Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika započela je u Velikoj vijećnici u 10 sati. Na današnjem dnevnom redu nalazi se 18. točaka. Vijećnici će među ostalim raspravljati o Prijedlogu odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali I na predjelu Bunica, Prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o davanju jamstva Hotelu Gruž d.d., imenovanju čelnih osoba Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Dubrovačkih muzeja. Vijećnici će danas bez nazočnosti javnosti odlučivati o dodjeli javnih priznanja Grada Dubrovnika. Gradonačelnik Franković pozitivan je na koronavirus te se nalazi u samoizolaciji. U radu sjednice sudjelovat će putem video linka.
U sustav je prijavljeno 17 vijećnika. Kvorum je utvrđen.
Usvojen je zapisnik sa 7. sjednice Gradskog vijeća.
Dnevni red je nadopunjen točkom vezano uz Rezervat Lokrum, odnosno davanje suglasnosti za provođenje javne nabave za obnovu Benediktinskog samostana.
S dnevnog reda skinuta je točka dnevnog reda Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice javne ustanove Dubrovački muzeji.
Točka dnevnog reda je usvojena. Usvojen je i dnevni red.
Vijećnička pitanja
10: 10 Olga Muratti postavila je pitanje vezan uz Klub liječenih alkoholičara Orlando.
“Možete li Klubu osigurati adekvatne uvjete za rad, odnosno prostor izvan OB Dubrovnik. Njihova traženja su preskromna. Potreban im je prostor dva puta tjedno, po dva sata. U više navrata sam postavila pitanje vezano za izgradnju Doma za umirovljenike ispod bolnice. U kojoj je fazi izdavanje građevinske dozvole?”, upitala je.
Gradonačelnik Franković kazao je da je u tijeku revizija prostora koje koriste udruge.
“Vjerujem da prioritet može imati i ovaj klub. Što se tiče Doma umirovljenika, radi se o dugogodišnjem problemu. Godinama se ništa nije događalo. Mi smo se uhvatili u koštac s tim problemom. Susreli smo se i s problemom povrata zemljišta, ali i taj problem smo riješili. Moje obećanje vama, ali i javnosti je bilo da će građevinska dozvala biti izdana do kraja 2021. No, danas mogu reći da je građevinska dozvola s današnjim danom izdana. Cilj nam je u ovoj godini započeti s radovima”, kazao je gradonačelnik.
Đuro Capor postavio je pitanje vezano uz održavanje čekaonica.
U lipnju 2021. prilikom izvješća o radu Libertasa, kazali ste da je aktivno 150 ljudi od 295 zaposlenih, da ostatak ne radi, ali da im se trebaju isplatiti plaće. Pojasniti ste da u tom trenutku nije potreban angažman svih ljudi. Kako se među tih 150 osoba nije pronašla osoba koje bi obilazila čekaonice i održavala ih, u COVID krizi i besparici mi davamo tolike novce za nekakve prijatelje i rodbinu ljudi bliskih gradonačelniku. Hoćete li pozvati direktore Čistoće i Libertasa i naložiti im da pronađu osobu koja bi održavala čekaonice? Ako imamo mjesta za dva direktora u Čistoći, kako nemamo mjesta za jednu osobu koja bi se bavila održavanjem čekaonica?”, upitao je Capor.
Gradonačelnik Franković kazao je kako je klasifikacija Đura Capora zanimljiva.
“Vijećnik Capor me prije par dana prozvao čak i za korupciju, ali o tome ću kasnije. Grad je 1991. godine zaključio ugovor s firmom Euro Plakat. Tad je postavljeno 40 čekaonicama. Ta firma je 15 godina upravljala čekaonicama i održavala ih. Potom je 2016., veći broj čekaonica prešao u vlasništvo Grada. Ona su prešle u nadležnost Upravnog odjela za promet. Danas ti objekti sukladno zakonu predstavljaju komunalnu infrastrukturu i u nadležnosti su Upravnog odjela za komunalne poslove i promet. Ono što je važno za istaknuti, nikad Libertas nije održavao te čekaonice. O dodijeljenim poslovima rodbini bliskoj HDZ-u i pročelnici Brnin. Na temelju uredno provedenog postupka javne nabave tvrtka In House angažirana je od strane Grada za poslove čišćenja čekaonica. To je učinjeno nakon što smo zaprimiti desetke prijava građana o stanju čekaonica putem Dubrovačkog oka. Za poslove održavanja i čišćenja postoje uredni radni nalozi kao i sva ostala evidencija i foto-dokumentacija. Nije se davao paušal, kao što misli vijećnik Capor. Išlo se nalogom i foto-dokumentacijom.
