U 9 sati i 30 minuta započela je 2. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u Velikoj vijećnici. Na Dnevnom redu nalazi se 27 točaka, vijećnici će između ostalog raspravljati o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu, o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa, o osnivanju različitih Odbora, zatim o financiranju programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije i još mnogim drugim točkama. Prisutno je 21 od 21 vijećnika.
Usvojen je zapisnik od prošle konstituirajuće sjednice.
Maro Kristić (MOST): Predlažemo izmjene i dopune plana korištenja javnih površina u povijesnoj jezgri. Nije biPredlažemo lo planirano povećanje javnih površina izuzev raspodjela, živimo u teškim gospodarskim okolnostima, nije više promet kakav je nekad bio i kada smo donosili takve odluke zbog zagušenja prostora. Meni su se javili vlasnici jednog ugostiteljskog objekta koji su jedni od rijetkih koji posluju bez javne površine, dodjelom javne površine se ne bi ugrozila prohodnost ulice. Predlažem da se ovo unese u dnevni red, radi se o Fast Foodu Republic.
Pero Vićan (DDS): Moj je prijedlog da mi to danas ne dopunimo dnevnim redom nego da donesemo jedan zaključak, ne zalažem se za brutalno povećanje javnih površina, ali imamo pritiske naših građana. Ne želim reći da ono što danas imamo da je loše, ali možda da Kristić povuće točku, i da idemo na raspravu toga pitanja.
Dnevni red dopunjen je dolje navedenom točkom.
Također uvrštena je još jedna točka koja će se razmatrati kao 5. točka dnevnog reda.
Određena je pauza od pet minuta zbog unošenja dvaju prijedloga, onoga od Mara Kristića i Pera Vićana. Potrebica je zamolio da se prijedlozi za nadopunu dnevnog reda predaju prije kako bi bili unešeni u informacijski sustav i kako se ne bi radile pauze.
Kristićev prijedlog nije uvršten.
Potrebica je kazao kako će se o Vićanovom prijedlogu raspravljati na nekoj drugoj sjednici kada se pripreme svi materijali jer za ovu sjednicu nisu spremni za takvu točku.
Dnevni red je jednoglasno usvojen.
Slijede vijećnička pitanja.
Andro Vlahušić (Dubrovnik – naš Grad): Prvo pitanje, prije mjesec dana uputili ste javno pismo DPDS-u, jesmo li dobili njihov odgovor? Drugo pitanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je odluku o cijepljenim djelatnicima, kako će ta odluka imati reperkusije na grad, ovdje i neki gradski vijećnici nisu cijepljeni i mislim da bi trebali svi mi biti cijepljeni. Neke gradske tvrtke su na punim plaćama, a neke nisu mislim da trebamo ujednačiti te plaće, i kako će ova odluka o cijepljenju utjecati na gradske tvrtke?
Gradonačelnik Mato Franković: Prije više od mjesec dana uputio sam pismo DPDS-u, a vezano uz izjednačavanje cijene Dubrovačke kartice i zidina, Malo vijeće se održalo sinoć i donijeli su odluku da se izjednačava cijena zidina i kartice na 250 kuna. Vjerujem da smo ovim postigli veću atraktivnost Dubrovačke kartice. Odlično ste postavili drugo pitanje vezano uz procijepljenost, sva naša društva koja koriste pomoć drave su Čistoća i Libertas, kod Čistoće nemamo problem, ali kod Libertasa imamo problem, procijepljenost je kod njih 37 posto, što znači da ukoliko se ne poveća procijepljenost Libertas će dobiti mali financijski iznos, patit će oni koji su se cijepili. Kasnije ćemo imati točku oko autobusa, pa onda možemo ići u financijsko stanje, ali bez pomoći države teško bi opstao. Što se tiče korekcija plaća, ima korekcija za one koji ne rade, u Libertasu 160 njih ne radi svakodnevno, zbog toga primaju plaću oko 20 posto. Treba razgovarati s ljudma i sindikatima.
Vlahušić: Nažalost nisam vidio javno stav DPDS-a, predlažem da na sljedećoj sjednici stavite tu točku. Predlažem da osnujemo povjerenstvo za Dubrovačku karticu.
Maro Kristić (MOST): Što je sa stanovima za mlade obitelji u Mokošici, odluke nema danas na dnevnom redu, a nema je ni na javnom savjetovanju, što mlade obitelji mogu očekivati? Drugo pitanje odnosi se na turizam, mi smo se zalagali za “rebranding”, Dubrovnik je brand, ali zbog svoje kulturne baštine. Hoće li grad Dubrovnik potaknuti izrade nove strategije na temeljima ekoloških načela?
Gradonačelnik: Stanovi za mlade u Mokošici, rok je bio travanj ove godine za završetak, još uvijek nije dobivena uporabna dozvola zato što se uklanjaju nedostaci, podsjetit ću Grad Dubrovnik nije investitor Grad je kupac. Paralelno s tim proveli smo dodatne konzultacije s ministarstvima. Mislim da ćemo u rujnu ići s javnim savjetovanjem i nakon toga s javnim natječajem. Što se tiče turizma, održivi turizam je nešto što nam treba biti cilj i smjer. Svi programi su vezani za europske fondove, kao i fond oporavka. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti kako oporavak ide, još uvijek je to 23 posto od onoga što je bilo u 2019. Sve ovisi o zdravstvenoj ispravnosti destinacije. Danas će brojka zaraženih biti nešto veća prema informacijama koje imam, ali ne iz grada nego iz doline Neretve. Kao grad imamo 52 posto procijepljenost, a županija ima 46 posto, konstantno treba pozivati ljude.
Anita Bonačić Obradović (SDP): Prvo pitanje odnosi se na kreditiranje studenata, obećali ste da ćete pronaći rješenja pa me zanima jeste li, jer se približava akademska godina? Drugo pitanje, često svjedočimo nepropisnom odlaganju otpada, molim da me izvjestite koliko kazni su napisali komunalni redari?
Gradonačelnik: Kreditiranje studenata putem kreditne linije sa Zagrebačkom bankom doista je imao svoje probleme. Održali smo sastanak, banka će uskladiti svoja pravila s našima i vjerujem da ćemo sljedeći tjedan imati gotovo rješenje. Što se tiče nepropisnog odlaganja otpada izvjestit ćemo vas o broju kazni.
Ivan Tropan (SDP): Prvo pitanje, dugo je najavljivan projekt rekonstrukcije Lapadske obale, privremeno su radovi obustavljeni, predlažem da zbog važnosti promentnice redovno izvještavate javnost o problemima projekta, mislim da nam je svima cilj isti. Drugo pitanje, kontaktirali su me brojni stanovnici Mokošice vezano za radove koji se odvijaju, jeste li upoznati s problemima?
Gradonačelnik: Lapadska obala ima u potpunosti valjanu građevisnku obalu, probleme imamo kao i u svakome projektu. Imamo dva smjera, prva je odluka suda u Splitu da se zabrane radovi na 3. i 4. fazi iz razloga jer sud razmatra je li tvrtka Franja Pašalića trebala biti stranka u postupku. Tu je po nama sve jasno, mi smo uložili žalbu tražili smo pokretanje nadzora nad sucem u Splitu, ministarstvo kaže kako se ni oni sami nisu s tim susreli. Sljedeći problem koji smo imali, imat ćemo ga sad na svim gradilištima, na tržištu se pojavio ogroman nesrazmjer materijala, cijena čelika je porasla najmanje pet puta. Tako smo na Lapadskoj obali pormijenili tehniku gradnje i nećemo ići s čeličnim pilotima, prethodno smo naravno zatražili stručna mišljenja. Mi bi oko Velike Gospe započeli s tim drugim pilotima. Što se tiče Mokošice tu treba biti vrlo jasan, Vodovod je proveo izgradnju kanalizacijske mreže i rekonstrukciju postojeće, nije devastirao okoliš ili obalu. Vodovod je zatražio suglasnost Županijske lučke uprave da se osigura obalni zid. Ovo je tek prvi dio projekta koji se provodi, nastavak projekta je projekt proširenja Rijeke dubrovačke gdje se postojeća riva širi šest metara u more, ovaj postojeći obalni pojas neće postojati jer će se proširiti.
