenom bojom prikazuju ‘kretanje’ potresa: na osnovu ulaznih podataka od onoga iz 1979. godine izračunat je stupanj i intenzitet trešnje tla ovisno o tome je li epicentar potresa točka ili ploha, nalazi li se na sredini ili na kraju rasjeda i slično. Radi se o još uvijek preliminarnim, ali vrijednim podacima koji će stručnjacima i vlastima ukazati na koja područja se treba dodatno fokusirati i zaštititi ih.
Simulacije i preliminarni 3D modeli su zasad dostupni na stranicama projekta DuFAULT, no najavljeno je da će uskoro biti prilagođene laicima i dostupne na posebnom internetskom portalu.
Više pročitajte ovdje.