Što se tiče poveznice s gospođom Ivanom Brnin, ona je imenovana pročelnicom dvije godine nakon što je tvrtka izabrana, odnosno dva mjeseca prije isteka ugovorne obveze, koja ističe za 20 dana. Ne postoji sukob interesa sukladno zakonom. Poslovi ne spadaju u djelokrug poslova pročelnice. Nabava je provedena sukladno svim procedurama. Zanimljivo je kako je Srđevcima problem, kako jedan HDZ-ovac radi sukladno javnoj nabavi, a nije im sporno što je prije pola godine istaknuti Srđevac dobio posao na nabavi u gradskoj tvrtki vrijedan 2.1 milijuna kuna. Kako to gospodine Capor? Obje tvrtke su najveće na području grada s obzirom na područje kojim se bave. Jedna u poslovima održavanja i čišćenja, druga u IT sektoru. Zar mislite da mi nismo o trošku razmišljali? Da smo angažirali Libertas ili Čistoću, zbog nabave potrebnog alata trošak bi iznosio 210 tisuća kuna. I to bi bio fiksni trošak, a ovdje po javnoj nabavi nemamo fiksni trošak, već varijabilni trošak po potrebi. U 2021. godini potrošeno je 170 tisuća kuna. To je jedini razlog zašto smo se odlučili na javnu nabavu. Je li percepcijski problem što se radi o članu HDZ-a? Pa nekima je problem, nekima nije. Nabava je nabava. Ne kontroliram je ja, niti vi. Uskoro ugovor ističe pa ćemo objaviti javni poziv svima. Pa nek’ se javi tko želi. Gospodine Capor, prije četiri dana ste me prozvali da sam korumpiran zbog ovoga. To ćete morati objasniti pred pravosudnim tijelima, pa ako tvrdite da sam osoba sklona korupciji, onda ćete to i dokazati, a ako ne dokažete onda ćete zbog klevete mog imena odgovarati. Sve mi možete imputirati, osim da sam sklon korupciji, da kradem i da uzimam javni novac. Zbog toga se možete samo sramiti”, kazao je gradonačelnik.
Đuro Capor kazao je kako iz riječi gradonačelnika nije shvatio hoće li se sazvati sastanak Čistoće i Libertsa.
“Ne smatram da se radi o uredno provedenoj javnoj nabavi. Iznos je za svega 10 kuna bio manji od 200 tisuća kuna. To znači da je nešto sumnjivo. Putem tri ponude pristupa se dodijeli posla. Da je iznos samo 10 kuna veći trebala bi se provesti prava javna nabava. Ovakve javne nabave svakome zvone na korupciju. Nisam spomenuo gospođu Brnin. Pozvao sam se na ono što je on govorio, da je on za sve odgovoran, pa i za ovo zastrašivanje vijećnika”, poručio je Capor.
Željko Raguž postavio je pitanje vezano uz kupnju TUP-a.
“U kojoj je to sad fazi?”, upitao je.
Gradonačelnik Franković kazao je da je UTD Ragusa jučer potpisala ugovor o kupoprodaji dionica.
“Taj ugovor je temelj kako bi UTD Ragusa mogla krenuti u postupak zaduženja. Pregovara se s više banaka. Vjerujem da će posao uskoro biti završen i da ćemo dobiti obavijest o uvjetima zaduženja. U tom trenutku ćemo sve prezentirati Gradskom vijeću. Nakon toga idemo u sklapanje ugovora. Do 31. ožujka moramo osigurati potrebna kreditna sredstva. Uvjeren sam da ćemo sve do tad riješiti. Riješeno je pitanje većinskog vlasništva Luke Dubrovnik. Ta dva prostora mogu biti kompatibilni jedni s drugim. Za buduće generacije naših sugrađana sjajne se stvari mogu događati na području TUP-a. Prostori TUP-a se neće besplatno dodjeljivati. Mi moram plaćati kredite”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Cetinić postavio je pitanje vezano uz Du Card i Kaše.
“Prema mojim saznanjima, Du Card se još uvijek ne prodaje na prodajnom mjestu DPDS-a u Širokoj ulici. Smatram da to neće donijeti željeni rezultat. Ne znam zašto bi netko išao u Široku kupovati Du Card, kad se može kupiti pet metara od ulaza na zidine. Du Card za djecu do 12 godina iznosi 250 kuna, a ulaznica za zidine za djecu od 7 do 12 godina je 100 kuna. Može li se postaviti cijena Du Carda za djecu od 12 godina na 100 kuna? Je li se održao sastanak vezano uz Kaše?”, upitao je.