Katarina Doršner (HDZ): Dobila sam informaciju da se radi na zajedničkom deponiju naših kulturnih ustnaova. Što je se uređenjem prostora bivšeg ATD-a u Sustjepanu, postoji li mogućnost da država pokloni gradu taj prostor. Hoće li škola u Karmenu uskoro biti spremna za nastavu?
Gradonačelnik: Uistinu naše ustanove imaju problem sa skladištenjem pa smo se odlučili zatražiti od ministarstva da nam se dodijeli prostor za potrebe grada Dubrovnika, sutra imamo sastanak s resornim ministrom, vjerujem da ćemo to dobiti samo je pitanje u kojem vremenskom roku. Što se tiče škole u Ulici Ilije Sarake, izabrali smo izvođača obzirom da je u tijeku turistička sezona odlučili smo započeti s radovima u rujnu jer ima težih radova. Vrijeme izvođenja radova je godina dana tako da je teško da ćemo do iduće školske godine preseliti, ali do prosinca je realno. Mi već imamo problem, za tri škole trebamo nadogradnju, što je dobro jer je demografska slika dobra i pozitivna.
Olga Muratti (HSU): Imam dva pitanja. Šipanska Luka je samo jedno naselje u nizu koji nemaju riješen kanalizacijski sustav, Vodovod je imao gotov projekt i trebalo je započeti s realizacijom i tada se sve to obustavlja, usvaja se novi projekt i do danas nema ništa, ali to rješenje nije ni dobro jer bi pročistač trebao biti u mjestu umjesto na šipanskim stijenama, moje pitanje je, tko je predložio stavljanje izvan snage takvog projekta, kada će se iznaći najprihvatljivije i najbrže rješenje ovog gorućeg rješenja? Hoćete li pokrenuti u Hrvatskom saboru da resorno ministarstvo pristupi osiguravanju sredstava za ugradnju dizala iz EU fondova?
Gradonačelnik: Izgradnja kanalizacijske mreže je posebno bitna, što se tiče elafitskih otoka, oni nisu dio aglomeracijskog projekta nego su to posebni projekti, vjerujem da ćemo u idućih pet-šest mjeseci sklopiti financijsku konstrukciju. Kako bi smanjili tenzije po pitanju kanalizacije predlažem da dođemo u Šipansku Luku da se predstave projekti i da mještani odluče što je najbolje za njih. Mi smo voljni nekada i odustati i prilagoditi projekt, ali nikada neće moći biti svi zadovoljni. Mi smo prilagodili projekt na Kalamoti jer projektant nije predvidio da projekt ide preko nečijeg maslinika. Vjerujem da do kraja godine možemo to riješiti i krenuti s ishođenjem kanalizacijske mreže u Šipanskoj Luci. Što se tiče ugradnje liftova, vi znate da sam ja za taj projekt. Upućen je dopis, rekli su da se pregledava mogućnost financiranja jer se radi o ulaganju u privatno. Mislim da će ovo ići u dobrom smjeru.
Muratti: Hvala gradonačelniku za Luku Šipansku, ali i za liftove.
Željko Raguž (DUSTRA): Vidimo kako je grad pun turista što nam je drago, ali zanima nas kako se to odražava na gradsku blagajnu? Predstavili ste projekt otvoreni grad i funkcionira li to, jesu li se građani uključili u odluke?
Gradonačelnik: Stanje gradske blagajne se počelo poboljšavati, mi smo pokušavali održavati likvidnost do lipnja, onda smo bili sedam – osam dana u minusu, sada smo u plusu oko tri do četiri milijuna. Još uvijek vlada neizvjesnost, rebalans bi trebao biti u rujnu gdje ćemo vidjeti gdje treba rezati i ostalo. Imamo manjak prihoda od 25 milijuna kuna, ako uspijemo zadržati turističku sezonu do listopada korekcije neće biti velike. Što se tiče otvorenog grada, sustav još uvijek nije zaživio u ononm smislu kojem bi trebao, sigurno da će svi projekti biti stavljeni na stranicu i gdje će ljudi moći glasati. Projekt će idućih mjeseci i godina itekako imati svoju važnost.
Ivana Šepak (DUSTRA): Imam dva pitanja, što bi za Dubrovnik značilo kada bi obala postala crvene boje, kako bi se to odrazilo na goste? Ako se obojimo crvenom bojom postoji li način da Dubrovnik razmišlja unaprijed? Bismo li mogli izdvojiti neka mjesta u našoj okolici kao covid free zone?
Gradonačelnik: Ako postanemo crveni, turističke aktivnosti se i dalje nastavljaju samo su obaveze tih ljudi koji se vraćaju u svoje zemlje drugačije i to je opet različito od zemlje do zemlje. Npr. Njemačka kaže ako njihovi idu u Španjolsku onda kada se vraćaju ako su dva put cijepljeni ne moraju u karantenu, a ako nisu onda idu u karantenu jer je Španjolska u crvenom. Nadam se da će se prestati brojati zaraženih i da se gleda udio koji su u bolnici i oni koji su preminuli. Imamo rješenje, cijepiti se ili ne. Što se tiče izdvajanja otoka, ne mogu se izdvojiti niti žuapnije pa tako ni otoci.
Petra Marčinko (SJG): Imam dva pitanja. Prvo se tiče kamere u Sustjepanu, građani su predali peticiju, koji je trenutni status ovoga zahtjeva? Broj nesreća je potvrdio opravdanu zabrinutost mještana Sustjepana. Kada možemo očekivati da će Upravni odjel za kulturu raspisati javni poziv? Izražavamo nadu da će se do kraja 2021. to dogoditi.
Gradonačelnik: Što se tiče prometne sigurnosti područja Rijeke dubrovačke ona je itekako razmatrana više puta. Ugradili smo kamere, u Čajkovićima, jedna u Rožatu i jedna u Mokošici, napravljena je studija, jedna kamera bi trebala ići u Lozicu i jedna u Sustjepanu, radi se o kamerama od 300 tisuća kuna. Čim se poboljša financijska situacija napravit ćemo dogovor s MUP-om. Uputit ćemo i dopis ministarstvu vezano za ovu temu. Početkom rujna će ići javni poziv za potrebe u kulturi, ali imamo prioritete, to su socijalne skupine. Želio bih se pohvaliti da je grad Dubrovnik jedan od rijetkih izdvojio najviše novaca upravo za kulturu u 2019.
Ivan Cetinić (Kandidacijska lista Ivice Roka): Nas zanima popis svih zaposlenih ljudi grada Dubrovnika, ime, prezime i radno mjesto. Drugo pitanje, Vlahušić je već naveo DPDS, jeste li upoznati sa stanjem zaposlenika u DPDS-u?
Gradonačelnik: Svi podaci koje ste tražili dostaviti će se, što se tiče transparentnosti sve je vidljivo na stranicama, sve je javno. Što se tiče DPDS-a nemam informacija o zaposlenima, oni su neovisno tijelo, oni su udruga građana i imaju vijeće koje odlučuje o internim stvarima Društva.
Cetinić: Slažem se s vama, ja radim 18 godina u DPDS-u i nemam stalni posao, je li to normalno? Nas je tamo 95 posto takvih i mislim da to nije normalno.
Đuro Capor (SJG): Imam dva pitanja. Prvo se tiče plana upravljanja, kada će se započeti s aktivnostima, prošlo je tri mjeseca od usvajanja? Zabrunuti smo što ova odluka još nije stigla na Gradsko vijeće. Drugo pitanje tiče se transparentnosti poslovanja, zanima nas kada će gradske tvrtke otvoriti svoje proračune i omogućiti uvid građanima? To su novci građana i uvid u poslovanje pojedinih direktora također mora biti dostupan građanima, kada možemo očekivati otvaranje proračuna gradskih tvrtki?
