Statistički ured Europske unije, Eurostat, objavio je interaktivnu stranicu na kojoj se može usporediti rast cijena hrane u prošloj godini, obilježenoj rekordnom inflacijom, po zemljama članicama. Hrana je podijeljena u 25 kategorija, pa se može pratiti rast cijena zasebno, primjerice osnovnih namirnica.
Pogledajmo, primjerice, prikaz rasta cijena kruha usporedno u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Mađarska je završila sa znatno najvećim rastom cijene kruha, dok je u Sloveniji on bio manji nego u našoj zemlji. Mi smo u tom prikazu iznad prosjeka Europske unije, izvještava Dnevnik HRT-a.
Cijene mesa u istoj usporedbi najviše su rasle, također u Mađarskoj, no manje u Hrvatskoj nego primjerice u Sloveniji, pa se u toj kategoriji nalazimo ispod prosjeka EU-a. Usporediti se također može i rast cijena u Hrvatskoj i Njemačkoj. Rast cijene kruha potkraj prošle godine tako je bio veći u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.
Novi statistički podaci pokazali su koliki je rast cijena hrane bio prošle godine. No ono što je predočeno brojevima, građani su vidjeli već odavno. Ističu da su poskupjeli svi mliječni proizvodi, meso, jaja, kruh. Sve je poskupjelo, ustvrdila je jedna građanka. Upravo to vidljivo je iz podataka Eurostata. Hrana je u Hrvatskoj poskupjela 19,7 posto, dok je europski prosjek 18,2 posto. Najviše je poskupio kruh, i to za 32 posto, a mlijeko, jaja i sir za gotovo 30.
U obje te kategorije imamo veće poskupljenje od prosjeka Europske unije – osim kod mesa. Cijena mu je rasla za 17 posto, što je unutar prosjeka Europske unije, a niže kad usporedimo sa susjednim zemljama.
‘Kad gledamo upravo kruh i pekarske proizvode, vidimo da je rast tih cijena krenuo još negdje tamo u drugome dijelu 2021. godine i konstantno je rastao tijekom cijele 2022. godine u nekakvim ciklusima’, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Na konačnu cijenu kruha na našim policama utječe i visoka cijena uvoznih pekarskih proizvoda koja je rasla za 25 posto.
‘Mi smatramo da su svi ulazni troškovi koji su nam rasli utjecali na porast cijene, a dodatno vidimo da je cijena ulaznog kruha rasla stopom koju smo i naveli. Međutim, mi smo daleko više osjetljivi na te uvozne cijene nego što su to zemlje koje su navedene u Eurostatovu istraživanju’, ustvrdila je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Osim kruha poskupjeli su i mliječni i mesni proizvodi. Mali proizvođači to i potvrđuju. No ističu rekordno visoke cijene repromaterijala, koji je za uzgajivače jaja poskupio i do 300 posto.
‘I onda smo mi poskupili od 30 do 40 posto u zadnjih 20 godina da sebe pokrijemo iako je to nemoguće s obzirom na daljnje prijetnje poskupljenjima’, kaže Zdravko Demerac, proizvođač jaja, Stara Rača.
‘Cijena živog pileta narasla je skoro za 50 posto dok je nama država ograničila cijene na 24,99. Sad ne znam koliko je to u eurima. Tako da ne znamo gdje se nalazimo, što ćemo. Tako i suho meso, jaja da ne govorimo’, navodi Stjepan Petrović, trgovac suhomesnatih proizvoda, za Dnevnik HRT-a.
Iako smo po cijenama iznad prosjeka Europske unije, mnogo bolje stojimo u usporedbi sa Slovačkom ili Mađarskom koja je apsolutni rekorder s rastom cijena hrane od 47 posto. No malo to znači građanima koji za osnovne namirnice moraju brojiti svaki cent.
