GRADSKO VIJEĆE / Franković i Vlahušić složni: Zagreb je Dubrovniku najudaljeniji grad Europe zbog maćehinskog odnosa Croatia Airlinesa

Na 31. sjednici Gradskog vijeća prisutno je 19 od 21 vijećnika. Dvije primjedbe su podnesene na zapisnik prošle sjednice, koje su podnijele vijećnice Bonačić Obradović i Marčinko, a zato što amandman gradonačelnika na prošloj sjednici nije podijeljen vijećnicima prije sjednice.Potrebica je kazao kako je gradonačelnik usmeno obrazložio amandman te da to zadovoljava formu.

Petra Marčinko (SJG) – mislim da su oba prigovora bila o Planu upravljanja pomorskim dobrom. Amandman je glasio da se uvrštava u plan je čestica zemlje za školu jedrenja. A mi vidimo da je to cijela obala Meda i Nika Pucića i otvoren smještaj za dvije male sportske jedrilice. ova lokacija se pojavljuje na javnom savjetovanju, a odgovor je bio službi grada da se taj prijedlog ne usvaja. Kako je moguće da se u javnom savjetovanju to odbije, amandman nismo dobili pismeno, a sad u zapisniku imamo dvije značajno drugačije informacije, za koje nismo ni znali da glasamo. Pitanje je hoćete li Vi uvažiti ove naše prigovore ili mi trebamo podnijeti zahtjev o ispitivanju zakonitosti Plana, što znači da cijeli Plan upravljanja pomorskim dobrom pasti?

Potrebica – gospar koji Vas je savjetovao već je podnio taj zahtjev.

Anita Bonačić Obradović (SDP) – ovo znači da je usprkos odbijanju prijedloga na javnom savjetovanju netko u amandmanu mogao ubaciti nešto što je sam htio.

Potrebica – gradonačelnik je jasno objasnio, lokacija je predana u obliku amandmana, koji je usmeno obrazložio, ništa nije uvaljeno. Dobili ste odgovor, materijal se omaškom nije predao, ali ga je gradonačelnik obrazložio. Postoje tehničke greške, koje je rekla kolegica Marčinko. U ovom trenutku priču bi stavio sa strane, glasovat ćemo. Ocjena zakonitosti je podnesena, mi smo odgovorili i dostavili dokumentaciju i vidjet ćemo kakv će biti pravorijek.

Petra Marčinko – mislim da mi ne možete odgovoriti: završili smo i nema više pitanja.

Potrebica – nema rasprave o zapisniku.

Marčinko – možete li to pristojnije reći?

Potrebica – ispričavam se, završila je rasprava. Pozivam Vas na glasovanje, a ja kao predsjednik ne prihvaćam ove prigovore.

Zapisnik je prihvaćen većinom glasova.

Dnevni red sa izmjenama je prihvaćen, izostavlja se 32. točka imenovanja sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladež Županijskog suda u Dubrovniku. Dopunjen je izmjena o površinama za parkiranje. Slijede vijećnička pitanja.

Koncesijska odobrenja na pomorsko dobro

Željko Raguž (DUSTRA) – hoće li oni koji budu izabrani za koncesijska odobrenja na pomorskom dobru morati čekati istek roka žalbe ili će odmah moći početi raditi. Pohvalno je javno otvaranje. Velik je interes. Zanima me i može li se nešto napraviti u Suđurđu gdje se radi kanalizacija, a autobus se ne može okretati od parkiranih starih, neregistriranih auta. Može li se što napraviti?

Franković – Dozvola se sada izdaje na pet godina putem javnog natječaja. Velik je interes i zato sam želio maksimalno transparentan proces, svi mogu vidjeti što se kako i na koji način dostavilo i kolike su ponude. Predstavnici dosadašnjih koncesionara imaju pravo nadgledati proces u Konavoskom salonu. Velike su brojke financijskih ponuda. Prije je bilo 10 kajaka 1000 eura, sad te ponude idu do 50 000 eura godišnje. Tu vidimo da će prihodi biti veliki, ali ima nelogičnosti. Ispred hotela. Tvrtka iz Slovenije ponudila najveći iznos za ležaljke i suncobrane ispred hotela Neptun, Maestrali i Bellevue. Nakon što otvorimo sve ponude ići ćemo u pregled dokumentacije i donijeti odluku, a Gradsko vijeće će morati usvojiti svaku koncesiju pojedinačno, kad sve to završi ide postupak žalbe, koja odgađa izvršenje. Bojim se da jedan dio koncesionara neće moći raditi u ovoj godini jer žalbeno tijelo neće moći tako brzo raditi. I druge su JLS u istoj situaciji jer je resorno ministarstvo pravilnik raspisalo kad je raspisalo. Na osnovu ovih ponuda vidimo koliko su mali iznosi prije bili. Mi ne možemo mimo zakona, odgovorio je Franković.

O Suđurđu je kazao kako je počela izgradnja kanalizacijske mreže.

-Nadam se da ćemo imati više sreće nego na Lopudu, gdje smo trebali s izvođačem raskinuti ugovor jer je on uvidio da po toj ponudi ne može završiti posao. U 10. mjesecu očekujemo novog izvođača. I u Suđurđu se javio izvođač s kojim dosad nismo imali iskustva, ali izgleda ozbiljan. Nisam znao za ovaj problem parkiranih starih automobila, s komunalnim redarima ćemo vidjeti što možemo napraviti, odgovorio je Franković.

Katarina Doršner (HDZ) – zanima me postoji li mogućnost popravljanja nogostupa u Ulici od Republike? Radi se o nogostupu preko puta Doma zdravlja, a drugi je u Ulici Vladimira Nazora? U kojoj je fazi obnova Senkićeva na Lopudu i sudjeluju li otočani u prijedlozima obnove?