Gradonačelnik: Plan upravljanja, ponosan sam na prvi takav u Hrvatskoj. To je živi dokument koji će u budućnosti doživljavati samo nadopune ovisno o vremenima. Čekamo suglansot ministarstva kulture, znam da ste i vi bili u Zavodu za obnovu, nadam se da će Zavod sve nadzirati i upravljati gdje ćemo moći dobivati redovita šestomjesečna izvješća. Bili su izbori i nisam htio raditi određene stvari, sada preuzimamo opet odgovornost. Što se tiče informatičkog sustava on je napravljen da bi doživio nadogradnju. Biti će jasni svi izvještaji, trenutno imamo samo rashode, a vrlo brzo ćemo imati i prihode. Što se tiče direktora, oni jesu politički imenovani, ali gradonačelnik je odgovoran za njih.
Nikša Selmani (SJG): Niisam dobio odgovor od 29. ožujka, temeljem kojeg akta se mijenja geodetski elaborat u Ulici Antuna Topića Mimare, kako je moguće da se pojavio drugačiji elaborat? Molio bih pisani odogvor. Građani koji žive kod Hotela Imperial, rampa se ponovno vratila, građanima je onemogućen pristup, osjećaju se izdani i izigrani, mislim da je to posljedica loših pregovora, možemo li olakšati građanima i otvoriti im pristup?
Gradonačelnik: Za prvo ćemo pisano odgovoriti, rampa koja je postavljena na Hiltonu je rampa od Grada, trenutno ima više od 200 korisnika na onome dijelu. Želimo omogućiti bolji pristup građanima. Događa se apsolutni kaos, ako se ovo ne pokaže kao dobro rješenje pronaći ćemo drugo. Ispitujemo trenutno najbolje varijante.
Ivan Maslać (HDZ): Imam dva pitanja. Prvo se odnosi na cestu od Mosta prema Pobrežju, dokle je došao projekt park ‘n’ ride sustav? Po pitanju Aglomeracije Dubrovnik, dolazi ponovno do zagađenja mora, pojavljuje se veliki broj objekata kojima je omogućen priključak na fekalnu odvodnju no ne koriste to i koliko sam shvatio ne postoji način sankcioniranja. Ako ne donesemo odluku da ih se prislili na tu odvodnju mislim da bi ovaj projekt postao upitan.
Gradonačelnik: Park ‘n’ ride sustav, projekt je prijavljen kroz programsko financiranje, sada ide cijeli paket na usvajanje Europskoj komisiji, nadamo se da bi se do studenog mogli moći povlačiti novci. Što se tiče priključka, ljudi trebaju platiti priključak, ali vjerujemo da ćemo pronaći model koji će biti prihvatljiv našim sugrađanima.
Blaž Pezo (HDZ): Zanima me što ima novoga o izgradnji nogometnog igrališta u Lapadu. Ima li pomaka?
Gradonačelnik: Vjerujem da će do kraja godine vijećnicima biti predstavljen projekt javno privatnog partnerstva.
Krešimir Marković (HRAST): Imam dva pitanja. Može li se napraviti nekakav pješački prijelaz na Nuncijati? Drugo pitanje, zgradu i prateće igralište u Ulici svetog križa desetljećima koristi muški učenički dom s pravom korištenja, u nekoliko navrata pokušavalo se krenuti s obnovnom. Taj projekt nikada nije zaživio, postoji li mogućnost da grad Dubrovnik prebaci vlasništvo na dom kako bi mogli poboljšati uvjete u domu?
Gradonačelnik: Terminologija privremenog pješačkog prijelaza u struci ne postoji, stoga bi bilo potrebo izraditi pješački prijelaz sukladno tehničkim preduvjetima, a uvjeti su nogostupi i vidljivost. Nažalost tehnički uvjeti gore ne postoje, tom cestom rukovode Hrvatske ceste, one su naručile idejni projekt, upućeni su da trebaju izraditi studju utjecaja na kulturnu baštinu, brzog rješenja tamo nema. Treba kompletna izgradnja ceste. Što se tiče muškog učeničkog doma, i ja sam tamo bio pune četiri godine, grad je voljan riješiti pitanje vlasništva. Siguran sam da možemo pronaći zajednički jezik sa županijom.
Ivica Roko (Kandidacijska lista grupe birača): Moje je samo jedno pitanje, svaki drugi dan moji karićari dolaze u grad, imaju dolazak do sedam i pol, tražimo da se dođe svaki dan, tražim da se dopusti dolazak do 9 sati, ali svaki dan. Vi ne znate kako je nama to iznijeti. Ništa više ne tražim.
Gradonačelnik: Ovo je prva godina primjene ovog pravila, cilj je bio smanjiti opterećenje Straduna, onda se išlo na rješenje ponedjeljak, srijeda i petak, ali elekrtičnim vozilima je dopušteno dostavljati cijeli dan. Ne kažem da je ovo odlično rješenje, ukoliko se pokaže lošim promijenit ćemo ga, ali ne možem do 9 sati dozvoliti, jer nakon opskrbnih vozila Čistoća mora riješiti svoj dio posla.
Roko: ovo nema nikakve logike, moje kolege se ubijaju.
Jasmin Deraković (DDS): U kojoj je fazi izgradnja širokopojasnog interneta?
Gradonačelnik: Širokopojasna mreža, projekt je vrijedan više od 90 milijuna kuna, projekt je već započeo u području Mokošice i Orašca. Održali smo više sastanaka, Hrvatski Telekom je zaposlio jednu osobu za nadziranje ovoga projekta.
Prelazi se na drugu točku Dnevnog reda – Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
11:47 Gradonačelnik: Molio bih da se ova i iduća točka spoje u raspravi. Financijsko stanje je aktualna tema, uslijed koronakrize 2020. smo zabilježili zančajan pad broja dolazaka, noćenja i značajan pad prihoda. Osvrnuo bih se na izvorne prihode, točno možete vidjeti tijek, kao i prihode s uključenim proračunskim korisnicima. Ogroman pad prihoda je bio u stavci imovina. Vidi se koliko smo ovisni o turizmu, vidimo kako su prihodi od poreza pali za 30 posto, rasli su jedino pirmici od zaduživanja. Odlučili smo se za likvidnost odnosno zaduženje i kredit kako bi pomogli ugroženim skupinama i kako bi pomogli gospodarstvu. Kad se podvuče crta došli smo do toga da smo ipak dobro gospodarili novcem i ostvarili smo veće prihode od rashoda i zato dolazimo do ove druge točke. Sve to treba povezati s kreditnim zaduženjem jer se sve to ne bi dogodilo bez njega. Sve to konsolidiramo u 2021. kako bi situaciju doveli na nulu. Očekujemo da ćemo u rujnu imati sve jasne figure, prihode, rashode i projekcije. Smanjivanje rashoda nikada nije jednostavno jer tu uvijek stoji određena skupina u društvu koja će na neki način patiti.
11:56 Bonačić Obradović (SDP): U ovome izvješću ću se osvrnuti na neke upravne odjele, prvi dio se odnosi na turizam i gospodarstvo, za žensko poduzetništvo ostavrenje je nula, je li se ugasio projekt ili nije bilo zainteresiranih? Projekt Respect the city ostalo je neutrošeno oko 40 posto sredstava je li planirano previše ili? Upravni odjel za komunalije, održavaju se zelene površine, za navedene poslove piše da je utrošeno 100 posto sredstava, ali imam informaciju od sugrađana kako nisu neka suha stabla uklonjena.
11:59 Ivan Tropan (SDP): Mi u SDP-u ne možemo podržati ovakav proračun jer se više od 50 posto potrošilo na plaće zaposlenih.
12:00 Vlahušić: Ovaj proračun podrctava kakva je bila prošla godina. Ono što je bitno reći, a to je pitanje imovine. Tu su porezi, a oni najviše dolaze od poreza na dohodak ljudi koji rade u gradu i prireza, a imamo i porez na nekretnine, odlukom Vlade to ćemo izgubiti. Ono što je još bitno, broj ljudi koji plaćaju porez na dohodak, bilo bi zanimljivo vidjeti koliko ima ljudi koji ne žive u gradu, a rade u gradskim tvrkama, što možemo učiniti da ljudi koji rade u gradu i žive u gradu. Budimo svjesni da je to ogromni novac. Najveća stvar su prihodi od imovine, promijenili su se prihodi od zidina, autobusa, Revelina, prihodi od koncesije za žičaru. To je jedina stavka gdje grad može donijeti veće prihode. Druga stvar koju nismo dobili su potraživanja grada Dubrovnika.