“Vijećnik Vlahušić prije nekoliko dana predstavio nam je prezentaciju vezano uz razvoj Du Carda. U isto vrijeme razgovaramo s marketinškim agencijama. Moramo putem online alata omogućiti kupnju i printanje karata za zidine. Više je toga u ovom trenutku na Gradu Dubrovniku nego na DPDS-u. Du Card će doživjeti veliki rast u ovoj godini. Razgovarao sam s predsjednikom Županijske lučke uprave. Izrađena je potreba dokumentacija, traže se sredstva putem EU fondova. Kad se to osigura ići ćemo u sanaciju”, odgovorio je gradonačelnik.
10:34 Ivica Roko postavio je pitanje vezano uz placu u Gružu, odnosno izgradnju zgrade na tom mjestu.
“Čuo sam u kafani da se razgovara da će se na tom mjestu izgraditi velika zgrada”, upitao je.
Gradonačelnik je odgovorio da se uskoro pokreće postupak obnove place u Gružu.
“Neće niknuti nikakava zgrada, već će se taj prostor uljepšati, kako bi se mogao koristiti i u popodnevnim satima. Za vrijeme radova placa će se premjestiti u Lapad”, odgovorio je gradonačelnik.
Maro Kristić postavio je pitanje vezano uz spomenik braniteljima na Pilama, a osvrnuo se i na priopćenje Mosta o zračnoj povezanosti i reakciji Grada.
“Gdje se spomenik sad nalazi? Koliko je utrošeno na njegovo održavanje? Kad će dubrovački branitelji dobiti novi spomenik? Nedavno smo govorili o povezanosti Dubrovnika putem zračne luke tijekom zimskih mjeseci. Dobili smo odgovor da obezvrjeđujemo nečiji rad. Zračna povezanost u zimskim mjesecima je jako loša. Sunce nas je ogrijalo kad smo u odgovoru Grada vidjeli da će se ove godine ostvariti 80 posto zračnog prometa od 2019. Ostaje nepoznato na čemu se to predviđanje temelji. Zašto je predstavnik Grad podržao godišnji plan Zračne luke?”
Gradonačelnik je kazao kako je spomenik rastavljen i kako se nalazi u skladištu u Luci Dubrovnik.
“Što se tiče budućeg spomenika. Prije tjedan, dva u gradu su bili predstavnici Hrvatske likove udruge. Obišli su Pile, kao i lokaciju spomenika poginuloj djeci. U prvoj polovici godine ići će se u natječaj za spomenik poginuloj djeci, a onda i za spomenik branitelja. Cilj nam je započeti s gradnjom novog spomenika početkom iduće godine. Radi ćemo u dogovoru s braniteljskim udrugama, kao i s konzervatorima”, kazao je gradonačelnik.
“Dubrovnik je tijekom zime povezan s Istanbulom, ali sve ovisi o bookingu. Ta povezanost, uistinu nije redovna, ali ona postoji. Ako promatramo zimski period, gosti kad dođu u grad – on je prazan. I to je loše. Restorani nam ne rade. Dolazi nam velika filmska produkcija početkom veljače i oni nemaju gdje jesti. Prvi kruzer nam dolazi 2. veljače, a nama je u povijesnoj jezgri skoro sve zatvoreno. Moramo postaviti jasna pravila, da određeni broj zakupaca koji su u gradskim prostorima ne mogu biti zatvoreni, odnosno, ne mogu biti svi zatvoreni u isto vrijeme. Neka se zajedno dogovore. Ili ćemo mi urediti sustav par-nepar”, poručio je gradonačelnik te dodao kao je Delta dogovorila s KLM-om dva leta dnevno prema Dubrovniku, a United počinje s letovima mjesec dana ranije nego lani.
“Situacija se razvija u dobrom smjeru. Kao i situacija s omikronom”, zaključio je gradonačelnik.
10:50 Petra Marčinko kazala je kako je dobila dva pitanja građana. Njeno prvo pitanje tiče se situacije vezano uz gradnju antene na Lopudu.
“Stupovi ne bi smjeli remetiti vizuru. Radi se o stupu visine 35 metara. Također, antena je planirana na arheološkoj lokaciji. Građevinska inspekcija rijetka je pojava u Dubrovniku. Hoćete li reagirati? Udruge već neko vrijeme apeliraju da se u domovima za umirovljenike predvide mjesta za mlađe korisnike?”
Gradonačelnik Franković kazao je da smatra neprimjerenom gradnju antenskog stupa na Lopudu visine 35 metara.