Franković – U našim je planovima negdje na jesen obnova nogostupa na Putu od Republike, sagledavamo cijeli obuhvat. Projekt obnove Senkićevo kompleksa je prijavljen na IMP fondove vezane za unaprjeđenje kvalitete života na otocima. Nositelj ITP-a je Županija i na taj program smo prijavili Senkićevo i park Mayneri, idemo na oboje, sredstva neće biti dovoljna, ali ćemo pratiti to financijama vlastitim sredstvima od oko 2 milijuna eura.

U Šulića nema više kafića

Olga Muratti (HSU) – stanovnici Pila i kupači Šulića pitaju što je s WC-om na plaži. Dosad su o njemu brigu vodili kafići, koji ove godine neće dobiti koncesiju na pomorsko dobro. Kako će se riješiti taj problem? A nameće se i problem kanalizacije na ovom prostoru koji treba riješiti. Pitam i kad će Dom Ragusa primiti prve korisnike?

Franković – U Šuliću nema koncesijskih odobrenje je to što se vodi postupak povrata imovine na području na kojem je kafić. Nismo mogli ući u taj proces i dodjelu koncesije na pet godina. Sanitarni čvor održavat će Čistoća, a vodit ćemo računa o rješavanju problema s kanalizacijom. Na drugo vaše pitanje nema jednostavnog odgovora. Tu se podpetilo jedno 500 stvari, prepreka je pitanje požarnih uvjeta, koje još nismo riješili. kad je izdana građevinska dozvola imali smo požarne uvjete koje smo ispoštovali i na tehničkom pregledu je inspektor rekao da ne prolaze protupožarni uvjeti, napravili smo sustav prskalica, izmijenili dokumentaciju, nadam se da smo sada došli kraju, ali ne donosim ja odluku. Požarni inspektor je tražio sprinklere, od završetka projekta prošle su dvije godine, a nemamo uporabnu dozvolu. To nam se ni na jednom projektu nije dogodilo. ovo nam je lekcija, kad se radi o osjetljivim skupinama moramo očito misliti na sigurnosne uvjete, ovdje smo se zaletjeli. Novi dom koji ćemo graditi ispod bolnice ispoštovat će sve požarne uvjete. kad se građevinska izdaje na e konferenciji svi koji obavljaju nadzor trebali bi se očitovati, ali mi imamo samo jednog požarnog inspektora koji to ne može stići, pa se ovako to događa.

Teo Grbić (HDZ) – plaža u Uvali je pod koncesijom, a čisti je Čistoća, je li Grad to naplaćuje? Zanima me možemo li napraviti novi klub pomoraca na ponos grada?

Franković – kad su naši sugrađani vidjeli odlaganje smeća na plaži optuživali su Grad, iako njime netko drugi gospodari. Mi smo čekali hoće li koncesionar ili davatelj koncesije riješiti pitanje. Oni to nisu pa smo mi dali nalog da se redovito čisti. Činjenica je da postoje dvije različite presude Visokog upravnog suda, jedna daje pravo koncesionaru, druga poništava koncesiju. I sad koncesionar ne zna je li ili nije koncesionar, davatelj koncesije kaže: vi ste koncesionari. pravorijek se očekuje za nekih mjesec dana i nadam se da će se to riješiti. Mi ćemo dočekati srce sezone s neuređenom plažom, ali ne možemo kao Grad na to utjecat. Klub pomoraca postoji u Gradu, nekad prije je on bio na boljoj lokaciji, ali odlukom tadašnje gradske uprave je premješten. Ako postoje ljudi koji žele neki drugi objekt, na raspolaganju smo, ali mora postojati formalno-pravna osobnost te skupine.

Nogostup kraj Gospe od milosrđa od jeseni

Ivan Maslać (HDZ) – kad bi se moglo početi s proširenjem nogostupa uz svetište Gospe od milosrđa? Sezona je počela, a neugodni mirisi šire se oko hotela Maestral i cijelog ovog dijela Lapada. Što mi kao Grad tu možemo napraviti. Svi koji se tamo bave turizmom dobivaju izrazito negativne ocjene.

Franković – Lichtensteinov put i uzak nogostup, zahvaljujući franjevcima srušit će se postojeći zid, kojim ćemo proširiti taj nogostup. Vjerujem da ćemo skoro doći do rješenja. Drugo pitanje je jedan od najvećeg problema grada, a to je crpna stanica, koja je tamo više od 40 godina i ne funkcionira dobro. Jedan dio natječaja Aglomeracije se odnosi na novi pročistač za koji odabran izvođač. Dvije su žalbe uložene, jedna je uvažena. Vodovod je uložio prigovor jer ponuditelj nije svoje uvjete prilagodio prostorno-planskim uvjetima jer nikad ne bi dobio građevinsku dozvolu. Vodovod će uložiti dodatno u filter stanice postojeće stanice s ciljem smanjenja mirisa, ali to neće riješiti problem, jer taj uređaj ne može podnijeti opterećenje. Nadam se da je razdoblje tih neugodnih mirisa iza nas uskoro. Mi iz ove kože ne možemo, ali imamo plan za skoru budućnost.

I kružni tok na Batali od jeseni

Jasmin Deraković (DDS) – zanima me u kojoj je fazi kružni tok na Batali i zanima me kad možemo očekivati potpunu implementaciju programa gospodarenja otpadom.

Franković – imali smo imovinsko-pravnih problema, jer jedan dio zadire u područje Županijske lučke uprave, to smo riješili. Cilj nam je da u listopadu krenemo s izvođenjem radova na kružnom toku na Batali. Podzemni spremnici su stigli, provode se postupci potrebni da se na jesen počne ugradnja. jedan dio ide oko povijesne jezgre, drugi dio Mokošica, a manji dio u Lapadu. Sustav odlaganja otpada počet će s implementacijom u Mokošici. Otpadomjeri će biti postavljeni na podzemne spremnike. Planiram da ćemo do kraja godine početi s implementacijom Plana gospodarenja s otpadom.