12:06 Nikša Selmani (SJG): Vidi se da je 11 milijuna kuna od zajmova, 12 milijuna kuna ide Uredu gradonačelnika, zanima me ovaj projekt administracije i upravljanja od pet milijuna kuna o čemu se tu radi?
Pero Vićan (DDS): Govorimo o svršenim poslovnim događajima, što drugim riječima znači da ćemo mi kao klub obje točke podržati, ali mi moramo ove dvije točke staviti u kontekst godine iza nas koja je vjerojatno bila najteža, nemamo ništa ekscesno što bi ukazivalo da se u vrlo složenim prilikama loše radilo ili upravljalo. Što se tiče plaća, ja ću vam nešto reći, npr. u Sanitatu plaće nisu velike, ali su užasno nepošteno raspodijeljene, oni koji su s kapicama na glavama na terenu imaju koeficijent 1.6, a oni koji se hlade imaju koeficijent 3. Gradonačelnik će morati pokazati još dodatne hrabrosti da te stvari izbalansiraju. No da zaključim, gradom se dobro upravljalo bez ikakvih afera.
12:11 Olga Muratti (HSU): Slažem se s kolegom Vićanom. Govorimo o periodu na koje nitko nije bio spreman, glasat ću naravno za točku, ne zbog klupske stege već zato što se u okolnostima u kojima se radilo nije se moglo nešto bolje ili kvalitetnije raditi. Bilo je umijeće iz svega ovoga izaći.
12:13 Đuro Capor (SJG): Mi nećemo podržati ovaj izvještaj. Za vrijeme u kojima naši sugrađani imaju period smanjenja plaće, na to vrijeme se izdaci za zaposlenike grada povećava za 30 posto. Tražili smo točan broj zaposlenih, ali nažalost ni u ovome izvještaju nemamo taj broj. Nadam se da će prilikom rebalnasa svi vijećnici dobiti mogućnost sudjelovanja.
Maslać: Za plaće ide oko 40 milijuna kuna i to se može provjeriti.
Vićan: Nije mi jasno kako se to zamišlja da ćemo mi kao 21 vijećnik pisati proračun, to je posao gradonačelnika, a naše je da pormijenimo, prihvatimo ili ne prihvatimo, to je zakonska procedura.
12:18 Potrebica: Gospodine Capor, molim vas da ponovno izađete radi javnosti i ispravite se i da kažete kako zaposlenici grada nisu dobili veće plaće u krizi. Vijećnici u kreiranju mogu sudjelovati putem amandmana.
12:19 Pročelnica Upravnog odjela za financije Anita Burić: S obzirom da su ove plaće bile u fokusu, imam jedan tekst u kojima smo sve objasnili. u 2020. plaće su bile 178 milijuna kuna, uključeni su rashodi za zaposlene osnovnog školstva, grad je utrošio za plaće gradskih službenika oko 41 milijun kuna. Želim dati napomenu o smanjenju osnovice koja je stupila na snagu 1. travnja 2020, i bilo je riječ o smanjenju od 10 posto i ona je u primjeni još i danas. Plaće u 2021. su planirane u iznosu od 187 milijuna kuna, u konsolidiranom odnosu. Prije nije bilo potrebno ovo iskazivati, od 2020. mi to prikazujemo pa dolazi do lažnog povećanja.
12:25 Kristić: Samo sam htio reći da je ovo točka tehničke prirode, ovdje nema ništa sporno.
Prijedlog je usvojen.
Prihvaćena je i treća točka Dnenvog reda.
12:27 Slijedi četvrta točka Dnenvog reda – Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od 7 godina.
Gradonačelnik: U 2020. smo imali 47 autobusa na leasng. Obzirom da je u proteklom razdoblju jedan dobar dio autobusa na leasing istekao, sada imamo 31 autobus u ovome trenutku na leasingu. Za godinu i pol ističe čak 18 leasinga. Harmonika autobusi su se itekako dobro pokazali u ovim vremenima, ljudi se sada pitaju gdje su harmonike, moram kazati kako smo ih privremeno prebacili na cavtatski prijevoz. U 2020. Libertas je zabilježio pad prihoda u iznosu od osam milijuna kuna. dok je u 2021. Libertas zabilježio minus od milijun i 632 tisuće kuna, a zahvaljujući Vladi i subvencijama. Značajan broj ne radi u ovome trenutku, ali smo svjesni da će isti ti ljudi trebati odmah prilikom porasta turističkih brojki. Ovo je jedan dobar put i uvođenjem harmonika autobusa se omogućuje dodatan komfor.
12:35 Petra Marčinko (SJG): Molila bih da na ovome pirmjeru odluke objasne kako će navedena nabava osigurati odgovarajuću uslugu građanima, građani iskazuju nezadovoljstvo, ukinute su linije, prekrcani su autobusi. Odgovore su dobili, a to je da linije nisu profitabilne i da se ljudi malo prošeću. Koju korist od ovoga imaju građani grada Dubrovnika, koje linije će se pojačati?
Direktor Libertasa Ante Vojvodić: Što se tiče kvalitete, naravno da će to biti na većoj istanci. Harmonike su se pokazale kao odlične. Mi smo trenutno na 40 posto putnika, nismo smanjili kilometražu, ona je ostala na 60 posto. Ako sami ne uštedimo onda će nam biti upitna naša budućnost.
12:38 Vlahušić: Ja ću podržati ovu točku jer je to važno, ali preporuka direktoru kada se uzima na leasing, cijena je veća ako autobusi manje prolaze. Najlakša pozicija je biti direktor Libertasa jer on ništa ne odlučuje sve odlučuje grad, a ostalo se odlučuje na Skupštini društva. Grad odlučuje koje linije voze i kada. Ako budemo pametni pa ne izglasamo vinjete i omogućimo Libertasu da bude primaran, to je dobro. Ono što je važno djelantici Libertasa nisu trebali imati manje plaće, jer kada gledate danas tko je najopterećiniji, to je vozač autobusa, a koji je ujedno i blagajnik.
Ivica Roko: Ne možete vi meni govoriti kako se vozi gradski prijevoz, otkako sam odselio u Mokošicu vazda je bila linija u 4:50, sada ne mogu stići na posao s onom u 5:15. Pođite jedno jutro u 7:15 na autobus, tri autobusa ima, to je sve puno.
12:47 Nikša Selamni: Dvije su stvari koje treba razlikovati, a to je kvaliteta usluge, a druga pitanje solventnosti rada i opstanka Libertasa. Shuttle bus se ne može naći ovdje, jer to je prijevoz koji se obavlja od zračne luke.
Vojvodić: Sami zglobni autobusi, 2019. se došlo na tu ideju, krenuli smo u nabavku, u 2020. nama su se ti autobusi pokazali dobri i za obavljanje javnog gradskog prijevoza.
Selmani: Drago mi je da ste ovo rekli, jer ne bih volio da gradsko vijeće daje legitimitet za nešto što mislim da nije u skladu sa zakonom.
Vlahušić: tvrtka Libertas je registrirana i za komercijalne djelatnosti, može obavljati shuttle, a ima i naručene vožnje.
Selmani: To što vi govorite je po meni dvojbeno, ono što mene zanima jesu li sredstva od EU namijenjena za linijski prijevoz?
12:50 Gradonačelnik: U trenutku kada dobijete besplatne gradske autobuse, to je ugovor u kojemu stoji kako oni ne mogu biti upotrebljavani u komercijalne svrhe. Ono što je rekao vijećnik Vlahušić, apsolutno je pravo Libertasa poslovati i komercijalno. Sa shuttle busom to je samo nadogradnja. Zašto ne bi došli do toga da građani imaju besplatan prijevoz, ali zato su potrebne i komercijalne usluge koje Libertas može obavljati.