“Kada sam dobio informacija da se navedeni antenski stup gradi pa do današnjeg dana aktivno sam uključen u cijeli proces s namjerom da se s jedne strane osigura pružanje kvalitetne usluge stanovnicima Lopuda, prije svega mislim na TV signal, ali i da se istovremeno zaštiti krajobraz Lopuda. Smatram neprimjerenim da se izgradi antenski stup visine 35 metara i koji se ničim ne uklapa u prostor o svemu sam se medijski oglasio. Poslao sam dopis predsjedniku uprave Odašiljača i veza, Mati Botici za zahtjevom da se vrati stara visina stupa. OiV osim TV signala odražavaju i sve potrebne uređaje za žurne službe.
Bivši gradonačelnik Vido Bogdanović sinoć je u javnom prostoru kazao kako je Grad izdao građevinsku dozvolu, što je neistina. Grad nije izdao nikakvu dozvolu. Ovdje se gradi po pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama. Investitor je bio dužan podnijeti zahtjev Upravnom odjelu za pokretanje e-konferencije na kojoj sudjeluju javno-pravna tijela. Na njoj je sudjelovao i Grad. Svako tijelo se očitovalo na dio koji se na njih odnosi. Nakon toga radi se glavni projekt, a potom ponovno e-konferencija. Gdje se konstatira da je projekt završen i tu je priča gotova što se tiče Grada. Mi smo bili servis za e-konferenciju.
U trenutku kad se radi o pravilniku o jednostavnim građevinama, OiV pisano obavještavaju Grad o početku građenja, a mi pisanim putem obavještavamo nadležne inspekcije. To je grad sve odradio. Navedeno je da se radi izmjena antenskog stupa. No, sukladno navedenom pravilniku investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke. Ne smiju graditi ako je suprotno prostornom planu. Ovdje pričamo o zamjeni stupa, a zapravo se gradi novi. Vjerujem da ćemo danas i OiV postići dogovor, ali nikako nije dobra samovolja državne tvrtke. Grad nije izdavao građevinsku dozvolu niti je mogao utjecati na postupak”. kazao je.
Vezano za smještaj mlađih korisnika u domove umirovljenika gradonačelnik je odredio da je kapacitet određen Zakonu.
“Vjerujem da će sve skupine pronaći svoje mjesto u našim budućim domovima”, kazao je.
Vijećnik Vlahušić postavio je pitanje vezano za križni put na Srđu, odnosno postaje križnog puta.
“Čini mi se da bi se taj projekt mogao financirati putem EU fondova. U kojoj je on fazi? Potrebno je i urediti prometnicu na tom području?”.
Franković je kazao da je projekt završen te da je Ministarstvo branitelja dalo privolu da će sudjelovati u tom projektu.
“Prijavit ćemo projekt na ITU mehanizam. Nadamo se da bi u drugoj polovici iduće godine mogli započeti s projektima, a to uključuje i ovaj projekt. Nije da se ništa nije radilo na uređenju ceste od mosta od Ilijine glavice. Sa Srđa dolazi ogromna količina vode, prvo na magistralu, a onda i u gradska naselja uz magistralu. Održano je više sastanak s Hrvatskim vodama. Ide se hidrotehničkim tunelom malo prije mosta. Radi se o skupom projektu. Od konzervatora ćemo zatražiti mišljenje je li potrebno izraditi HIA studiju. Neka logika stvari govori da nije potrebno. Hrvatske ceste su u trenutku ishođenje građevinske dozvole spremne započeti s radovima”, kazao je gradonačelnik.
Jasmin Deraković postavio je pitanje vezano uz popis stanovništva.
“Ima li Grad plan privlačenja ljudi koji bi svojim znanjima unaprijedili naš grad?”.
“Naš najbolji alat je prostorni plan”, kazao je gradonačelnik te dodao kako sad treba osigurati građevinske zone na području Pobrežja.
“Kad se uzme šire područje grada ne dolazi do velikih oscilacija, no svi skupa moramo radit na ovom pitanju. Vjerujem da će cesta prema Pobrežju, osigurati nove stambene zone”.
Nikša Selmani osvrnuo se uvodno na rad predsjednika Gradskog vijeća, odnosno pokušao je. Marko Potrebica, predsjednik Gradskoh vijeća kazao je kako za to postoji povreda poslovnika te da ako nastavi s osvrtom da mu jedino može oduzeti riječi te ga uputio da postavi pitanja.