Saša Škrabić (SDP) – pitao je gradonačelnika zašto se u Mokošici planira novi parking na zelenoj oazi, a zašto ne na lokaciji gdje se trebao graditi Konzum? Pitao je ima li mogućnosti za nadogradnju postojećeg vrtića ili izgradnju novog?

Franković – do kraja godine, Mokošica će na vrhu dobiti novi parking s 80 mjesta. Ideja druga je otkup zemljišta,koji nije ovaj park, to je zemljište ispod Studenca, ne desno, nego lijevo. Na toj lokaciji, koju bi otkupili, napravi veći broj parking mjesta jer je jednostavno pješački bilo jednostavno povezati s gornjim i donjim dijelom Mokošice. Mislim da je ključno riješiti pitanje parkinga. Neki ljudi koji obavljaju gospodarske djelatnosti i ostave na pet-šest mjeseci auto na besplatnom parkingu u Mokošici. Oni oduzimaju stanovnicima parking mjesta. Imamo više parkirališnih mjesta, isti broj stanovnika, a razlika se ne vidi. Razlika je u onima koji koriste besplatni parking u Mokošici. Najveći dio stanovnika Mokošice već ima PPK. Uvođenje naplate smanjit ćemo broj onih koji tu ne žive, a parkiraju. Parking pokraj Oaze nikad nema mjesta, kao da ljudi s tim autima nikad nigdje ne idu. Ne znam broja koliko sam puta Konzum kontaktirao da nešto naprave s tim prostorom. Intencija je bila dobra, ali grad nije ugovorio rok izgradnje, tu još nema ni parcelacije, problema je milijardu. Tamo je najjednostavnije napraviti veliki parking, bez puno troška, ali tu smo gdje smo. Vrtić u Mokošici bio je prijavljen na EU sredstva. Dobili smo 20 posto za rušenje i izgradnju bespovratnih sredstava. To bi bilo naših 10 milijuna eura. Odlučili smo odustati i čekati skori novi natječaj, koji bi nam bio povoljniji. Za sve ove projekte za koje smo dobili bespovratna sredstva treba nam 30 milijuna eura da ih pratimo. Od rujna je izvjesno da OŠ Mokošica ima 6 prvih razreda, a prije je imala 5.

Spomen soba braniteljima hit među turistima

Ivo Lučić (HDZ) – kad se očekuje postavljanje spomenika poginuloj djeci u Gružu? Kako ćemo realizirati cestu prema Majkovima, koja se nalazi u drugoj Općini.

Franković – nakon odabira rješenja održan je sastanak s arhitektom i roditeljima, došlo je do novih prijedloga i čekamo novo rješenje i idemo na realizaciju. Mislim da je to iznimno bitan projekt. Oko 700 ljudi posjećuje do 15 sati u prosjeku novoobnovljenu Spomen sobu branitelja. Knjiga utisaka je impresivna. Mislim da smo apsolutno pogodili. Nema grad u Hrvatskoj koji može ispričati priču o Domovinskom ratu. Mi smo uspjeli u malom prostoru odati počast poginulima i multimedijalno ispričati priču o Domovinskom ratu. Cesta Trsteno – Dubravica je jučer završena. Ona je sad široka oko 5 metara, nije 100 posto dvotračna cesta, ali se dva auta sporije vozeći mogu mimoići. Ta cesta je često rezervni pravac u slučaju nesreća na magistrali. Dubravica će dobiti vodu iz Majkova, ona se radi u bočnom dijelu trupa ceste, kad se završi to je obveza izvođača je asfaltirati cestu, a s druge strane će asfaltirati ŽLU. Tobi bio bypass za male automobile, ne kamione i ostale.

Franković: Vlaho Violić uzurpira državno zemljište i javne površine

Maro Kristić – je li moguće da djeca s poteškoćama u razvoju mogu sudjelovati u produženom boravku? Je li njima to onemogućeno zbog nedostatka sredstava za asistente ili? U Biokovskoj ulici na Babinom kuku investitori zgrade su uzurpirali zemljište u vlasništvu RH. Postavili su rampe i stupiće, a s komunalni redarimam ovo nisam uspio riješiti.

Franković – o problemu s produženim boravkom nisam upućen, ali ću se informirati. A kad je riječ o Biokovskoj ulici, skinut ću rukavice i reći da Vlaho Violić uzurpira državno zemljište i daje postavio rampu i žardinjere te uzurpira javno zemljište za svoj parking. Taj gospodin nam je i od prije poznat. U vrijeme gradonačelnika Vlahušića, Grad je kupio zemljište u njegovom vlasništvu, ali nije napravljena parcelizacija, pa je on tvrdio da nije prodao to zemljište, nego neko drugo. U dosluhu s bivšom pročelnicom legalizirao je košaru na Pobrežju i sad uzurpira zemljište RH. Mi smo sve prijavili DORH-u. Imamo i u drugim ulicama sličnih situacija. Rješavamo navedeno, ljudi sebi svašta uzimaju za pravo.

Kristić – mislim da komunalni redari imaju ovlasti s javne ulice ukloniti nelegalne barijere i omogućiti svima korištenje javnog prostora.

Grabovica se zatvar u studenom 2025.

Anita Bonačić Obradović (SDP) – pitala je u kojoj je fazi zatvaranje Grabovice te je pitala kad će Grad ukloniti bor sa stijena na šetnici N. i M. Pucića? Kad možemo očekivati da će TUP postati centar kreativnih industrija i možete li garantirati da se tamo neće graditi nova stambeno-poslovna zgrada?