Tropan: Milsim da je kolega Selmani upravu. Što se tiče logistike mislim da bi to bilo najbrže.
Gradonačelnik: Kad pričamo o zakonu recite stavak zakona koji zabranjuje Libertasu komercijalnu djelantost. Drugo, Grad Dubrovnik ne subveniconira nego plaća uslugu, a tu su besplatni pokazi, mi izvršavamo svoju obvezu, mi možemo donijeti odluku da će se ti pokazi naplaćivati. Ponavljam, komercijalno je moguće, i bilo je uvijek moguće, u konačnici Libertas ima svoj cjenik.
13:01 Vlahušić: Ja nisam odvjetnik Libertasa, ali jedno vrijeme sam bio predsjednik Supštine. Grad Dubrovnik ima 8000 besplatnih pokaza, djeca plaćaju 50 kuna pokaz, to je još 4000 djece, dakle grad treba dati 36 milijuna kuna godišnje. Libertas nije socijalna ustanova. Predalžem da direktor donese na Gradsko vijeće prijedlog voznog reda i tada ćemo mi biti odgovorni, a ne direktor.
Maslać: Htio bih reći da se točka zove Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od 7 godina, ona nije trebala ni doći na Gradsko vijeće. Otišli smo u krivi smjer.
Capor: Ne radi se samo o jednoj rečenici nego se radi o snovima bivšeg gradonačelnika da če Libertas prevoziti dva milijuna putnika iz luke. Govorimo o krivom naslijeđu. Je li se nama zaista poboljšala usluga nabavkom tri zglobna autobusa, nije, kome mi činimo sulugu? Je li netko primijetio da smo jučer imali paralizu grada? Ajmo pokopati te snove bivšeg gradonačelnika. Odustanimo od toga.
Potrebica: Ove zamjene teza ste dobro napravili. Jel mislite da će ova tri zglobna autobusa stajati u garaži i čekati turiste? Je li mislite da u sljedeće četiri godine ne trebamo nabaviti nijedan autobus?
13:09 Capor: Drago mi je da vidim da i vi i gospar Vlahušić pušete u isti rog. Nabavkom tri protekla autobusa se nije poboljšala usluga, a to se neće dogoditi ni s ova tri. Zašto plaćati leasing za shuttle?
Gradonačelnik: Mislim da gospar Capor ne razumije puno toga, ali doći će do toga. Što se tiče harmonika autobusa, razlog zbog kojeg smo se odlučili za njih jer je bilo najveće opterećenje na šestici i jedinici, jer su ljudi ostajali na stanicama. Paralelno s tim se govorilo o preuzimanju shuttle prijevoza da bi se rasteretile gužve oko grada. Ne bih nazvao da je to kolaps jer je onda Zagreb stalno u kolapsu, a vi ste gore na vlasti pa onda to riješite, nije to kolaps to je gužva u prometu. Potrebno je kupiti još ove tri harmonike, a kroz nadolazeće vrijeme kupiti će se još dvije i to poboljšava uslugu. Vozni red se mijenja, svi bi željeli da se sve linije vrate odmah, ali to nije moguće. Nečega se moramo odreći, linije će se vratiti kada bude sve uredu. No ja se zalažem za potpunu promjenu voznog reda. Ljudi bi se trebali naviknuti na presjedanja.
13:16 Selmani: Moje osobno mišljenje, kada pogledate sve studije prometa sve kaža jednu te istu stvar, Dubrovnik jedino može uvoditi što kvalitetniji javni prijevoz. Ako vi želite uzeti neke autobuse treba vidjeti jesu li oni profitabilni, u koroni smo imali više autobusa, a pao je broj linija.
Gradonačelnik: Apsolutno ste upravu da javni prijevoz treba biti okosnica i na što treba poticati sugrađane. Mi se nalazimo u pandemijskim vremenima, i ovo nisu normalna vremena u kojima sve normalno funkcionira. Da nas prozivate u normalnim vreenima i mi vas ne čujemo, to je onda problem. Mi smo zatražili da se zona oko Ilijine glavice zaštiti i da onda gradovi budu ti koji će upravljati tim zonama.
13:22 Vlahušić: Poštovani gospodine Capor ne slažemo se. Imati isključivi stav u smislu mi sami ćemo živjeti u gradu bez turista, bez kruzera, to je utopistički stav.
Marčinko: Ja ću samo kratko sažeti. Zapravo kontinuirano su građani predlagali premrežavanje linija. Rekli ste da smo u pandemijskom vremenu, nije mi jasno kako u godinu i pol dana nismo uspjeli pronaći rješenje.
Vićan: Ja ću se vratiti na ono što je rekao vijećnik Maslać i što je rekao vijećnik Roko, kao prvo jasno je o kojoj se točki radi. Puno smo vremena izgubili o Libertasu, Libertas je jedna skupa priča. To je danas najteća i najzahtjevnija tvrtka gradu za voditi, a poslije Vodovoda najznačajnija. U pravu je Roko kada je rekao, ja se ne vozim autobusom, ima u tom našem socijalnom programu određenih nepravdi, ali gradonačelnik je isto u pravu, više zaposlenici daju gradu nego je grad vraćao Libertasu. Voditi raspravu da li su nam potrebni novi autobusi, nisu nam potrebna tri nego 33 i počnimo razmišljati o električnim autobusima.
Gradonačelnik: Spomenuo je gospar Vićan električne autobuse, mi smo već 2019. mjerili opterećenja, u užujku 2020. trebao je doći prvi električni autobus, trebao je doći na testnu vožnju. Sada čekamo da se situacija normalizira.
Slavica Grkeš (DDS): Mi smo na strukovnoj grupi raspravljali o ovome, i zaključili smo kako je problem ovaj shuttle prijevoz. Luka ima ugovor s agencijama za prijevoz do Pila, mi u turističkim agencijama moramo dostaviti najavu Luci, onda najavu Sanitatu, je li vi imate ljude koji će to raditi ili ćete zapošljavati novi kadar, ovime ulazite u posao agencija. Ne znam kako će se ti prijevoznici snaći i gdje će ti prijevoznici?
Gradonačelnik: Nitko neće agencijama zabraniti shuttle bus. Ono što budućnost donosi je činjenica da će se pružiti mogućnost i prijevoz s Libertasom pa će agencije odlučiti koja im je opcija bolja. Cilj nam je prevući veći broj ljudi s manje sredstava jer jedna harmoniika ukrca 140 ljudi, a jedan autobus 40-50 putnika. Agencija je ta koja će odlučiti što im više odgovara i gdje im je veći komfor. Pormet oko grada je vrijedan resurs i moramo napraviti reda.
13:42 Capor: Pohvaljujem Libertas za nabavku dva niskopodna autobusa koji će koristiti građanima iz Europskih fondova. Libertas može voziti niz Boninovo, a ostali prijevoznici moraju ići okolo i nama će takve odluke padati. Tamo se u javnoj nabavi u očitovanju kaže kako ukoliko se ne realizira ovo onda prijeti tužba. Je li to točno?
Gradonačelnik: Nije dobro iznositi paušalne tvrdnje, a to se odnosi na onemogućavanje prijveoza preko Boninova, Libertas može ići preko Boninova ukoliko vrši javni gradski prijevoz, a drugi je EU norma 6, i svatko tko ima takav autobus može ići preko Boninova.
13:45 Grkeš: Nisma mislila na agnecije, nego što ćemo prijevoznicima, u ovome trenutku jedan naš autobuser koji vozi iz Luke do Pila zaradi manje novaca i rade s najmanjim mogućim cijenama, a velike kruz kompanije će nas stiskati, Libertas neće imati troškova, i on će biti dosta jeftiniji a ostali će propasti, a oni u ovome momentu ne mogu samo tako prodati svoje autobuse i pronaći drugo zanimanje. Znam koliko su spustili cijene.