“Je li uknjižena šetnica na zemljištu između Fine i Vila Palme? Građani Konala zamolili su me da postavim pitanje. Radi se o području istočno od Depozita, prema Gornjem Konalu. Traže mogućnost olakšane komunikacije. Smatraju da je moguće da se na jednom dijelu skalina može napraviti ravna površina kako bi mogli vući, a ne nositi kufere i spenzu”, upitao je Selmani.
Gradonačelnik je kazao kako se provode svi potrebni postupci vezao uz knjiženje šetnice.
“Detaljno ćemo vas o sve izvijestiti. Što se skala tiče, ako je tehnički izvedivo, ne vidim zašto to ne bi mogli napraviti.
Krešimir Marković pitao je može li park u Pilama biti završen do početka sezone.
“Što je sa snimanjem filma o kulturi Srba u Dubrovniku?”
“Kad neki narod u određenom periodu svoje kulture nema, prisvaja našu. Pokušao sam sve svesti na smijeh, ali čitajući ozbiljne srbijanske medije, shvatio sam koliko je to ozbiljno. Ne možemo spriječiti želju za posezanjem kulture drugih. Postavlja se pitanje zašto su nas onda bombardirali. Moramo biti ustrajni u očuvanju naših kulturnih dobara. Dobili smo zahtjev o snimanju serije o poznatim Srbima u Dubrovniku. Dobili smo pojašnjenje da bi snimali o Držiću, Gunduliću. Potom smo od ambasade dobili novi zahtjev, istog naručitelja na istu temu, za RTS. Ponovno smo ih odbili. Njihova čežnja će uvijek ostati ista, da što veći dio Hrvatske bude dio Velike Srbije. Kad nemaš svoje, prisvoji tuđe”, kazao je gradonačelnik.
Ivan Maslać postavio je pitanje vezano uz pripremu turističke sezone.
“Najavljeno je preko 50 kompanija na preko 80 destinacija. Pandemija još uvijek traje te je zbog toga još uvijek sve neizvjesno. Zračna luka lani je isplatila preko 2 milijuna eura, dogodine planira još više, ove zima ima besplatne cijene. Zanima me kako svi dionici mogu pomoći u pripremi sezone. Cijela priča me ponukala na razmišljanje griješimo li u nečemu. Nedavno smo imali priliku, a to smo imali priliku i danas, čuti vapaj jednog pomoćnika iz jedne gradske tvrtke koja se bavi čišćenjem, koji je zaposlen kao pomoćnik za privlačenje europskih sredstava. Komercijalna avijacija i njeni postulati kažu da trebaju prihodi i rashodi biti na nuli kako bi avion letio. U četiri godine, izuzev Grad Dubrovnika i Fonda za zaštitu okoliša koji su povukli neka sredstva, dotični kolega u četiri godine 0 kuna, a milijun kuna osobnih prihoda. To me ponukalo, možemo li osobni model tog pomoćnika Čistoće primijeniti i na avijaciju, možemo li napraviti revoluciju. Da kanali prodaje aviokompanija ostvare nula kuna, a da avioni i dalje lete pa iako prazni.”, kazao je Maslać.
“Ovih dana me muči pitanje zašto Čistoća ne čisti? Skriva li se tu nečija nesposobnost? Opet dolazimo do tog pomoćnika Čistoće koji je u četiri godine dobio milijuna kuna, a svom poslodavcu je na povlačenju fondova zaradio nula kuna?”, kazao je Maslać.
Gradonačelnik Franković pohvalio je rad Zračne luke Dubrovnik te dodao kako je zabilježen porast dolazak privatnih aviona.
“Što se tiče Čistoće uvjeren sam da je naš grad jedan od najčistijih u Hrvatskoj. Stanje u Zagrebu po tom pitanju je užasno. Što se tiče EU fondova Čistoća je povukla neke novce, a posljednja faza, pred zatvaranje Grabovice značajno je financirana putem Fonda za zaštitu okoliša. Čistoća se priprema i za dodatni investicijski zamah. Predstavljen je i novi javni WC u povijesnoj jezgri. Vjerujem da ćemo u 11. mjesecu započeti s radovima. Pred nama je i novi sustav odlaganja komunalnog otpada. I pred građanima je veliki posao. Vidjeli smo i nemile slike iz Petrova sela, gdje je netko cijelu kuću izbacio pored puta jer zna da će netko to doći pokupiti”, kazao je gradonačelnik.
Maro Kristić kazao je kako osobne frustracije vijećnika nemaju veze s vijećničkim pitanjima,
“Najlakše se spuštati na osobnu razinu, a to je možda kategorija vijećnika u Bileći i Trebinju, ali u Dubrovniku ne”, kazao je Kristić.