Franković – prema svim našim analizama Grabovica do jeseni 2025. može prihvaćati otpad. Vjerujem da će CGO biti gotov par mjeseci iza. Mi ćemo morati odvoditi otpad u najbliži CGO na području RH. U studenom i prosincu smanjene su količine otpada. Bor koji je pao na šetnici uklonit će tvrtka s kojom smo potpisali ugovor danas. Na zahtjev gospodina Legaza angažirali smo tvrtku koja će izgraditi i one skaline pokraj Vile Elite, koje je on bio počeo raditi. O TUP-u će Franković odgovoriti pismeno.

U Burbonu će stanovnici morati birati ili parking ili nogostup

Ivan Cetinić – predložio je da se uredi Ulica bana Jelačića. Pitao je jeli se nešto pokrenulo oko renoviranja lukobrana Kaše?

Franković – imamo obvezu izgradnje oborinske odvodnje iz Čokolina do Ulice bana Jelačića, zasad je na cesti pokrpano nekoliko rupa, a kopanje ide u jesen. Ulicu možemo urediti, napraviti nogostup i asfalt, ali se gubi dio parking mjesta, jer mjesta za drugo nema. To će ovisiti o stanovnicima. Dio djece ide u OŠ Lapad i hodaju po toj uskoj cesti. Kaše su pri kraju projekta, kad ćemo znati koliko će to koštati. A skori natječaj za uređenje lučkih područja, mislim da ćemo to čekati.

Ivana Šepak (DUSTRA) – rekla je kako kamperi parkiraju posvuda i besplatno kampiraju posvuda. Pitala je kako to spriječiti? Pitala je također kad će se uvesti produženi boravak za djecu 3. i 4. razreda osnovne škole?

Franković – značajan je pad broja kampera oko povijesne jezgre jer naplaćujemo kazne, ali postoje prostori na kojima ne možemo djelovati. oni masovno koriste Srđ na privatnom zemljištu i imamo problem. Koriste na magistrali odmorišta, to je pitanje za Hrvatske cesta i posljednjih godinu dana i na privatnim parkirališta vidimo kampere. Njima je dozvoljeno parkirati, ali ne i kampirati. Upozorio sam vlasnike tih parkirališta da im državni inspektorat dođe u posjetu i dobiju značajne kazne. Produženi boravak za djecu s poteškoćama postoji, a o njemu odlučuje stručno povjerenstvo. Probleme imamo s nedostatkom prostora u Mokošici. Neke druge škole u gradu imaju sve manje i manje učenika.

Krešimir Marković – kad će tematska sjednica na temu turizma? U kojoj je fazi realizacija obnove Muzeja Domovinskog rata?

Franković – O TZ-u mi ne možemo raspravljati, a o turizmu ćemo raspravljati u četvrtak. Imamo dvije točke dnevnog reda ključne točke za budućnost turizma u Gradu. Kroz te točke raspravljat ćemo o svemu u turizmu jučer, danas i sutra. Tvrđava Imperijal je vraćena gradu, trebamo dovesti adekvatnu cestu, počeli smo s time. dvotračna cesta do Bosanke, a onda slijedi cesta do tvrđave.

Zagreb je Dubrovniku najudaljeniji grad

Andro Vlahušić – Kazao je kako je otvorena nova placa, koja živi vrlo slabo i jadno. Planirate li TUP, placu, Park Luja Šoletića spojiti? Planiramo li potpore za putovanja Dubrovčanima do Zagreba cestovno ili zračnim putem s obzirom na sadašnje cijene i da je lakše doći do bilo kojeg grada u Europi, nego do Zagreba?

Franković – slažem se s Vama oko place. Tamo se nešto mora događati u popodnevnim satima i to ćemo početi na jesen. Bilo bi super da je placa cijeli dan, ali to ne možemo očekivati. Već nam se javljaju ljudi koji su zainteresirani. Tamo svašta može biti. Nadam se da ćemo kroz program Koherentnosti i kohezije dobiti sredstva i krenuti u realizaciju tunela, a to bi otvorio rivu i pješačku zonu, koja bi mogla biti centar svijeta. U povijesnim vrtovima uklonili smo nelegalne objekte, kad sve uredimo, stavit ćemo vrata. Žao mi je da se ispod vrtova napravi garaža, što blokiraju konzervatori.

Slažem se s Vama i oko toga da karta za avion Dubrovnik – Zagreb jako puno košta, a nema ni mogućnosti bukiranja karte u ljetnim mjesecima, svima nam preostaje samo automobil. Uskoro ćemo imati sastanak s Croatia Airlinesom jer oni su penalizirali građane Dubrovnika na osnovu gradskih subvencija. Moramo naći neki program u kojem će građani Grada biti prepoznati jer oni su dio javnog prijevoza. Ako Rayan Air do Rima košta 30 eura, a do Zagreba CA leti za 200 eura, a avioni su uvijek puni. Dobivaju subvencije za javni prijevoz i imaju monopol i penaliziraju građane Dubrovnika.

Gdje se može pročitati cijela Studija nosivog kapaciteta?

Đuro Capor (SJG) – pitao je gradonačelnika zašto se Studija nosivog kapaciteta grada ne dostavlja vijećniku, koji je to zatražio, a predstavlja se nekim drugim institucijama. Pitao je je li gradonačelnik osobno dao naredbu da se vijećniku ne dostavi ta studija. Nama je poslan prošli tjedan “prošireni sažetak”, zašto ne možemo pročitati cjelovitu studiju negdje?

Franković – Grad nije naručitelj, niti je zatražio izradu Studije. Ta studija treba proći kroz određene zakonske procedure, a to je prvo Turističko vijeće koje je naručilo izradu Studije. Nakon toga se o njoj glasa Turističko vijeće, ako ne dobije potrebne glasove, ne može ići dalje. Studija je prošla TV, sad ide na GV. Sažetak je upoznavanje s materijalom, a 45 minuta će nam rektor i njegove kolegice detaljno predstaviti studiju, a potom i odgovarati na sva pitanja vijećnika. Cjelovita studija Vam se može snimiti na CD i dostaviti Vam. niste je mogli dobiti prije.