Gradonačelnik: Ne bih želio da svodimo priču na autobusere. Libertas neće biti konkurencija bilo kojem turističkom segmentu, ali vratimo se na temu, kupnjom ovih autobusa to nije isključiva namjera. Sada je prioritet da voze određene gradske linije koje su opterećene. Ovo što je pitao Capor, bi li bilo pravnih reperkusija, možda bi, a možda i ne bi.
13:50 Tropan (SDP): Koja je to logika da u jednom smjeru mogu prijeći samo euro 6 autobusi, a u drugom smjeru prolaze svi ostali, stari tamići…
Pezo: Nisam razumio najbolje koje su to obveze autobusera prema Lučkoj upravi, nismo povećavali nikakve tarife. Ulazak u Luku se paušsalno plaća na razini koncesije, sada je 3000 kuna, a autobusi plaćaju po ulasku.
Doršner: Slušam raspravu i čujem dosta toga kontradiktornog. Ja nabavu ovakvih autobusa gledam kroz održivi turizam i boljoj regulaciji prometa.
13:53 Grkeš: Gospodine Pezo nije mi bila namjera vas prozivati, ako jedan kruzer dođe u Gruž agencija je ta koja plaća ulaske u Luku kao i Pile, taj trošak je 960 kn, prijevoznici naplaćuju 700 kuna, i to je cijena koju bi Libertas naplaćivao, nije to problem. Imamo ljude koji imaju kredite. Jedna ovakva poslovna odluka dovodi do dvojbenih situacija. Hoće li ova tvrtka moći izdržati takvo financijsko stanje, a vidimo da nije ni dovoljan broj djelatnika cijepljen.
Pezo: Lučka uprava je spremna razgovarati o manjim cijenama za prijevoznike, možete to prenijeti svojim kolegama.
Kristić: Ovo je odluka u kojoj se treba zapitati je li to dobra poslovna odluka, ona je iz 2019. godine i brine me aktualni trenutak. Nitko nam ne može garantirati da ćemo imati sljedeću sezonu dobru i visoku. Što će se dogoditi ako se epidemiološka slika pogorša? Jesmo li trebali pričekati još malo?
14:00 Ivan Cetinić: Ja se slažem s Kristićem, ne zanm je li ovo pravo vrijeme, možda nije lože pričekati tri mjeseca.
Capor: Nije samo pitanje vremena već i načina. Hoćemo li vezati Libertas uz kruz industriju ili će biti vezan za građane?
Gradonačelnik: Prema Caporu mi danas donosimo odluku o kupnji autobusa koji će prevoziti samo goste s kruzera. Nemojte izvrtati činjenice, jer kupujemo autobuse za građane Dubrovnika, hoće li nekada kasnije trebati za shuttle to ćemo vidjeti. Nećemo se mi odreći kruz industrije ona je bitna, ali ćemo ju staviti u okvire.
14:05 Capor: Nisam rekao da se neće nitko iz Mokošice voziti s tim autobusima, zar nije povoljnije kupiti autobuse putem EU sredstava nego plaćati leasing, a jedina komparacija je to što će ovi moći još voziti i shuttle.
Vićan: Kad vino ne možeš prodati, lozu sadi.
Marković: Ja bih pozvao sve na razboritost i mudrost. Moje je pitanje je li dobro da ovo sada napravimo ili da pričekamo?
Točka – Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu za nabavku 3 gradska niskopodna zglobna autobusa Iveco Urbanway na razdoblje od 7 godina je većinom glasova usvojena.
Određena je pauza od 30 minuta.
Pauza je završen, kvorum je utvrđen te se 2. sjednica Gradskog vijeća nastavlja.
Na redu je 5. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima.
Gradonačelnik: Radi se o usklađenju vrijednosti, odnosno smanjenju vrijednosti zaustavljanja na Pilama. Grad je već mnogo pomogao tijekom pandemija. Autobuserima, onima koji direktno plaćaju nismo puno pomogli. Ovako im pomažemo da preživo. Pred nama će se naći i smanjenje zakupa za javne površine. Smanjujemo vrijednost za 30 posto. Profunkcionira je i sustav bus web-shopa. Tamo kupe i evidentira ih kamera. I dalje je zaustavljanje na Pilama besplatno za one koji idu u muzeje i slično. Od 1. 7 do danas preko bus shopa plaćeno je 227 tisuća kuna u proračun, što nije mali iznos. Turističke su se aktivnost tek počele vraćati i nemamo veliki promet autobusera. Ova se odluka odnosi na ovo godinu. Siguran sam da je sazrelo vrijeme da u studenom ili prosincu, raspravljamo o potpuno novoj odluci. Nacrt je već pripremljen. Nakon usvajanja Zakona o sigurnosti prometa o cestama. Pile su vrijedan resurs koji moramo poštovati i čuvati ali radi se i o jednom dodatnom resursu. Znatan dio sudskih sporova smo okončali i naplatili. Sudska praksa je zauzeta, mislimo da će sporovi u tijeku završiti u korist Grada Dubrovnika.
Andro Vlahušić: Gospodin Franković je rekao da je DPDS prihvatio izjednačavanje cijene ulaznice i DU carda, što će biti najznačajnije na prihodovnoj strani proračuna. Jednodnevni izletnici nisu mogli doći na Pile,a da ne plate 800 kuna. Luka Dubrovnik je jedina koja ima shuttle prijevoz, a obišao sam sve luke na Mediteranu. Samo u nas putnik plaća 80 kuna da bi bio prevezen od luka do Grada i natrag. Cruise kompanije traže agencije koje će to za njih obavljati. Cijene su se s vremenom smanjivale. Pred par godina sam donio odluku za sve bude jedinstvena cijena od 80 kuna. Grad je išlo 20 kuna, a ostalo su dijelile agencije, autobuseri i cruise kompanije. Grad i Sanitat su tužile agencije koje nisu htjela plaćati. Visoki trgovački sud je donio odluku da moraju platiti. Mi smo automatski trebali naplatiti 25 milijuna kuna, a nije. Pogotovo nije platio Atlas, koji je kazao da je u sustavu Agrokora. Nismo znali za presudu, pa smo donijeli odluku o uvođenju vinjeta. Mi nemamo niti jedna razloga da bi s vinjetama ostavljali novac autobuserima. Vinjeta košta 12 tisuća kuna, a mora ih se uzeti najmanje 5. Tri-četiri agencije to koriste, a to je i na štetu grada. I Libertas bi nam trebao plaćati zaustavljanje. Predlažem da ukinemo vinjete, da zaštite one koji su nam važni, a to su autobuseri. I da odredimo najnižu cijenu koja ide autobuserima. Bi li pogodovali nekome tko vam je dužnik. Vinjete ostaju agencijama. Gradovi koji donose ovakve odluke, kojima se zagarantira najniža cijena autobuserima. Tko preko ljeta dođe? Ljudi sa strane. Oni traže cijeni 1500 kuna po autobusu, a ljudi od iz ostalih krajeva traže 1000 kuna. Ovom odlukom ne štetimo autobuserima. Moj prijedlog je da prihvatimo smanjenje za 30 posto. Bit ću protiv odluke, ali mogu podržati stav. Smatram da trebamo donijeti odluku za iduću sezonu.
Slavica Grkeš (DDS): U našoj županiji postoji 200 turističkih agencija koje zapošljavaju 4 tisuće ljudi. One su te koje kreiraju nove sadržaje. Dogodilo se da se ugostiteljima najviše pomoglo, a ovima smo pomogli i agencija i autobuserima. Trebali bi omogućiti i plaćanje putem virmana, kao i storno slota i povrat sredstava.
Vićan (DDS): Svaka odluka koja ide u pravcu olakšanja našim mikropoduzetnicima je hvalevrijedna. Moramo znati kojim našim lokalnim poduzetnicima, bili oni autobuseri, taksisti..Ježite li se kad vidite taksi drugih registracija? Ravnopravnost da, ali imamo pravo propisati da vlastite poduzetnike pomažemo i stimuliramo.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je 6. točka dnevnog reda Prijedlog Odluke o suosnivanju lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG mreža).
Zrinka Raguž: Mislim da se radi o značajnoj pretpostavki za razvoj ribarstva. U proteklom razdoblju FLAG Južni Jadran je imao na raspolaganju 15 milijuna kuna.