“U Bileći se prijavljuje povreda poslovnika bez da se citira članak? Neka kolega izvoli citirati članak”, odgovorio je Maslać Kristiću.
Marko Potrebica kazao je kako nije prepoznao povredu poslovnika, no da su oba vijećnika povrijedila institut povrede Poslovnika.
Izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali I na predjelu Bunica
Prijedlog Plana predstavio je pročelnik Božo Benić, a više možete pročitati ovdje.
“Prema prostornom planu Grada Dubrovnika, ovo je područje mješovite namijene, a visina zgrade na ravnom terenu može iznositi najviše 7, a na kosom terenu najviše 9 metara. Stanovnici ovaj Plan iščekuju već 10 godina”, pojasnio je.
11:43 Gradonačelnik se osvrnuo na tekst koji je danas objavio Dubrovniknet.
“Bitno je da javnost bude upoznata s navedenim i da vijećnici s tim budu upoznati. Meni je bilo bitno tko ovo najviše želi – a to su stanovnici Zatona, koji nisu mogli graditi na svojoj djedovini. U javnom prostoru je izašla neistina vezano uz površine ovo UPU-a, gdje je navedeno da se 70 posto Plana odnosi na investitora. Površina privatnog vlasnika kojeg se danas nominiralo na jednom privatnom portalu iznosi 4 posto. Razmišljao sam povući ovu točku s dnevnog reda ili ne, ali sam se opet vratio na stanovnika Zatona i bi li prema njima bilo uredu da skinemo ovu točku, zašto netko ima problem. Postavit će se pitanje zašto to financira ovaj čovjek? Možemo li to financirati, ali onda bi se postavilo pitanje zašto to Grad financira. Ako vijećnici smatraju da treba povući ovu točku zbog povijesni investitora koja je nedvojbena, ovu točku možemo danas povući”, kazao je gradonačelnik.
Jasmin Deraković upitao je zašto je ostavljen prostor za povećanje pomorskog dijela obuhvata.
“Idejno maritimno rješenje napravljeno je za područje cijele vale. Što se ceste tiče, ne znam što je 2011. bio problem”, odgovorio je.
Đuro Capor upitao se zašto su pokrenute izmijene GUP-a.
“Mi sada idemo temeljem prostorno-planske dokumentacije koja ne valja, rješavati Zaton. Na raspravi 2011. poljoprivredno zemljište je prenamijenjeno u građevinsko, s čime stanovnici nisu suglasni. Isto tako nisu bili suglasni za cestom za koju su smatrali da im ruši kvalitetu života. Ako ne valja podloga, ako je investitor imao problema sa zakonom, zašto mislimo da će Plan biti povoljan na mještane Zatona? Predlažem da se točka skine s dnevnog reda”, kazao je.
Andro Vlahušić kazao je kako je važeći GUP, onaj koji je on koordinirao.
“Ne znam da je ikome na silu poljoprivredno zemljište prenamijenio u građevinsko”, kazao je.
Đuro Capor kazao je današnji GUP izradila tvrtka Urbos, no da je njegova osnova GUP iz 2005.
“Da ste bili na javnoj raspravi u Zatonu 2011., čuli bi od mještana da nisu zahtijevali da se njihovo poljoprivredno zemljište prenamijeni. To je GUP kojeg ste vi naslijedili i u kojem ste izbušili rupe”, kazao je Capor.
“Gradonačelnik je kazao da se u izradu ide zbog mještana. Zašto to onda Grad nije mogao pokrenuti ili pak mjesni odbor? Ovako to radi investitor koji ima dvojbenu prošlost. HANSA nekretnine je poslala pismo namjere prije tri godine. Nismo imali prilike vidjeti pismo namjere. Mislim da će ljudi u medijima moći vidjeti sve o aferama investitora. Naravno, to je nečija prošlost, ali mislim da moramo biti puno oprezniji”, kazao je.
12:01 Pero Vićan kazao je da ovaj prostor ne pokriva GUP, već Prostorni plan uređenje.
“Dok se ne odredi granica pomorskog dobra ne bi se trebalo ići u izradu Plana. U prijedlogu obuhvata nalazi se izvorište Plata koje je već jednim dijelom ugroženo. Vodu s tog izvorište piju stanovnici Orašca, Zatona Malog i Velikog, Vrbice i sva tri elafitska otoka. Ostaje dvojbeno je li ovo u interesu stanovnika, ako jest ja ću dignuti tri ruke. Nije neobično da investitor sufinancira, financira izradu Plana. Očito se ovdje ne radi o ozbiljno investitoru, a ne referiram se na njegovu prošlost. Strani investitor bi s mjestom trebao iskomunicirati benefite za mjesto. Znam od kojih je obitelji kupio zemljište, kao i od kojih obitelji mora još otkupiti zemljište. Moj je prijedlog, gradonačelniče, da povučeš točku. Ne trajno nego dok se sve ne iskomunicira s mještanima Zatona Maloga, pa da se onda točka vrati na vijeće.”