Capor – mislim da ste pobrkali stvari. Ako ste u posjedu nekog dokumenta, ako vijećnik traži, dužni ste mu ga dati. Mi ovdje ne usvajamo prezentaciju i sažetak, nego cjeloviti dokument i mislim da ste ga dužni objaviti prije sjednice i dati nam dovoljno vremena da ga pročitamo do kraja.

TUP ostaje kakav jest

Potrebica – jeste li Vi upoznati možda s gradnjom shopping centra na području TUP-a, kako kaže kolegica Obradović govori. Zanima me što je s ovim klubom Dubina? Croatia Airlines je višegodišnja maćeha Dubrovnika, ne samo po pitanju cijene, ali i voznoga reda. Dižemo se ujutro ko zombiji, vraćamo se zadnjim letom koji uvijek kasni oko ponoći. S njima treba razgovarati i naći model.

Franković – TUP ostaje kakav je i sada oplemenjen sadržajima. Uskoro će u TUP-u biti Obiteljski centar, zatim nova velika knjižnica. U prizemlju će biti znanstvena knjižnica, a na katu će biti i javna čitaonica. Radovi počinju za 10-ak dana. Vezano za TUP imamo odnedavno tamo lutkarsku i kazališnu skupinu imamo značajan broj tehničkih udruga, tako da je on već sad centar kreativnih industrija. Što se tiče kluba Dubine, neugodno sam se iznenadio njihovim statusom. Vlasnici Dubine su tražili reprogramiranje duga i to dva puta, nisu uspjeli platiti dugove, vratili su nam dio prostora, ali nisu uspjeli plaćati novce. TUP je prijavio dug tek kad je vidio da je u trećem redu naplate dugova. Tu jednostavno nije bilo financijske isplativosti.

Vijećnička pitanja ovim su iscrpljena.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o javnim parkiralištima na području Grada Dubrovnika jednoglasno je usvojen, kao i Prijedlog odluke o pristupanju Grada Dubrovnika inicijativi Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju.

Plan prilagodbe Grada Dubrovnika klimatskim promjenama (SECAP)

Riječ je o Akcijskom planu koji je nastao kroz sporazum gradonačelnika, a preduvjet je za ostvarenje i prijavljivanje projekata za financiranje iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Njime su definirane mjere, partneri, koraci provedbe i način financiranja. On će omogućiti realizaciju zelenih projekta.

Anita Bonačić Obradović (SDP) – mislim da je jako nadobudno da Grad Dubrovnik treba smanjiti do 2030. količinu stakleničkih plinova za 40 posto. Predviđa se i zelena obnova grada. Tko to izrađuje? Navodi se daće biti informacijske točke preko kojih bi građani mogli prtiti provođenje mjera.Zanima me gdje će te točke biti. Također će se provesti naobrazba 20 osoba u Gradu Dubrovniku za unošenje tih podataka u sustav aplikacije. To mogu odraditi i studenti bez dodatne edukacije i dodatnog zapošljavanja. Gdje će se uvesti javna rasvjeta napajana solarnim panelima? Znamo da treba i piše tu da 40 posto javnog prijevoza treba biti na električni pogon, zašto predviđamo još jednu analizu javnog prijevoza. Pitanje ispuštanja raznih plinova s kruzera je isto bitno, znači kruzeri bi se trebali spojiti na električnu mrežu grada, a već je gospodin Pezo rekao da je to velika investicija i zanima me je li se to počelo realizirati? Znamo da jedan kruzer zagađuje kao milijun automobila. Sustav biciklističkih staza predviđa posebne biciklističke staze i garaže za bicikle, a prostor nam je ograničen. Vidim da imamo i više od 300 septičkih jama.

– Analiza za autobuse obuhvaća punionice, dužine linija, to je interna analiza. Zeleni plan se radi u suradnji s drugim institucijama, a obuhvaća uređenje neuređenih zelenih zona i zapuštenih građevina. Što s tiče biciklističkih staza teško je u mediteranskim gradovima očekivat da će biciklistički promet biti dominantan, ali uvođenje električnih bicikli moći će se financirati u ovoj financijskoj perspektivi preko poziva Ministarstva prometa i ITU mehanizma, odgovorila je predstavljačica Plana, koja je kazala kako se dokument prostorno oslanja na prostorne dokumente koji već postoje.

Franković – činjenica je da smo s Lučkom upravom počeli elektrifikaciju Luke Dubrovnik, za to je HOPS podnio zahtjev za izmjenu Prostornog plana da se iz Komolca do Gruža donese direktno kabel i da se u Gružu napravi adekvatna trafostanica na koju se mogu priključiti kruzeri. Kroz dvije i tri godine mogli bi završiti tu priču. Struje imamo dovoljno. Uskoro će Prostorni plan ići na javnu raspravu.

Katarina Doršner (HDZ) – čitajući ovaj plan, ne mogu se ne osvrnuti na Zračnu luku Trebinje koja bi nam sigurno ugrozila vodoopskrbu. Trebamo se zapitati je li ovo neki novi oblik rata prema Republici Hrvatskoj? Mi zaista trebamo tražiti intenzivno međunarodnu pomoć. Zanima me je li ovaj plan predvidio međugraničnu zaštitu krških područja? Zanima me štitimo li more i istražujemo li ga dovoljno? Zanima me kako vidite smanjenje potrošnje energije pogotovo za hotele i velike komplekse? Imamo li zakonske regulative potaknuti hotele da poštuju ove mjere?