Točka dnevnog reda je usvojenan.
Na redu je 7. točka dnevnog reda Prijedlog Odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnik.
Zrinka Raguž: Nakon što je odluka donesena Općina Konavle je izrazila želju da uđe u mehanizam ITU-a. Utvrđeni su spremni projekti, a utvrđene su i dnevne migracije učenika i studenata u postotku nešto višem od 30 posto. Tako da će urbanog područje sad obuhvaćati Grad Dubrovnik, Župu dubrovačku, Konavle i Primorje.
Točka je usvojena.
Na redu je 8. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Točka je jednoglasno usvojena.
Usvojene su i sljedeće točke: Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za određivanje naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
U Odbor za proračun i financije kao predsjednik je izabran Ivan Maslać, a za članove: Katarina Doršner, Željko Raguž, Marko Potrebica, Đuro Capor.
U Odbor za status i poslovnik kao predsjednik izabran je Jasmin Deraković, a kao članovi: Ivana Šepak, Krešimir Marković, Petra Marčinko i Marko Kristić-
U Odbor za imenovanje ulica i trgova kao predsjednik izabran je Zlatko Begušić, a kao članovi Andro Vlahušić, Ivan Cetinić, Slavica Grkeš i Ivica Roko.
U Odbor za javna priznjanja kao predsjednica izabrana je Olga Muratti, a kao članovi Anita Obradović Bonačić i Željko Raguž.
U Odbor za predstavke i prigovore kao predsjednica izabran je Blaž Pezo, a kao članovi Zlatko Begušić, Andro Vlahušić i Nikša Selmani.
U Odbor za međunarodno suradnju izabrani su Katarina Drošner, Petra Marčinko, Anita Obradović Bonačić, Ivan Maslać i Ivana Šepak.
Na redu je 14. Prijedlog odluke o naknadama predsjedniku, potpredsjednicima i članovima Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Amandman na odluku uputio je Nikša Selmani (SJG).
Selmani: Prijedlogom odluke naknade su usklađuju prema zakonskom okviru, i to prema maksimalnim iznosima. Smatramo da ovakva iznos naknada nije primjere s obzirom na situaciju na kojoj se nalazimo. Radi se o uštedi od 60 tisuća kuna, a navedeni iznos predlažemo prenamijeniti za javne i potrebe u kulturi.
Franković: Gradsko vijeće ima manje članova. Predsjednik je prije imao 3500 kuna, sad ne može imati više od 1500 kuna, na isti je način linearno predloženo smanjenje ostalih naknada. Ovaj amandman smatram populističkim. Nećemo spasiti grad s 300 kuna. Svi vi možete svoje naknade prenamijeniti. Mislim da moramo cijeniti razinu Gradskog vijeće. Gradski vijećnici se rade samo ovdje. Ne smijemo srozavati funkciju i rad Gradskog vijeća. Cilj nije da nama bude bolje, nego da građanima bude bolje. Poštujmo funkciju vijećnika. Da se mene pita vijećnik bi imao prosječnu hrvatsku plaću i svaki bi tjedan imao uredovno vrijeme za primanje građana. Nema razloga da mi prihvatimo amandman. U najtežem udaru gospodarske krize vijećnici su se sami odreku naknada. Naknada stranaka su itekako potrebne, zabranio bi dotacije iz drugih izvora.
Capor (SJG): Omakla vam se omaška, gradonačelniče. Ne radi se minimalnoj naknadi, nego o maksimalnoj zakonskoj naknadi. Za 30 posto je umanjen dohodak u proračunu koji građani isplaćuju iz svojih plaća. I mi trebali biti spremni na isto. I Ljubo Nikolić ovo je ovo prije nekoliko godina predlagao. Svatko od nas jest gospodar naše plaće, ali nemojmo staviti maksimalnu zakonsku naknadu, pratimo prihode naših sugrađana.
Franković: Vi slobodno raspolažite svojim sredstvima. Platite potrebitom. Grad neće propasti jer će isplatiti vijećničke naknade. U ovom trenutku nema potrebe za ovim. Dio će sugrađana aplaudirati na ovaj amandman. Problem je kad kao politička organizacija dobijete međunarodne dotacija. Možemo je raspleo političku sustav pomoću tih dotacija.
Selmani (SJG): Mi bez obzira na naknadu s istim radom radimo ovaj posao. To nije populizam. Populizam je kad netko ne radi ništa, pa traži smanjenje. Ova solidarnost je bila namjenska. Htjeli smo sredstva prenamijeniti u kulturu. Insinuacija o Možemo ne bih komentirao, apsolutno je deplasirano. Ako imate dokaze, iznesite ih, ako nemate šutite. Za HDZ ima itekako dokaza.
Franković: Predlažete sistem spojenih posuda. Veliki dio vaš članova su korisnici tih 500 tisuća kuna. Razjasnite to, nismo mi ovdje blesavi. Znamo kako ste naučili crpiti resurse grada.
Capor (SJG): Nepotrebno prozivate kolege iz Možemo. Optužujete nas za populizam, a ponavljate optužbe Miroslava Škore. Bolje da se držimo merituma. Nećemo koristiti ta sredstva. Nije to sustav spojenih posuda. Ima jako puno ljudi u HDZ-u koji su u kulturi.
Franković: Zaboravio sam gospinu Caporu reći da ga je pozdravila gospođa Suzana Brenko.
Vićan (DDS): Suzana Brenko je i moja prijateljica. Ovo je jedan treći izam. Autore amandmana bih pitao, kome će poslodavac ispostaviti fakturu jer nisam na radnom mjestu. Nismo svi na državnom proračunu. Meni ta naknade ne znači puno. Neću je upotrijebit za osobni hedonizam. Ona je simbolično mala.
Selmani: Ja prvi kao vijećnik više sebi idem na štetu što ne primam dovoljnu plaću na poslu. Sa smanjenjem naknade želim reći da mi je čast da sam ovdje. Meni tih 1000 kuna ništa ne znači, ali ima onih kojima znači.
Franković: Vi ovdje ne govorite pomoći osobama.
Vićan (DDS): Teško mi je kolega Selmani, polemizirati a da ne pređem granicu ukusa. Možete mi reći što god, ali sam socijalno osjetljiv i radnik.
Kristić (MOST): Duboko sam uvjeren da niti jedan od nas nije ovdje zbog naknade. Bilo je razdoblja u kojima smo radili kao vijećnici bez naknade. Nema problem s tim da se procijeni da se naknade trebaju ukinuti.
Anita Obradović-Bonačić (SDP): Molim da se komunikacija zadrži na nivou pristojnosti. Mislim da su obje strane u pravu. Nitko ovdje ne živi od te naknade. Smatram da za naš rad zaslužujemo određene naknade, a s njima ponovno možemo raditi što hoćemo.
Vićan (DDS): Zamolio bih kad bi definirali granicu koja prelazi dobar ukus. Svaka akcija izaziva reakciju.
Marčinko (SJG): Postoji jedna vrlo tanak, vidljiva granica, a zove se ad hominem argumentacija. Ne možete potkapati nečiji prijedlog insinuirajući određene stvari.
Potrebica: Ja sam taj koji određuje granicu pristojnosti. I više sam puta danas opomenuo kolege.
Olga Muratti: Pravila rada u ovom vijeću trebaju se znati. Ne podržavam amandman, ali teško ću srca podržati ovakav prijedlog. Duga sam u ovoj vijećnici. Mi smo tu ljudi, su nam dali povjerenje, nama na treba socijalna pomoć. Ali ako je zakon rekao da nam treba naknada za rad, tko smo onda bi uopće razmišljamo o tome? Svesrdno podržavam naknade stranaka, da ne bismo posezali za nekakvim sumnjivim izvorima financiranja. Ako ćemo se baviti politiku, trebamo to raditi kvalitetno i odgovorno. Prihvatit ću točku dnevnog reda, iako smatram da nije uredu da predsjednik ima ovako nisku naknadu.
Amandman nije prihvaćen.