“Drago mi je da se razvila žustra rasprava. Ne želim da se stvori sumnja da se pogoduje investitoru koji ima 5 tisuća kvadrata. Vidim da postoje zadrške i kod Vićana i kod Srđevaca. Zaključujući u smjeru gospodina Selmanija, ne mislim da će se išta dogoditi ako se točka povuče i stavi se na iduće vijeće. Stanovnike Zatona pozivam da se i putem mjesnog odbora uključe u postupak. Ovo radimo za građane. Povlačim točku s dnevnog reda”, kazao je gradonačelnik.
Točka je povučena.
Odluke o davanju jamstva Hotelu Gruž d.d.
Voditi će se objedinjena rasprava i ovoj i idućoj točki dnevno reda, Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje Hotela Gruž d.d.
“Radi se samo o produženju roka korištenja kredita, a sve ostale stavke ostaju iste”, kazao je direktor Raič.
Točke su jednoglasno usvojene.
Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Dubrovnika za 2023. godinu.
Jasmin Deraković kazao je kako se radi o maksimalnim zakonskim iznosima, no da bi po njegovom mišljenju ta naknada trebala biti i veća.
Maro Kristić povezao je pristojbe s epidemiološkom situacijom.
“Ovaj iznos plaća se po kapacitetu broda, a ne po broju putnika na brodu”.
Jelka Tepšić kazala je kako je lani zatraženo mišljenje ministarstva.
“Brodovi pune svoje kapacitete od 30 do 70 posto. Pitali smo možemo li naknadu plaćati po stvarnom broju putnika. Nismo dobili konkretan odgovor. Sukladno važećim propisima ova se taksa naplaćuje po kapacitetu broda. Nas ne interesira jesu li ti putnici uistinu bili svi na brodu. Pandemija je donijela kompanijama na kružnim putovanjima velike probleme. Mi smo se obradili ministarstvu kako bi naplaćivali taksu po realnom ukrcanom broju putnika. Vjerojatno će tako i biti ove godine. Uvjet je pandemija. Mi imamo propisane cijene, iznimke su uvjetovane pandemijom”, kazala je.
Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – šetnica Nika i Meda Pucića.
Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – šetnica Solitudo – Hotel President.
Andro Vlahušić kazao je kako pozdravlja ovu odluku, no da ga zanima konkretan broj kvadrata.
“Nadam se da ćemo sad moći postaviti javnu rasvjetu poviše plaže Copacabana. Imamo dvije izmjene UPU-a koje se tiču ovoga područja – Gruški akvatorij i Babin kuk. Bilo bi lijepo raspisati anketni natječaj na kojem bi arhitekti rekli kako bi taj prostor trebao izgledati.”
Prijedlog programa javnih potreba u školstvu Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
Petra Marčinko kazala je kako nije pronašla stavku koja se tiče visokog obrazovanja.
“Je li to zbog rezanja?”, upitala je.
Zamjenik pročelnika Miho Katičić kazao je kako je visoko školstvo dio tih stavki te da projekt kreditiranja mladih za potrebe studiranja idu i dalje.
“U tijeku su pregovori sa Zagrebačkom bankom oko izmjene određenih stavki ugovora”.
Nikša Selmani postavio je pitanje vezano uz projekt asistenta u nastavi.
“U 2021./2022. porastao nam je broj asistenata i broj pomoćnika. Podnesen je zahtjev da se plaće financiranju iz europskog socijalnog fonda. Na što se to odnosi?”.
“To neće utjecati na plaće asistenata, oni su zaposlenici škola. Sve što se osigurana iz EU sredstava, pokrivamo iz proračuna Grada.”
Jasmin Deraković pohvalio je trud koji je uložen u javne potrebe u školstvu.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
Petra Marčinko kazala je da se ovaj odjel kroz godine pokazao izvrsnim te je postavila pitanje o programu Grad za djecu.
“Program je došao do svog kraja. Roditelji su više puta anketirani o produženom radu vrtića. Mi se samo nadamo da će se raspisati natječaj jer su nam sredstva iz prvog natječaj uvelike pomogla. Naša očekivanja su bila i puno veća. Ipak potrebe nisu bile toliko velike, a možda je utjecala i pandemija”, kazala je zamjenica Tepšić.