-Moguće je sufinanciranje energetske obnove i zgrada i hotela i privatnih kuća. mislim da se Hrvatska izborila za jednu važnu stvar, a to je da je prihvatljivo trošak i obnova fasade. U ovom razdoblju ćemo imati čitav niz poziva za energetsku obnovu. Motivirat ćemo u privatnom sektoru vlasnike nekretnina da mogu dobiti otpis dijela glavnice u investiciju. Ovo nije tip dokumenta koji može propisati međunarodnu zaštitu krša. Sutra se u Dubrovniku organizira važan skup na temu prostornog planiranja mora, a dolaze najveći stručnjaci iz tog područja. Radi se po tom pitanju, a cilj su nam planovi kakve imaju baltičke zemlje, odgovorila je jedna od izrađivačica Plana.

Potrebica – da su kruzeri tako otrovni, kao što ste vi kolegice Bonačić ovdje rekli, mislim da se na njima nitko ne bi vozio jer bi se svi otrovali.

Jasmin Deraković (DDS) – jedan kruzer zagađuje kao 12 000 automobila, kaže jedna najnovija studija.

Franković – da se ova tema ne razvije u pitanje kruzera. Više je studija napravljeno,a profesor Carić je studiju napravio 2007. da je onečišćenje kruzera i kao 4 auta to je problem. Mi ćemo imati priliku o kruzerima i autima razgovarati već u četvrtak. Samo ću reći da je svako 1,5 vozilo u sezoni vozilo za auto taksi ili transfer prijevoz i oni su zagađivači, koje moramo smanjiti. Dokument koji se nalazi pred vama je važan dokument koji će nam omogućiti prijavu projekata europskog Zelenog plana. Studija detaljno analizira svaki segment zagađenja i smanjenje istog. Moram napomenuti da je Libertas prvi javni prijevoznik koji već ima spremnu dokumentaciju za tendere, a u RH imamo najmlađi vozni park po ekološkoj normi 6. Dobit ćemo nekoliko električnih autobusa uskoro. Naša budućnost po meni nije struja, nego vodik, ali za to tek dolazi vrijeme.

Bonačić – Obradović – Ovaj podatak o 12 000 automobila važi za kruzer od 3 000 putnika.

Potrebica – po ovoj logici tog istraživanja, koliko je kruzera bilo u Dubrovniku, mi bismo imali zagađeni zrak kao u Zenici. To je nemoguće i nije istina. Svako zagađenje je previše, ali ovo o čemu Vi govorite kolegice nije realno.

Krešimir Marković – preporučio je svima investiciju u solare i besplatnu struju.

Akcijski plan je jednoglasno prihvaćen.

U Stručno povjerenstvo za davanje koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Dubrovnika za potrebe izgradnje komunalne vodne građevine, spoja CS Ploče i CS Stari grad Gradsko vijeće imenovalo je: Jelenu Dadić, kao predsjednicu, Božidara Mitrovića te Mara Kristića.

Prijedlog odluke o koeficijentu za obračun plaće ravnatelju/ici Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik jednoglasno je prihvaćen.

Prijedlog zaključka o postavljanju spomen obilježja poginulom vatrogascu Goranu Komlencu također je jednoglasno prihvaćena.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obveza kojim Franjevački samostan Pohođenja Marijina u Rožatu daje na korištenje bez naknade na rok od 10 godina, a Grad Dubrovnik prima na upravljanje i korištenje čest.zem. 4 k.o. Prijevor u svrhu uređenja dječjeg i sportskog igrališta.

Potrebica je pohvalio ovu inicijativu franjevaca, koji su gradu ustupili korištenje obale.

Krešimir Marković – održao je predavanje o crkvenim redovima franjevcima, benediktincima…

Zaključak je jednoglasno usvojen.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o kapitalnoj pomoći s društvom Domouprava Dubrovnik d.o.o. u svrhu sanacije i uređenja javne površine koja se nalazi neposredno uz objekt ”Opskrbnog centara” u naselju Mokošica

Gradonačelnik Franković objasnio je kako je riječ o obnovi Opskrbnog centra te da se pri obnovi otkrilo kako je ispod temelja Centra velika rupa i da cijeli prostor stoji u zraku. Tijekom vremena oborinska odvodnja isprala je sav materijal nasipa. Stoga smo odlučili to nanovo temeljit i s obzirom na to da je riječ o javnoj površini tražiti kapitalnu pomoć prema Domoupravi za sanaciju. Zaključak je jednoglasno prihvaćen.

Točke od broja 12. do broja 20. o ukidanju statusa javnih putova jednoglasno su bez rasprave prihvaćene.

Strategija pametnog grada Grada Dubrovnika

Strategiju je predstavio Stjepan Ćavar iz DURA-e.

-Već 2015. počele su aktivnosti u transformiranje u pametni grad. 2018. usvojen je i Akcijski plan. Realiziran je veći broj projekta iz strategije Pametnog grada, Dubrovnikpass,car sharing, Dubrovačko oko, parking, besplatni wi-fi, aplikacija za praćenje kvalitete zraka u školama i vrtićima… Razlog za novu strategiju je razvoj novih trendova i tehnologija, kao i usklađivanje s strategijama EU. Notizia d.o.o. iz Zagreba je izradila Strategiju. Javno savjetovanje je provedeno od 16. veljače do 18. ožujka. Dokument ima 8 poglavlja. Prvo su ciljevi i svrha strategije. Definirani su ciljevi i inicijative, ali i sadašnje stanje, ali i okvir za praćenje djelovanja i plan implementacije Strategije, objasnio je Ćavar.

Nakon pauze, raspravljat će se o Strategiji.

Sjednica se nastavila nakon pauze.