Točka dnevnog reda je usvojena.
Na redu je 15. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o financiranju programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je 16. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o imenovanju Tima stručnjaka za usklađivanje Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za područje Grada Dubrovnika.
Anita Obradović – Bonačić (SDP): Podržat ćemo ovu točku. Imam fotografije suhih stabala i raslinja koje predstavljaju rizik po pitanju požaru. Molim da mi rečete kad osnujete tim kolik je rizik.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 17. točka dnevnog reda Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika.
I ova je točka jednoglasno usvojena, bez rasprave.
Na redu je 18. točka dnevnog reda Prijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
Srđ je Grad uložio je i amandman na ovu točku.
Marčinko (SJG): Predloženi tekst zaključka treba dopuniti – da se programske aktivnosti mogu ostvariti i tijekom siječnja 2022. godine. Imamo neka najnovija istraživanja, gradovi su područje kulture tretirali na nejednaki način tijekom krize. Iza tih 500 tisuća kuna su plaće i uvjeti rada.Ovo je prvi puta u posljednjih 10 godina da javni poziv ovoliko kasni. Do sklapanja ugovora će proći još vremena. Smatramo da ovako kulturi izlazimo u susret i trebamo samo jednu malu izmjenu ugovora. Tražimo smo produljene roka do 31. siječnja.
Pročelnica Hilje: Grad Dubrovnik prihvaća prijedlog amandmana. To je provedivo. I inače izlazimo u susret pojedincima koji nam se obrate i kažu da ne mogu do kraja roka realizirati svoje program.
Katarina Doršner (HDZ): Ovo nije socijalna pomoć, rokove treba poštovati. Niti jedan slobodan umjetnika, ne može se samo od ovoga financirati, i onda još tražiti da se ne poštuju rokovi. DSO treba pohvaliti za svoj rad, uz mala sredstva ostvaruju vrhunske projekte. Dubrovačke ljetne igre, od koji u ovom trenutku možemo učiti – predstave su rasprodane, malo su se financirati iz proračuna, većinom od sponzora, a tako bi trebale i udruge.
Želja bi da još jače podupiremo Gradsku glazbu Dubrovnik. Novac je umanjen, radi se o pola milijuna kuna. Kulturne institucije se financiraju i kroz druge stavke. Postoje sponzori. Onima koji se u ovim kriznim vremenima, uz dodatni posao, žele baviti ovime, preporučujem da se okrenu i drugi načinima financiranja.
Vićan (DDS): Izložba o Marinu Držiću u Milanu je velika stvar, a dogodila se po kapu Gradu Dubrovnika. Zbog amandmana koji je sad sastavi dio akta bit ćemo suzdržani.
Točka dnevnog reda je usvojena.
Na redu je 19. točka Prijedlog pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom Grada Dubrovnika
Točka dnevnog reda jednoglasno je usvojena.
Na redu je 20. točka dnevnog red Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti za prijavu projekta “Vatrogasni dom Zaton”.
Pročelnica Raguž: Došlo je do tehničke pogreške. Iznos je procijenjen na 6.3 milijuna kuna.
Selmani (SJG): Nismo puno sudjelovali oko ovoga. No ljudi u Zatonu se pitaju zašto se dom izmješta, smatraju da je stara lokacija puno bolja, odnosno ona uz more. Njih zanima i koja će biti namjena staroga doma, hoće li i dalje ona biti javna?
Franković: Namjena postojećeg vatrogasnog doma će ostati jednaka, samo će to biti za pomorski dio vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika. Oni tamo imaju i smještajne kapacitete i to je smanjilo kapacitete za DVD Zaton koji bi se nastavio razvijati na novoj lokaciji.
Točka dnevnog reda je usvojena.
Na redu je 21. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, u razdoblju od 1. kolovoza do 31. listopada 2021.
Franković: U prethodnim raspravama sam govorio kako je grad u proteklom razdoblju pomogao zakupcima. I sad idemo na model 50 posto, odnosno plaćanje 50 posto zakupa prostora i javnih površina. Moramo osigurati jedan dio sredstava.
Vićan (DDS): Podržavamo obje točke. No smatramo da su u drugoj točki ispušteni frizerski saloni. Saloni u prostorima kojima je vlasnik Grad Dubrovnik su ispod prosjeka. Vjerujem da se radi o tipfeleru.
Franković: Ovu odluku nismo primijenili na sve zakupce, već na ono koji su bi najviše pogođeni. Nisu mogli raditi 5 mjeseci dok su frizerski saloni mogli raditi i oni nisu tako vezani uz turizam. Neka pročelnica sa svoje strane da stav.
Pročelnica Hladilo: Izuzeti su frizerski saloni. Grad posjeduje dva prostora na Batali, koji nisu u ba najboljem stanju. Ako se vijećnici slažu, odluku ćemo promijeniti tako da se umanjenje od 50 posto odnose i na te frizerske salone.
Capor (SJG): Podržat ćemo ovu točku, no zaboravljamo i nelogične mjere u obliku dvostrukog paušal koji moraju plaćati stanovnici Gradske jezgre.
Potrebica: Načelno se slažem s vašom raspravom, ali ako to ne učine upravi odjeli, pripremite vi tu točku za iduću točku sjednicu Gradskog vijeća.
Capor: Prihvaćam intervenciju.
Usvojena je 21. točka dnevnog reda.
Usvojena je 22. točka dnevnog reda.
Na dnevnog redu je 23. točka dnevnog reda rijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.
Selmani: Htio bih ukazati na nekoliko stvari. 11 milijuna kuna odlazi na održavanje javnih površina, ali nema suštinskog programa ozelenjavanja Grada Dubrovnika. S obzirom na klimatske promijene moramo o tome početi više razmišljati. Godišnje se za vodu s fontana potroši preko 300 tisuća kuna. Je li moguće sklopiti povoljniji ugovor s Vodovod. Za čekaonice je potrošeno 270 tisuća kuna.
Franković: Kroz sve projekte pokušavamo uključiti hortikulturalno uređenje. Slažem se s vama da moramo povećati broj zelenih javnih površina. Mislim da ste tu u pravo. O čekaonicama ćemo vas pisano izvjesiti Što se vode tiče, na fontanama se troši velika količina vode. Na Onofrijevoj fontani smo smanjili intenzitet. Tu ljudi piju vodu. Ako povećamo pritisak vode na maloj Onofrijevoj fontani, ona će se rasprsnuti, stoga samo pokrenuli pri DPDS njenu obnovu.
Cetinić: Voda na Onofrijevoj fontani je stvarno potreba. Da toga nema ljudi bi se rušili u nesvijest.
Točka je usvojena.
Na redu je 24. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.
Točak je usvojena većinom glasova.
Na redu je 25. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Dodatka II Kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grad Dubrovnik.
Franković: Dosadašnji financijski odnosi između Grad i Vrtića su bili takvi da kad se smanje plaće u vrtićima smanje se i u gradu i obrnuto. Iz Vrtića su izrazili negodovanje jer se ne radi o istim primanjima kao u Gradu Dubrovnika. Kroz ovaj dodatak ugovora bi definirali period od godinu dana kroz kojih im vratili tih 10 posto.
Na redu je 26. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1941 k.o. Orašac, u površini od 29 m2.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 27. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 2360 k.o. Dubrovnik (s.i.), u površini od 4 m2.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 28. točka dnevnog reda Pravo zaključka o poništenju Zaključka Gradskog vijeća i potpisivanje Ugovora o osnivanju prava služnosti na dijelu nerazvrstane ceste katastarske oznake čest. zem. 452/9 k.o. Komolac s društvom INA industrija nafte d.d. Zagreb.
Točka je jednoglasno usvojena.
Na redu je 29. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine, katastarske oznake čest. zem. 518/1 k.o. Rožat u ukupnoj površini od 302 metra2.
I ova točka je usvojena.
Na dnevnom redu je 30 točka dnevnog reda – Prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o najmu stana.
Ovom točkom iscrpljen je današnji dnevni red i završena sjednica Gradskog vijeća.
Elizabeta Jelić/Lea Pavlović(raz)