Maro Kristić upitao je koliko se djece trenutno nalaz na listi čekanja za upis u vrtić.
Gradonačelnik Franković kazao je kako skoro očekuje rušenje starog i izgradnja novog vrtića u Mokošici.
“Imamo ne malu listu čekanja, što nas je zapravo iznenadilo, jer ne odgovara broju stanovnika. U posljednje vrijeme napravili smo velike investicije u ovom području. Unatoč, tome 100 djece čeka na mjesto u vrtiću. Vjerujemo da će se i u TUP-u otvoriti mjesto na novi vrtić. HEP nam je poslao ponudu od 1.7 milijuna kuna za objekt u Gružu. Pribjeći ćemo alternativnim prostorima do izgradnje novih vrtića. Za vrtić u Mokošici imamo građevinsku dozvolu, a pripremamo alternativni prostor u koji bi prebacili djecu”, odgovorio je gradonačelnik.
Slavica Grkeš kazala je da postoji problem u pravilniku.
“Ako su oba roditelja zaposlena dijete ima prednost. No, ako se dogodi da dijete ostane ispod crte, a jedan od roditelja onda uzme neplaćeni dopust, taj se roditelj računa nezaposlen”, kazala je.
Prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
12:48 Željko Raguž kazao je kako će podržati ovu točku.
“Na dnevnom redu ne vidim imenovanje Povjerenstva za sport. Nadam se da nas to očekuje na idućoj sjednici.”
“Bilo bi dobro da su ovdje prisutni predstavnici Saveza športova. Podržat ću napore gradske uprave da se zadrži visoki standard izdvajanja za sport. Vaterpolo klub Jug je profesionalni klub, a iz proračuna se za njih izdvaja najveći dio sredstava. Neću govoriti o sportskoj politici. Pregledavajući registar udruga došao sam do spoznaje da u registru klubova postaje tri registrirana kluba Jug. Svi su aktivni, imaju istog direktora. Zanima me koji je to Jug od ova tri koji će iduće godine slaviti 100 godina? Koji to Jug mi financiramo i zašto postoje tri udruge? Zamislite da postoje tri Hajduka? Trenutno se natječe Jug Adriatic osiguranje”, kazao je Maro Kristić.
Gradonačelnik Franković kazao je kako svakako treba ispitati o čemu se radi te kako je bilo dobro da je Alen Bošković prisutan na Gradskom vijeću.
“Dubrovački savez športova će uskoro na mjesečnoj bazi početi iskazivati svoje financijskom poslovanje. Ovo svakako treba razjasniti”, kazao je gradonačelnik.
Jasmin Deraković
Gradonačelnik Franković kazao je kako svakako treba ispitati o čemu se radi te kako je bilo dobro da je Alen Bošković prisutan na Gradskom vijeću.
“Dubrovački savez športova će uskoro na mjesečnoj bazi početi iskazivati svoje financijskom poslovanje. Ovo svakako treba razjasniti”, kazao je.
Jasmin Deraković kazao je da će podržati prijedlog te da mu se svidjela inicijativa “Izaberi sport.”
Vlahušić je istaknuo kako je omaškom krivo glasao te da je namjerovao glasati za.
Prijedlog programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
Prijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2022. godinu
Petra Marčinko izuzela se iz glasanja zbog svog angažmana s određenim subjektima te zbog potencijalnog sukoba interesa.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja socijalne i zdravstvene skrbi za 2022. godinu.
Imenovani su Katija Damjanović, Natalija Barkidžija i Katarina Svetac.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju za razdoblje 2022. – 2024. godine.
Imenovani su Luna Polić Barović, Alma Đanović Matagan i Sandra Raguž.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija u području javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2022. godinu
Imenovani su Ivan Maslać, Dubravko Tullio, Dinko Mandić,Stjepan Čavar, Nives Radović.
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik.
Predložena je Varina Jurica Turk.
“Zašto danas ne raspravljamo o imenovanju ravnateljice Dubrovačkih muzeja? Tko je povukao ručnu?”, upitao je Đuro Capor.
Vijećnici su jednoglasno izabrali Varinu Juricu Turk.
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum za provedbu postupka javne nabave i zaključenje ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem u svrhu izrade projektne dokumentacije za obnovu Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca temeljem postupka javne nabave
Petra Marčinko zahvalila je u ime Kluba vijećnika na obnovi Benediktinskog samostana.
Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Grada Dubrovnik
Ova točka raspravlja se bez prisustva javnosti.
