Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja uputio je zastupničko pitanje ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću i ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu vezano za projekt „HE Dabar“, u sklopu projekta „Gornji horizonti“, kojim bi se dodatno oduzela velika količina vode slivu Neretve, te ugrozila poljoprivredu u dolini Neretve.
„Prema najnovijim saznanjima Vlada Republike Srpske u Bosni i Hercegovini dala je garancije za kineski kredit kojim će se krenuti u realizaciju projekta „HE Dabar“ u sklopu projekta „Gornji horizonti“ koji datira još iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Ovaj projekt predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera. Do sada se izgradnjom projekta Donji horizonti (od Bilećkog jezera nizvodno, pa prema Platu i CHE Čapljina) slivu Neretve oduzima godišnje oko 4 milijarde metara prostornih vode. Ovim bi se uzelo još dodatnih 2 milijarde. Dosadašnja gradnja tog projekta već je ugrozila poljoprivredu u dolini Neretve u Republici Hrvatskoj. Svjetske organizacije poput WWF-a, upozoravaju da će izgradnja hidroelektrana na ovom području imati negativne posljedice za sliv i deltu Neretve jer se radi o izuzetno kompleksnom projektu sa značajnim negativnim posljedicama po lokalno stanovništvo, poljoprivredu i samu prirodu u nizvodnim područjima u Hrvatskoj, ali i BiH. Poljoprivredna proizvodnja u dolini rijeke Neretve u kojoj je zaposleno preko 30.000 ljudi ovisi ponajprije o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva. Podzemne vode koje prihranjuju brojne potoke, jezera, a i samu rijeku Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima. To će prouzročiti zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve“, pojašnjava Grmoja u zastupničkom pitanju.
Stoga, zastupnik Mosta upućuje ministrima sljedeće pitanje: „Obzirom na upozorenja i štetne utjecaje koji ovaj projekt sa sobom nosi, planirate li reagirati i inzistirati da se napravi zajednička strateška procjena utjecaja na okoliš svih planiranih projekata, te završi i usvoji Plan upravljanja Neretve i Trebišnjice ako uzmemo u obzir da će realizacija ovog projekta direktno utjecati na navedena područja, konkretno na salinitet Neretve uzrokujući slabiji dotok slatke vode, pogotovo u dijelu oko Opuzena i Metkoviće, te u BiH na području Čapljine?
Briga njih!