Andro Vlahušić – strategija je lijepa, ali osnovna priča mora biti koliko mi koristi od toga imamo. Pametni parking smo razvili s dubrovačkom tvrtkom, a onda dođe Mato i uzme HT. Što građani od toga imaju. Kad sa semafora ideš u Grad i ne znaš gdje ima koje mjesto. Što mene to interesira, ako ima manje od 10 mjesta, ne može u Grad nitko tko ne živi. Dubrovačka je tvrtka razvila i brojač posjetitelja. Mi imamo podatke, ali ti podatci nemaju uporabnu vrijednost, mi kao građani nemamo povratnu informaciju. Pametni grad bez intervencije ne vrijedi. I Dubrovnikpass ima jedan nedostatak, ne može se rezervirati, a budućnost pametnog grada je upravo to rezervacija. Mi smo prodali lani 8 puta više Dubrovnikpassova, nego što imamo stanovnika, zato trebamo uvesti kartice za građane. Budućnost je s jedne strane uvesti uvjete za posjetitelje kroz Dupass, a druga uvjete za građane za dubrovačke građane. Grad je vlasnik imovine, a građani zbog skupoće ne mogu na večeru u te restorane na njihovim javnim površinama. Što će nam grad u kojem smo vlasnici, a u njemu ne možemo ni na večeru jednom mjesečno poći. Ovoj strategiji nedostaje uporabna vrijednost.

Franković – bitno je reći da se radi na sustavu Dubrovnikpassa i rezervacijama i bit će obvezna rezervacija termina. Strateški je bitno i uključivanje zidina u Pass. Neću detaljno jer ćemo za dva dana o tome, nije loš prijedlog Vlahušića da se komunicira preko ekrana s podatcima, i to prije skretanja na Ilijinu glavicu.

Vlahušić je još jednom ponovio kako pametna rješenja trebaju biti uporabna.

Franković je kazao kako je na zahtjev vijećnika Capora na stranicama Grada upravo učitana cijela Studija nosivog kapaciteta Grada Dubrovnika. Na što je Capor reagirao aplauzom.

Tko je smislio Dubrovačko oko? Raguž ili Vlahušić? Prvo se Raguž pohvalio da je on autor te ideja, a Vlahušić je nadodao kako je on ideju nadogradio, a DURA -i poručio da trebaju biti mjesto susreta ideja.

Bonačić Obradović uključila se u raspravu i pitala je zašto je senzor buke dobio ocjenu 1, nezadovoljavajuću ocjenu i zašto tako malo dionika sudjeluje u pametnim projektima.

Anamarija Pilato – najviše se edukacija odnosi na specifična znanja koja se ne mogu očekivati od zaposlenika gradske uprave i komunalnih poduzeća, a s izvođačem projekta ćemo vidjeti kako riješiti senzor buke.

Đuro Capor – ima li među dionicima netko tko nije iz gradske uprave i komunalnih poduzeća? Je li doprinio još netko, Zajednica tehničke kulture…?

Pilato – uključene su sve ustanove, udruge, institucije od vrtića do škola, a Strategija je bila na javnoj raspravi za sve građane.

Uz tri suzdržana glasa prihvaćena je Strategija pametnog grada.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o upisu djece u Dječji vrtić Pčelica; Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na  Statut Osnovne škole Lapad i Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na  Statut Osnovne škole Montovjerna jednoglasno su usvojene bez rasprave.

Usvojeni su  Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dom Marina Držića za 2023. godinu i Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik za 2023. godinu.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2023. godinu.

Ravnateljica Medo Bogdanović – uspješno su organizirane protekle Ljetne igre. Završili smo s nešto pozitivnijom nulom, od 1500 eura na računu.

Točka je usvojena uz jedan suzdržan glas.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački muzeji Dubrovnik za 2023. godinu.

Ravnateljica Michl – imali smo 13 izložbi iz fundusa i tri gostujuće. Izdali smo 12 publikacija. Nastavili smo u radu s osnovnim školama, obogatili smo muzejsku ponudu izradom novih suvenira, čime se obogatili nas proračuna. Obogatili smo i naš fundus, probudila se svijest i naši sugrađani su nam ponudili veliki broj predmeta u vidu donacija, ali i za otkup. Tako smo otkupili klecalo iz 17. stoljeća. Što se tiče broj posjetitelja, uvođenjem Du Pass, broj posjetitelja u Revelinu, Žitnici Rupe i Pomorskom muzeju je porastao. Ukupno smo lani imali preko 400 tisuća posjetitelja. Multimedijalni vodič u 2023. je oko 9 tisuća posjetitelja preuzelo.

Vlahušić – odagnala se skepsa oko Du Passa, da će on oduzeti posjetitelje muzejima. Ovo je način da ljude disperziramo i da se vrijedan rad kustosa prikaže kako stranim tako i domaćim ljudima.

Točka je usvojena većinom glasova.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar za 2023. godinu.

Ravnatelj Begić– DSO je lani ostvario blizu 100 koncerata i nastupa s oko 20 posto više posjetitelja. Moj prvim danom preuzimanja dužnosti, preuzeli smo i ljetnikovac Pucić za čije je uređenje osigurano 500 tisuća eura. Cijela 2023. godina je bila posvećena pripremnim radnjama za obnovu ljetnikovca. Nadamo se da ćemo možda i iduće godine tamo preseliti.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Folklorni ansambl „Linđo“ za 2023. godinu.

Ravnatelj Kljunak – lani nam je bila prva godina u kojem smo mogli vidjeti ruku našem novog umjetničkog voditelja Ivančanina. Stvorio se novi interes i među članovima veteranima, a skoro 100 amatera je lani sudjelovalo u našem programu. Svake godine obnavljamo točke, na dobrom smo putu da budemo još bolji i kvalitetniji i s nastupima na prestižnijim lokacijama. Dobili smo dobre kritike od austrijskih medija. Imali smo bogati koncertnu sezonu što se tiče gostovanja. Sudjelovali smo na brojnim gradskim projektima. Obilježili smo i 50 godina rada našeg Marija Kristića.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Gradsko kazalište Marina Držića za 2023. godinu.

Ravnatelj Tišljarić – naše programe je posjetilo preko 18 tisuća posjetitelja. Ostvarili smo četiri samostalne premijere, a koprodukcije su nam povezale s Ljetnim igrama i varaždinskim kazalištem. Ugostili smo neke od najboljih predstava u Hrvatskoj. Gostovali smo s Hamletom u Češkoj, nominirani smo za Nagradu hrvatskog glumišta za predstavu kako Lokrum pere zube. Kazalište je u toku 2023. imalo 149 izvedi. Molim da se proračunska sredstva kazališta kao i ostalih ustanova u kulturi izjednačite s onima iz 2019. godine.

Doršner – nisam se ovaj put javila govoriti o stručnom programu u kazalištu. Htjela sam govoriti i pozitivnom pomaknu koje smo ostvarili a vezano uz infrastrukturi ustanova u kulturi, na kojima se bazira naša turistička ponuda, a ne kajacima. Moramo više podržati ustanove u kulturi. Drago mi je da ste sanirali krov koji je prokišnjavao na Maloj sceni, no što je s Kaznenom kulom, pomaže li vam DPDS u tome?

Tišljarić – u kontaktu smo s DPDS-om, Kaznena kula je jedan od najstarijih dijelova zidina, nadamo se će se taj dio sanirati.

Raguž – kazalište je doživjelo renesansu. Prije je kazalište bilo mjesto svađa i razdora. Naši glumci imaju priliku nastupati na Igrama. Kako su ove godine vizualno izgledali Kandelora i otvaranje Europskog prvenstva u vaterpolu, kapa do poda!

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik za 2023. godinu.

Ravnatelj – Kinematografi su lani ostvarili programe koje su osmislili. DUFF je privukao brojne sudionike. Imali smo koncerte na u ljetnom kino Slavica. Ističemo proglašenje Straduna blagom europske filmske baštine. U kolovozu smo otvorili i ljetno kino Lapada. Naši djelatnici u KIC-u prodaju DU Pass, lani smo ga prodali u vrijednosti od preko 400 tisuća eura. Naša ustanova je izabrana biti dijelom europskog projekta vrijednog nešto više od 2 milijuna eura. Našoj ustanovi je dodijeljeno 420 tisuća eura, a nastojat ćemo muzeizirati prostor Luže, koji je lani obnovljen.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik za 2023. godinu.

Varina Jurica Turk– prešli smo preko 60 tisuća posjetitelja, ostvarili pet izložbi. Drago nam je da je tvrđava vraćena gradu i nadamo se boljoj budućnosti. Muzej dolazi na jednoj prekretnici i tu ću vam moliti pomoć da se ekipiramo. Vašu pažnju i pomoć očekujem.

Marčinko – muzej i dalje djeluje u prostorima neobnovljene tvrđave. Trebalo je 56 sjednica da dođemo do toga da nam Arbitražni sud vrati Imperijal i sad je konkretno vrijeme da pričamo o tome što i kako dalje. Ministarstvo kulture je otvorilo trajni javni poziv preko kojeg možemo dobiti i do 6 milijuna eura.

Potrebica – ovo Gradsko vijeće, predvođeno većinom HDZ-a, je osnovalo formalnu ustanovu Muzej Domovinskog rata. Tek kad smo vidjeli da su se stekli uvjeti raskinuli smo koncesiju. Po mom osobnom uvjerenju tvrđava nikad nije trebala biti tuđa. Lokacija Muzeja Domovinskog rata je autentična. Činjenica da ga nismo obnovili daje mu na autentičnosti, no to ne znači da ga nećemo obnoviti. Tu autentičnost treba zadržati. Znat ćemo prepoznati model financiranja obnove. DPDS je također spreman pomoći s obnovom. Vjerujem da je sad vrijeme da napravimo konzerviranu tvrđavu. Nije dobro da tamo previše interveniramo. Naravno da će poduprijeti i ekipiranje. Zahvaljujem i gosparu Mihu Đuraš. Da nije bio Varine i Miša, i skupljanja građane koja je donirana danas ne bi bilo ove ustanove. Mislim da su gradonačelnik i ovo vijeće prijatelji muzeja.

Marčinko – nadam se da ćemo do iduće godine imati barem financijsku konstrukciju od raznih aktera, ako i studijsku dokumentaciju.

Potrebica – za tako ozbiljan projekt nije dovoljno godinu dana. Slažem se da napravimo projekt, ali ne i da izgubi šarm. I ta voda koja vlaži, da na tom šarmu i autentičnosti.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Prirodoslovni muzej Dubrovnik 2023. godinu.

Ravnateljica Čučević – imali smo uspješnu godinu, posebno ističem izložbu Držićev životinjski svijet, a ostvarili smo i druge brojne programe. Realizirali smo i edukativne programe, a prošle godine smo realizirali novi edukativni projekt Most za znanost, kako bi učenike potaknuli na odabir prirodoslovnih zanimanja. Objavili smo tri znanstvena rada. Imali smo 33 tisuće posjetitelja.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Umjetnička galerija Dubrovnik za 2023. godinu.

Ravnatelj Smokvina – realizirali smo sve planirane projekte, a u 2023. godine imali smo rekordan broj posjetitelja, njih 84 tisuće. U odnosu na rekordnu 2019. godinu to je povećanje od 5 posto. Postavljeno je 17 izložbi, među kojima i izložba Andyja Warhola. Realizirali smo i pedagoške programe, kao i radionice u kojima su sudjelovali umjetnici. U 2023. obogatili smo svoju zbirku, otkupom jednog i donacijom 18 djela, među kojima su djela Bukovca i Celestina Medovića.

Točka je jednoglasno usvojena.

Današnja sjednica Gradskog vijeća je završena, a iduća je već u četvrtak.